Ustavno pravo II Bikameralizam doc dr Lejla Bali
Ustavno pravo II Bikameralizam doc. dr. Lejla Balić
Bikameralizam u širem i užem smislu o u širem smislu dvodomnost je kad je parlament sastavljen od dva doma, nezavisno od toga kakav je odnos između njih u užem smislu dvodomnost 1. zajednička nadležnost domova 2. ravnopravnost u zajedničkim nadležnostima o
Bikameralizam Načelo ravnopravnosti može biti modifikovano na dva načina. 1. da sve funkcije parlamenta vrše oba doma, ali jedan, uglavnom predstavnički dom, je jači od drugoga, te u krajnjem slučaju može samostalno donijeti odluku 2. kada postoje tzv. isključive nadležnosti jednog doma Postojanje isključivih nadležnosti samo po sebi ne dovodi u pitanje sam dovdomi sistem, pod uslovom da dva doma u većini pitanja odlučuju zajednički i ravnopravno, a posebno u glavnim nadležnostima odlučuju zajednički i ravnopravno. o
Egalitarni (jaki) i neegalitarni (slabi) bikameralizam) o o egalitarni postoji kada se načelo ravnopravnosti primjenjuje u zakonodavstvu tj. da domovi raspolažu ravnopravno sa ovlastima u sva tri bitna elementa zakonodavnog postupka: podnošenje zakonodavne inicijative, podnošenje amandmana na zakonski prijedlog i u pravu odlučivanja. tzv. faktička ravnopravnost - ustav formalano daje prednost jednom domu, ali ta prednost u praksi rijetko dolazi do izražaja jer je potrebna kvalifikovana većina. (da bi ruska Duma preglasala Savjet Federacije zakonski prijedlog mora izglasati 2/3 ukupnog broja članova).
Egalitarni (jaki) i neegalitarni (slabi) bikameralizam) o o o Neegalitarni bikameralizam odnosi se na različite slučajeve u kojima dva doma nisu ravnopravna. Dakle, kada se domovi ne usaglase oko nekog akta, ustavom je definisano da donji domu daje tzv. posljednju riječ. Prikriveni nejednaki bikameralizam je kada domovi odlučuju na zajedničkoj sjednici u slučaju kada ima više članova u jednom domu. države u kojima drugi dom ima samo savjetodavnu ulogu - Slovenija
Vrste bikameralizma – prema cilju o o o Prema cilju čijem ostvarenju je formiran i treba do doprinese drugi dom poznajemo tri oblika bikameralizma: Politički (aristokratski i demokratski) Federalni Socioekonomski Mješoviti - postoje rješenja koja se ne mogu jasno situirati u samo jednu od ovih kategorija
Politički bikameralizam (aristokratski i demokratski) o o o Politički bikameralizam je oblik dvodomosti koji postoji samo u unitarnim državama, a riječ je o takvom obliku gdje se gornjem domu dodjeljuje politička uloga Relikt prošlosti zamišljena uloga drugog doma bila da bude glas razuma, naspram snage mase koja je predstavljena u donjem domu Francuski parlament za vrijeme Ustavne povelje 1814. – 1830. Danska 1953. , Švedska 1969. Dom lordova - Zakonom o Domu lordova iz 1999. godine ovaj dom je promijenio aristokratski karakter od 748 ostalo svega 92 nasljedna člana.
Demokratski bikameralizam o moderni oblik političkog bikameralizma o počiva na ideju o drugom domu kao činiocu kontinuiteta i stabilnosti o profilira se kao „ozbiljniji“ o demokratski element je činjenica da se radi o izabranom domu o dva doma koja su istog porijekla –od istih birača, ali da se napravi razlika utvrđuju se različiti metodi izbora.
Demokratski bikameralizam Distinkcija između donjeg i gorenjeg doma o Način izbora o Značajna razlika u broju članova o Trajanje mandata o Parcijalno obnavljanje. o Zabrana raspuštanja gornjeg doma o određene kvalifikacija za pasivno biračko pravo Francuska je prva država koja je u Evropski uvela demokratski bikameralizam.
Federalni bikameralizam Složena struktura države zahtijeva dvodomni parlament Donji (prvi) dom – predstavništvo svih građana Gornji /drugi, federalni) dom – predstavništvo federalnih jedinica o Federalnu dvodomnost odlikuju dva bitna obilježja: 1. načelo pariteta ili jednake predstavljenosti svih federalnih jedinica u gornjem domu 2. načelo ravnopravnosti domova tj. egalitarni bikameralizam. U praksi se javljaju odstupanja i varijacije oba načela. o
Načela pariteta i ravnopravnosti i federalni bikameralizam o Načelo pariteta Federalni dom je u pravilu konstituisan na načelu jednake zastupljenosti federalnih jedinica, bez obzira na faktičke razlike koje postoje u pogledu broja stanovnika, površine, ekonomskog razvoja, kulture (SAD, Australija) o Odstupanje na osnovu tzv. ublaženog načela proporcionalnog predstavništva (broj predstavnika koje ima svaka jedinca zavisi od broja stanovnika) Njemačka (3 – 6) Kanada (4 -24) o Načelo ravnopravnosti domova Ustavotvorna funckija Zakonodavna funkcija(SAD, Švicarska) o Odstupanje od načela – Njemačka Dominantan donji dom, gornji dom pravo veta samo za zakone koji zadiru u nadležnosti i status federalnih jedinica
Karakter federalnog doma o način izbora predstavnika o karakter mandata članova doma o način glasanja predstavnika federalnih jedinica
Izbor članova federalnog doma o Pravilo je da se način određivanja predstavnika federalnog doma reguliše federalnim ustavom (izuzetak je Švicarska) U uporednom pravu tri su osnovna načina izbor predstavnika federalnih jedinica: Imenuje ih izvršna vlast (Kanada, Njemačka) 2. Biraju ih parlamenti federalnih jedinica (Austrija, Venecuela, Indija) 3. Biraju direktno birači u državama članicama (SAD, Australija, Meksiko, Brazil, Argentina) 1.
Priroda mandata i način glasanja o o Imperativni mandat - pravno obavezno postupanje u skladu sa nalozima tijela koje ih je izabralo Slobodni mandat- sloboda u postupanju, glasanju i tumačenju interesa federalne jedinice koju predstavljaju Šta kada delegati sa imperativnim mandatom ne postupaju u skladu sa uputama? o o “glasanje u bloku” (Njemačka) pojedinačno glasanje (SAD)
- Slides: 14