Ustavno pravo II Zakonodavna funkcija Parlament definicija struktura

Ustavno pravo II Zakonodavna funkcija Parlament – definicija, struktura Zakoodavni postupak doc. dr. Lejla Balić

Zakonodavna funkcija Prema formalnim kriteriju zakonodavna vlast donosi zakone. Zakon u formalnom smislu je svaki pravni akt što ga donese ustavom utvrđeno zakonodavno tijelo prema propisanom zakonodavnom postupku, te koji nosi naziv zakon bez obzira na sadržaj o Zakonodavnu funkciju država vrši kada donosi pravne norme karakteristikama da su te norme: opšte, apstraktne i imperativne >određenje zakona i zakonodavne funkcije je određivanje funkcije u materijalnom smislu. Zakonodavna funkcija državne vlasti u materijalnom smislu se sastoji od stvaranja normi pravnog poretka države o ustavotvorna funkcija o funkcija revizije ustava o redovna zakonodavna funkcija o funkcija podzakonodavstva.

Parlament – predstavničko tijelo o o o Parlament je centralna institucija predstavničke demokratije Parlament je organ državne vlasti, najčešće izabran od strane građana, kome je povjerena zakonodavna vlast kao najvažnija funkcija vlasti Parlare – pričati Ideja političkog predstavništva svoje uporište ima u srednjem vijeku, a temelji se na crkvenim saborima i finansijskim potrebama feudalnih država Magna Carta libertatum 1215. ustanovljava načelo „no taxation without representation“ Prvo tijelo slično današnjem parlamentu sazvano je 1295. godine ua vrijeme vlade Edvarda I, kao tzv. modelparlament.

Struktura parlamenta Ranije teorije: - jednodomnosti ili višedomnosti o Savremene teorije: - jednodomnosti ili višedomnosti - broj članova - organizacija parlamentarnih radnih tijela? o

Broj članova parlamenta Dva relevantna faktora o društveno-politička i geografska obilježja države o demografski Kina sa Nacionalnim narodnim kongresom sa preko 3000 članova ostrvska država Tuvalu (12 000) sa 15 članova Doma komuna 659 članova, a Kongres 435 SAD imaju pet puta više stanovnika od Velike Britanije o Zašto je važan broj članova Parlamenta ?

Broj članova parlamenta o ustavi koji izričito navode broj članova: Rusija, Poljska, Bi. H. o ustavima nije preciziran broj članova već izbornim zakonima – Mađarska, Rumunija, Francuska o o ustav Hrvatske, koji navodi da Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, a da se Zakonom utvrđuje tačan broj, uslovi i postupak izbora zastupnika. države gdje je utvrđeno da se na određeni broj birača, bira po jedan zastupnik, tako da broj može varirati – SAD. Zašto je važno kako je utvrđen broj članova Parlamenta?

Dvodomni parlament – argumenti 1. garant kvalitetnijeg zakonodavstva “sukob“ načela efikasnosti i načela dobre vladavine 2. različitosti i pluralizma mišljenja 3. instrument teritorijalne decentralizacije – pluralizam interesa

“Sukob domova” o o o 1. 2. 3. dvodomnost u širem smislu - uvijek kada je parlament sastavljen od dva tijela Dvodomnost u užem smislu - kada dva doma zajednički i ravnopravno odlučuju, odnosno potrebno je odluke bude donijete saglasnošću oba doma Ravnopravnost domova u oblasti zakonodavstva Pravo oba doma da predlažu zakone Da vode raspravi i podnose amandmane da usvajaju zakone.

“Sukob domova” 1. a) b) c) 2. o Paritetne komisije sa zadatkom da postignu kompromis i da usaglašeni tekst zakonskog prijedloga iznesu domovima na glasanje(SAD) mješovita radna rijela sastavljena od jednakog broja članova oba doma u pravilu ad hoc komisije Formalno se provodi načelo ravnopravosti domova Apel na biračko tijelo kada se domovi ne mogu usaglasiti raspušta se parlament i raspisuju prijevremeni parlamentarni izbori (uglavnom samo za donji dom - prikriveni referendum)

“Sukob domova” 3. Zajedničko glasanje oba doma – prikrivena neravnopravnost (Indija) 4. „Šetanje zakonskog prijedloga“ svaki put kada jedan dom izmjeni tekst poslan od strane drugog doma, drugi dom ima pravo da razmatra i usvaja predložene amandmane (Italija) Modifikacija ovog modela u Švicarskoj, kroz ustavnu praksa - model dvostrukog pretresa zakona u slučaju nesaglasnosti domova 5. Nadglasavanje suspenzivnog veta drugog doma je model (Velika Britanija, Španija, Njemačka, Austrija, Japan) 6. Monarhova intervencija (Ustav Kraljevine SHS iz 1931. godine)

Parlament - funkcije o Ustavotvorna - donošenje novog ustava i revizija ustava - ustavotvorna skupština ili tekući saziv parlamenta o Zakonodavna o Izborna o Nadzorna

Zakonodavna funkcija o o o Osnovna nadležnost parlamenta - donošenja zakona Zakonodavni postupak se sastoji od niza radnji od kojih svaka ima svoj neposredni cilj, a zajedno su usmjerene na donošenje zakona Redovni, skraćeni i hitni zakonodavni postupak U pravilu tri su osnovne faze postupka: 1. Predlaganje zakona (zakonodavna inicijtiva) 2. Rasprava i usvajanje zakonskog prijedloga 3. Proglašenje i stupanje na snagu o

Raspravljanje i odlučivanje o zakonskom prijedlogu Faza raspravljanja i usvajanja zakonskog prijedloga u osnovi sastoji od: 1. Pripreme koja se odvija u parlamentarnim odborima 2. raspravljanje i donošenje odluke na plenarnoj sjednici. Rasprava (pretres) zakonskog prijedloga 1. predstavljanje izvještaja nadležnog parlamentarnog odbora 2. načelna rasprava o zakonskog prijedlogu 3. raspravljanje o prijedlogu u pojedinostima (članovima, amandmanima 4. glasanje o zakonskom prijedlogu (kvorum) Proglašenje zakona o