USTAVNO PRAVO II Aktivno i pasivno birako pravo

USTAVNO PRAVO II Aktivno i pasivno biračko pravo u Bi. H doc. dr. Lejla Balić

Biračko pravo u Bi. H – temeljni pojmovi • Birač" je državljanin Bosne i Hercegovine koji je upisan u Centralni birački spisak. • "Glasač" je državljanin Bosne i Hercegovine koji je upisan u Centralni birački spisak i koji je ostvario aktivno biračko parvo. • Svaki državljanin Bosne i Hercegovine sa navršenih 18 godina života ima pravo da glasa i da bude biran. • Da bi ostvario svoje biračko pravo, državljanin Bi. H mora biti upisan u Centralni birački spisak. • Državljani Bi. H, koji imaju biračko pravo u skladu s ovim Zakonom, imaju pravo da glasaju lično u općini u kojoj imaju prebivalište.

Biračko pravo – ustavna ograničenja • Član V Predsjedništvo • Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. • Član IX Opšte odredbe “ Nijedno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine. “

Biračko pravo u Bi. H – zakonska ograničenja • lice koje je na izdržavanju kazne izrečene od Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju i nijedno lice koje je pod optužnicom Suda, a koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred Sudom, ne može biti upisano u Centralni birački spisak, niti može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine. • lice koje je na izdržavanju kazne koju je izrekao Sud Bi. H, sud RS ili sud FB i. H i sud Brčko Distrikta ili koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred ovim sudovima zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosije prije hapšenja utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može biti upisano u Centralni birački spisak, niti može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine • lice koje je na izdržavanju kazne koju je izrekao sud druge zemlje ili lice koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred sudom druge zemlje zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosije prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može biti upisano u Centralni birački spisak, niti može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu dužnost na teritoriji Bi. H

Parlamentarna nepodudarnost u Bi. H Model neizbornosti • sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci i njihovi zamjenici, pravobranioci i njihovi zamjenici, ombudsmeni i njihovi zamjenici, članovi sudova/domova/vijeća za ljudska prava, notari policijski službenici, državni službenici, generalni revizori i zamjenici generalnog revizora u institucijama u Bosni i Hercegovini i guverner i viceguverneri Centralne banke Bi. H, pripadnici Oružanih snaga Bi. H, pripadnici Obavještajno-sigurnosne agencije Bi. H, kao i diplomatski i konzularni predstavnici Bi. H u inozemstvu, koji imaju diplomatski status u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima (iz 1961. godine), mogu se kandidirati za javnu izbornu dužnost samo ako prethodno podnesu ostavku na taj položaj ili postupe u skladu sa zakonima koji regulišu njihov status

Parlamentarna nepodudarnost u Bi. H • Jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu dužnost, osim ako ovim Zakonom nije drugačije regulisano. kada delegat u DN PS Bi. H stekne pravo na mandat u PDPSBi. H, PFBi. H i NSRS ili kantonalne skupštine, dužan je obavijestiti CIK Bi. H za koji se mandat odlučio, ako te ne učini u datom roku mandat mu neće biti dodjeljen, ako se nakon upita CIK-a delegat odluči za korištenje tog prava, prestaje mu mandat delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bi. H. • Nespojivo je istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti, osim u periodu dok se ne konstituiraju izvršni organi vlasti izabrani na redovnim izborima u istom izbornom ciklusu. Također je nespojivo istovremeno vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti.

Parlamentarna nepodudarnost u Bi. H • Jedno lice ne može istovremeno vršiti javnu izabranu funkciju u Bi. H i javnu izabranu ili politički imenovanu funkciju u drugoj državi. • Nosilac javne izborne funkcije u Bosni i Hercegovini, koji je izabran ili imenovan na politički imenovanu funkciju u drugoj državi, dužan je u roku od 48 sati od izbora ili imenovanja u drugoj državi, vratiti mandat u Bosni i Hercegovini. • Pod izvršnom funkcijom, u smislu ovog člana, podrazumijeva se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući premijera, Vlada Republike Srpske, uključujući predsjednika Vlade, Vlada Brčko Distrikta Bi. H, kantonalna vlada, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika, gradska vlada, načelnik općine, zamjenik načelnika općine, rukovodeći službenici koje je imenovao načelnik općine, te ostale izvršne funkcije utvrđene zakonom.

Sukob interesa – angažman u javnim institucijama • parlamentarna inkompatibilnost vezana je za nespojivost funkcije zastupnika sa poslovima u kojima javni interes može zloupotrijebiti u privatne svrhe • cilj je sprečavanje nastupanja situacija u kojima zbog postojanja privatnih interesa može biti dovedena u pitanje zakonitost, otvorenost, objektivnosti i nepristrasnost u obavljanju javne funkcije. • Nespojivost zastupničkog i delegatskog mandata u Parlamentarnoj skupštini Bi. H utvrđena je za: 1. članstvo u upravnom odboru, nadzornom odboru, skupštini, menadžmentu, u ili svojstvu ovlaštene osobe u javnim preduzećima; 2. članstvo u upravnom ili nadzornom odboru, ili obavljanju dužnosti direktora direkcije ili agencije za privatizaciju. Zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini dužni su podnijeti ostavku na svaku od nespojivih funkcija i poslova najkasnije u roku od tri dana nakon preuzimanja javne funkcije, te šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te funkcije ne mogu biti vršioci gore nabrojanih funkcija u javnim preduzećima i direkcijama ili agencijama za privatizaciju. ]

Sukob interesa – privatni pravni subjekti zastupnici i delegati Parlamentarne skupštine Bi. H ne mogu biti: 1. članovi skupštine, nadzornog odbora, uprave ili menadžmenta, niti biti u svojstvu ovlaštene osobe svakog privatnog preduzeća u koje je organ vlasti, čiji je član zastupnik ili delegat, ulagao kapital u periodu od četiri godine prije preuzimanja dužnosti i za vrijeme obavljanja funkcije; 2. članovi skupštine, nadzornog odbora, uprave ili menadžmenta, niti biti u svojstvu ovlaštene osobe bilo kojeg privatnog preduzeća koje sklapa ugovore, ili na drugi način posluje, sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou, u vrijeme, dok se vrši poslanička, odnosno delegatska funkcija i to samo onda kada je vrijednost ugovora ili posla sa sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta veća od 5. 000 KM godišnje. •