Ustavno pravo II Predstavnika tijela struktura doc dr

Ustavno pravo II Predstavnička tijela - struktura doc. dr. Lejla Balić

Struktura parlamenta Jednodomni parlament - jedinstvo nacije - efikasnost rada - ekonomski uklon Dvodomni - neophodan u složenim država - šira predstavljenost različitih intersa - ograničavanje moći

Broj članova parlamenta o Dva relevantna faktora o društveno-politička i geografska obilježja države o demografski Kina sa Nacionalnim narodnim kongresom sa preko 3000 članova - najmnogobrojniji ostrvska država Tuvalu (12 000) sa 15 članova Doma komuna 659 članova, a Kongres 435 SAD imaju pet puta više stanovnika od Velike Britanije Razmislite: Zašto je važan broj članova Parlamenta ?

Broj članova parlamenta o ustavi koji izričito navode broj članova: Rusija, Poljska, Bi. H. o ustavima nije preciziran broj članova već izbornim zakonima – Mađarska, Rumunija, Francuska o ustav Hrvatske, koji navodi da Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, a da se Zakonom utvrđuje tačan broj, uslovi i postupak izbora zastupnika. o države gdje je utvrđeno da se na određeni broj birača, bira po jedan zastupnik, tako da broj može varirati – SAD. Razmislite: Zašto je važno kako je utvrđen broj članova Parlamenta?

Parlament – struktura o jednodomni ili dvodomni (od 189, 114 su jednodomni) o savremene države bez parlament u modernom smislu su Burma i Saudijska Arabija o jednodomni parlament je jedinstveno tijelo o dvodomni se sastoji od dvije organizacione cjeline koje zajednički odlučuju o pitanjima iz zajedničkih nadležnosti

Jednodomni parlament o Argumenti za jednodomne parlamente(unitarne države): 1. efikasnost i efektnost 2. relikt nedemokratskog poretka 3. nejednakost pasivnog biračkog prava 4. finansijski aspekti

Dvodomni parlament – argumenti 1. garant kvalitetnijeg zakonodavstva “sukob“ načela efikasnosti i načela dobre vladavine 2. različitosti i pluralizma mišljenja 3. instrument teritorijalne decentralizacije – pluralizam interesa

Bikameralizam u širem i užem smislu o u širem smislu dvodomnost je kad je parlament sastavljen od dva doma, nezavisno od toga kakav je odnos između njih o u užem smislu dvodomnost 1. zajednička nadležnost domova 2. ravnopravnost u zajedničkim nadležnostima

Bikameralizam Načelo ravnopravnosti može biti modifikovano na dva načina. 1. da sve funkcije parlamenta vrše oba doma, ali jedan, uglavnom predstavnički dom, je jači od drugoga, te u krajnjem slučaju može samostalno donijeti odluku 2. kada postoje tzv. isključive nadležnosti jednog doma Postojanje isključivih nadležnosti samo po sebi ne dovodi u pitanje sam dovdomi sistem, pod uslovom da dva doma u većini pitanja odlučuju zajednički i ravnopravno, a posebno u glavnim nadležnostima odlučuju zajednički i ravnopravno. o

Egalitarni (jaki) i neegalitarni (slabi) bikameralizam) o egalitarni postoji kada se načelo ravnopravnosti primjenjuje u zakonodavstvu tj. da domovi raspolažu ravnopravno sa ovlastima u sva tri bitna elementa zakonodavnog postupka: podnošenje zakonodavne inicijative, podnošenje amandmana na zakonski prijedlog i u pravu odlučivanja. o tzv. faktička ravnopravnost - ustav formalano daje prednost jednom domu, ali ta prednost u praksi rijetko dolazi do izražaja jer je potrebna kvalifikovana većina. (da bi ruska Duma preglasala Savjet Federacije zakonski prijedlog mora izglasati 2/3 ukupnog broja članova).

Egalitarni (jaki) i neegalitarni (slabi) bikameralizam) o Neegalitarni bikameralizam odnosi se na različite slučajeve u kojima dva doma nisu ravnopravna. Dakle, kada se domovi ne usaglase oko nekog akta, ustavom je definisano da donji domu daje tzv. posljednju riječ. o Prikriveni nejednaki bikameralizam je kada domovi odlučuju na zajedničkoj sjednici u slučaju kada ima više članova u jednom domu. o države u kojima drugi dom ima samo savjetodavnu ulogu - Slovenija

Vrste bikameralizma – prema cilju o Prema cilju čijem ostvarenju je formiran i treba do doprinese drugi dom poznajemo tri oblika bikameralizma: o o Politički (aristokratski i demokratski) Federalni Socioekonomski Mješoviti - postoje rješenja koja se ne mogu jasno situirati u samo jednu od ovih kategorija

Politički bikameralizam (aristokratski i demokratski) o Politički bikameralizam je oblik dvodomosti koji postoji samo u unitarnim državama, a riječ je o takvom obliku gdje se gornjem domu dodjeljuje politička uloga o Relikt prošlosti o zamišljena uloga drugog doma bila da bude glas razuma, naspram snage mase koja je predstavljena u donjem domu o Francuski parlament za vrijeme Ustavne povelje 1814. – 1830. o Danska 1953. , Švedska 1969. o Dom lordova - Zakonom o Domu lordova iz 1999. godine ovaj dom je promijenio aristokratski karakter od 748 ostalo svega 92 nasljedna člana.

Demokratski bikameralizam o moderni oblik političkog bikameralizma o počiva na ideju o drugom domu kao činiocu kontinuiteta i stabilnosti o profilira se kao „ozbiljniji“ o demokratski element je činjenica da se radi o izabranom domu o dva doma koja su istog porijekla –od istih birača, ali da se napravi razlika utvrđuju se različiti metodi izbora.

Demokratski bikameralizam Distinkcija između donjeg i gorenjeg doma o Način izbora o Značajna razlika u broju članova o Trajanje mandata o Parcijalno obnavljanje. o Zabrana raspuštanja gornjeg doma o određene kvalifikacija za pasivno biračko pravo Francuska je prva država koja je u Evropski uvela demokratski bikameralizam.

Federalni bikameralizam o Složena struktura države zahtijeva dvodomni parlament Donji (prvi) dom – predstavništvo svih građana Gornji /drugi, federalni) dom – predstavništvo federalnih jedinica o Federalnu dvodomnost odlikuju dva bitna obilježja: 1. načelo pariteta ili jednake predstavljenosti svih federalnih jedinica u gornjem domu 2. načelo ravnopravnosti domova tj. egalitarni bikameralizam. U praksi se javljaju odstupanja i varijacije oba načela.

“Sukob domova” o dvodomnost u širem smislu - uvijek kada je parlament sastavljen od dva tijela Dvodomnost u užem smislu - kada dva doma zajednički i ravnopravno odlučuju, odnosno potrebno je odluke bude donijete saglasnošću oba doma o 1. 2. 3. Ravnopravnost domova u oblasti zakonodavstva Pravo oba doma da predlažu zakone Da vode raspravi i podnose amandmane da usvajaju zakone. o

“Sukob domova” 1. a) b) c) 2. o Paritetne komisije sa zadatkom da postignu kompromis i da usaglašeni tekst zakonskog prijedloga iznesu domovima na glasanje(SAD) mješovita radna rijela sastavljena od jednakog broja članova oba doma u pravilu ad hoc komisije Formalno se provodi načelo ravnopravosti domova Apel na biračko tijelo kada se domovi ne mogu usaglasiti raspušta se parlament i raspisuju prijevremeni parlamentarni izbori (uglavnom samo za donji dom - prikriveni referendum)

“Sukob domova” 3. Zajedničko glasanje oba doma – prikrivena neravnopravnost (Indija) 4. „Šetanje zakonskog prijedloga“ svaki put kada jedan dom izmjeni tekst poslan od strane drugog doma, drugi dom ima pravo da razmatra i usvaja predložene amandmane (Italija) Modifikacija ovog modela u Švicarskoj, kroz ustavnu praksa - model dvostrukog pretresa zakona u slučaju nesaglasnosti domova 5. Nadglasavanje suspenzivnog veta drugog doma je model (Velika Britanija, Španija, Njemačka, Austrija, Japan) 6. Monarhova intervencija (Ustav Kraljevine SHS iz 1931. godine)