UNIVERZITET SINGIDUNUM POSLOVNI FAKULTET BANKARSTVO Prof dr Miroljub
UNIVERZITET SINGIDUNUM POSLOVNI FAKULTET BANKARSTVO Prof dr Miroljub Hadžić
Cilj poglavlja: • Upoznavanje različitih bankarskih i šire finansijskih sistema pojedinih zemalja • Davanje prikaza karakterističnih modela savremenog organizovanja banaka • Upoznavanje kriterijuma po kojima se vrši klasifikacija različitih bankarskih sistema • Prikaz bankarstva razvijenih zemalja uopšte i pojedinačno, zemalja u tranziciji i na kraju, osnovne karakteristike islamskog bankarstva
3. KOMPARATIVNI BANKARSKI SISTEMI 3. 1. Modeli savremenog organizovanja banaka 3. 2. Praksa i komparacija bankarskih sistema 3. 3. Bankarstvo razvijenih zemalja 3. 4. Bankarstvo zemalja u tranziciji 3. 5. Tranzicija bankarstva Srbije 3. 6. Islamsko bankarstvo
3. 1. Modeli savremenog organizovanja banaka • Kriterijumi klasifikacije banaka: univerzalna ili specijalizovana, srednja ili mala banka, banka sa ili bez mreže, inokosna ili akcionarska • Za period industrijskog bankarstva, 1960 -80 te karakteristični su modeli: – Anglosaksonski – investiciono – komercijalne banke sa ritejl i korporativnom bankom – Kontinentalni – evropski model – univerzalne banke i štedionice, bez striktnog razgraničenja komercijalne i investicione banke • U periodu 1990 tih – deregulacija, međunarodni standardi i IT • Primarni značaj u međunarodnom bankarstvu (od 1990 tih) imaju poslovi, a sekundarni značaj ima organizacija
3. 2. Praksa i komparacija bankarskih sistema • Razvijenost finansijskog sistema i povezanost sa realnom ekonomijom • Razvijene zemlje - Razvijena privreda, razvijen finansijski sistem, bogata struktura bankarskog sistema i disperzirana ponuda usluga sa elementima E – bankarstva • Privreda u razvoju, tranziciji - plitak i nedovoljno produbljen finansijski sistem, nepotpuno restruktuiran bankarski sektor, nedovoljna disperzija bankarskih proizvoda i prisustvo e - bankarstva • Centralna banka: način organizovanja, uloga, funkcije, stepen autonomnosti u vođenju monetarno - kreditne politike • Karakteristike poslovnih banaka
3. 3. Bankarstvo razvijenih zemalja • Bankarski sistem SAD • FED - 1913. , sistem 12 banaka, kapital banaka članica, guverner (Džerom Pauel), zamenik i Odbor od 7 članova, Komitet za OOT 12 članova guvernera centralnih banaka, deklarativno veliki stepen autonomije • Poslovno bankarstvo: Ø Komercijalne banke – 13. 000, nacionalne i državne Ø Udružene štedne banke – mobilizacija oročenih depozita, ulaganje u obveznice, hipotekarne fondove i dr. dugoročne plasmane Ø Efektne banke – prikupljaju sredstva emisijom HOV, plasmani u privredu Ø Trust banke- čuvanje i upravljanje tuđom imovinom, Ø EXIM banka
FED bi mogao povećati kamatne stope četiri puta ove godine Predsednik čikaške banke Evans, članice FED, kaže da bi CB mogla biti agresivnija ukoliko se pokaže da je ekonomija na dobrom putu Dženet Jelen, predsednica FED bi mogla odlučiti da ove godine četiri puta podigne kamatne stope „Ukoliko je zaista došlo do ubrzavanja, ukoliko bi imali snažan rast i inflacija ostane niska, moglo bi se dogoditi da se kamatne stope povećaju četiri puta ove godine“ Istovremeno, ukoliko bi došlo do povećanja neizvesnosti u ekonomskim projekcijama tada bi povećanje kamata dva puta bio pravi broj. Srednjeročne prognoze podržavaju trostruki rast kamata ove godine, a Evans dodaje da bi i ovim bio zadovoljan, ukoliko se projekcije pokažu dobrim. Na pitanje da li bi podržao tri pomeranja kamata, imajući u vidu ekonomske performanse, Evans je odgovorio da bi podržao i dodao da bi tome bio sklon ukoliko bi se prognoze pokazale tačnijim, a on sam zadovoljniji prognozama. Naime, on očekuje 2, 25% rasta BDP ove godine i inflaciju do 2%.
Pada Dod-Frenkov zakon, bankari i Vukovi slave Donald Tramp je izjavio da njegova administracija radi na izmenama bankarske regulative poznate kao „Dod-Frenkov zakon“ Izmene se vrše u nastojanju da se bankama olakša odobravanje kredita „Izaćićemo sa nekim veoma snažnim preporukama i radićemo stvari koje će biti veoma dobre za bankarski sektor kako bi banke mogle da odobre sredstva ljudima kojima su potrebna, “ rekao je Tramp na sastanku sa poslovnim liderima u Beloj kući „Značajno ćemo izmeniti Dod - Frenk zakon. Želimo jaka ograničenja i jaku regulativu, ali ne regulativu koja onemogućava bankama da odobre kredit ljudima koji će otvarati nova radna mesta. “ Dod-Frenkov zakon donela je administracija Baraka Obame 2010. godine kao odgovor na posledice finansijske krize, s ciljem da se ne ponovi situacija u kojoj država milijardama dolara od poreskih obveznika spašava banke, prevelike da bi propale. Zakonom su uvedena brojna ograničenja i smatra se najopsežnijim od predsednika Ruzvelta i Velike depresije 1930 -tih. Od njegovog donošenja mnogi investitori sa Volstrita mu se protive.
Nastavak. . . • Bankarski sistem V. Britanije • Bank of England 1694. , jedinstvena, državna od 1966. , guverner i zamenik na 5 godina, Odbor 16 članova, ima ogranke, autonomija umanjena od 1966. , od nacionalizacije • Poslovno bankarstvo: Ø Komercijalne banke – ne mogu biti članovi berze niti špekulisati na berzi Ø Eskontne banke – emituju uglavnom menice i državne vrednosne papire Ø Efektne banke – specijalizovane za spekulativne poslove sa HOV Ø Akceptne banke – međunarodni PP, trgovina devizama i investiciono posredovanje Ø Korporacije za dugoročno finansiranje – potencijal sopstveni i državni, finansiranje privrede
Američki bankari pakuju kofere: Zbogom Britanci Američka banka Goldman Saks saopštila je da će u narednih godinu dana da prebaci stotine radnih mesta iz Londona Banka nije iznela detalje u koju evropsku državu će se preseliti posle Bregzita „Goldman Saks će angažovati ljude unutar same Evrope i doći će do nekih prebacivanja iz Londona“, izjavio je generalni direktor Banke, Ričard Gnod Rekao je da će London ostati važan centar i značajno globalno središte i posle Bregzita Goldman Saks zapošljava 6 hiljada ljudi u Britaniji, koja je 29. marta 2017. pokrenula proceduru za izlazak iz EU
Nastavak. . . • Bankarski sistem Nemačke • Bundesbank 1875. , jedinstvena do 1948. , sistem do 1957. , 1945. nacionalizovana, guverner i zamenik – mandat 8 godina, Odbor direktora 21 član, veliki stepen autonomije, postala deo ECB • Poslovne banke: Ø Privatne i javne 1) 3 “D”: Deutche, Drezdner, Deutche Discont (Kommerz) 2) državne regionalne i lokalne 3) privatne – stare, oko 200 Ø Štedionice – na nivou komuna i udruženja komuna, tri nivoa (štedionica, žiro centrala i nacionalna centrala) Ø Kreditne zadruge – sve vrste usluga za SME, 3 nivoa organizovanja Ø Instituti za imobilisani kredit – zajmovi za nekretnine, u vidu štedionica i zadruga za stambenu izgradnju
Nastavak. . . • Bankarski sistem Japana • Centralna banka Japana 1882. , monopol 1884. , jedinstvena, kapital 45% privatni, guvernera i zamenika postavlja Ministarstvo finansija, Odbor direktora 7 članova, normativno bez velike autonomije, ali je u praksi ima, preko 30 ogranaka • Poslovno bankarstvo: Ø City banke – potencijal štednja građana, plasman krupnim korporacijama Ø Regionalne banke – finansiraju SME Ø Banke za dugoročni kredit Ø Trust banke – brzorazvijajuće, PTT, plasmani u HOV
Nastavak. . . • Bankarski sistem Francuske • Centralna banka 1800. , a monopol od 1848. , jedinstvena, mešovito vlasništvo do 1945. , nacionalizovana, guverner i zamenik na 5 -7 godina, Odbor direktora, zavisna od vladine politike, postala deo ECB • Poslovno bankarstvo: Ø Depozitne banke – potencijal depoziti, kratkoročno kreditiranje, nacionalne i privatne Ø Poslovne banke – finansiranje privrede direktnim učešćem, kreditiranjem i emisijom HOV Ø Kreditne banke – srednjeročno i dugoročno kreditiranje, specijalan status, jer su od posebnog javnog interesa
Nastavak. . . • Bankarski sistem Italije • Centralna banka 1893. od 6 privatnih banaka, monopol od 1926. , jedinstvena institucija, vlasnici kreditne institucije, socijalni fondovi i osiguranje, guverner i zamenik bez ograničenja mandata, Odbor direktora, autonomija je velika polazeći od vlasništva i načina izbora, pridružila se ECB • Poslovno bankarstvo: Ø Banke javnog prava – univerzalne i specijalizovane za privredne grane Ø Banke nacionalnog interesa – velike depozitne banke orijentisane na pojedine privredne grane Ø Banke običnog kredita – privatne banke Ø Narodne banke - kao zadruge Ø Štedionice – na celoj teritoriji Italije Ø Banke za kreditiranje - srednjeročno i dugoročno
3. 4. Bankarstvo ZUT • Proces tranzicije i izgradnje snažnog bankarskog sistema je dugoročan i težak zadatak • Tri linije aktivnosti u tranziciji finansija: 1) konsolidacija postojećih banaka 2) otvaranje za ino banke 3) razvoj finansijskog tržišta • Nezavisna CB • Dilema rehabilitacija postojećih banaka ili otvoranje prostora za ino banke • Privatizacija banaka • Razvoj finansijskog tržišta zahteva veliko angažovanje i kontrolu države • Članice EU su postale: Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Hrvatska • Članice EMU su postale Slovačka, Slovenija, Litvanija, Letonija i Estonija
Nastavak. . . • Ključni elementi nove finansijske arhitekture: 1) jačanje transparentnosti i uloge MRS 2) primena međ standarda za bankarsko poslovanje 3) jačanje domaćeg finansijskog sistema • Finansijski sektor bankocentričan • Nisko učešće plasmana banaka u BDP 50 -60%, dok je u EU preko 100%, a plasmani p. c. oko 3. 000€ dok je u EU 17. 000 € • Preveliki broj banaka na tržištu • Češka 55 -42, Mađarska 42 -39, Poljska 82 -77 • Smanjenje stepena koncentracije – prve tri Češka 7270%, Poljska 53 -44%, Mađarska 58 -52%
Adekvatnost kapitala (%) Učešće kredita u BDP (%)
Kamatna margina (marža %) Prinos na aktivu - Ro. A (%)
3. 5. Dijagnoza stanja i pristup tranziciji Srbije • Početna godina tranzicije bankarstva Srbije 2000. • Dualna struktura banaka: a) velike državne i b) male privatne • Najčešće jednostrana dijagnoza stanja • Generalno – stanje krajnje nepovoljno • ”Golgota srpskog bankarstva ”(Boško Živković): – Krediti 14% vrednosti iz 1980 -tih – Ino dugovi 3, 4 mlrd $ uz 2/3 otpisa – Stara štednja 3, 3 mlrd $ – Gubitak aktive 92/93. - 8 -10 mlrd$ – Pojačani problemima S-CG i stagnacijom realnog sektora – Slaba pozicija NBS – bez samostalnosti • Neophodno hitno delovanje Nalaz E&Y, KPMG: potencijalni gubici velikih 50% aktive, 20 ispunjava 5 mil€, slabosti kontrole - 9 A, 36 B, 6 C, 22 D • Rehabilitacija zahteva 21 mlrd $ ili 92% BDP
Mere za konsolidaciju bankarskog sistema • Mere konsolidacije: – Selekcija – Prinudno pripajanje – Sanacija velikih banaka - likvidacija – Otvaranje za ino banke – Jačanje kontrole NB – Rešavanje stare štednje – Rešavanje problema spoljnog duga – PP se prebacuje u banke – Uvođenje međ. računovodstvenih standarda (MRS) • Nedostaci tranzicije: neki koraci i mere nedostaju, ne postoji adekvatna tajming i koordinacija sa drugim razvojnim i ekonomskim politikama
Rezultati tranzicije • Smanjenje broja banaka 108 – 26 (2019. ) • Izmena svojinske strukture: početak 65% državno, 21% privatno i 4% ino, 2013. 75% inostrano, 2020. preko 80% inostrano • Vraćeno poverenje u bankarski sistem • Obnova depozita 12. 1 mlrd € u 2007. 19 mlrd € 2017. • Jačanje prudencijalnih normi i međ standarda • Obnova kreditne funkcije (10. 4 mlrd€ u 2007. , EUR 17 mlrd € 2017. ) • Ukupna aktiva (22 mlrd € 2008. , 28 mlrd € 2017) • Kapital banaka ( 4. 4 mlrd u 2007, 5, 5 mlrd €u 2017. ) • Broj zaposlenih (max 31 hilj u 2013. i 23 hiljade 2017/20. ) • Unapređenje efikasnosti poslovanja (280 mil € Pf u 2007. 550 mil € 2019. )
Srbija, Vlasnička struktura banaka (učešće u aktivi %) Srbija, Broj zaposlenih (leva skala) i org jedinica banaka (desna skala)
Srbija, Pokazatelji poslovanja (Ro. A, ROE % leva skala, dobit desna skala) Srbija, Nenaplativi kredit (%)
3. 6. Islamsko bankarstvo • • • Relativno skorijeg datuma 1975. – Međudržavna islamska banka – finansiranje socijalnih i privrednih projekata Prva komericijalna banka u Dubaiu Finansijski potencijal petrodolari nakon prvog naftnog šoka Brzi razvoj – preko 200 banaka, kapital preko 10 mlrd $, bilansna suma preko 100 mlrd $, visokoprofitabilne Banke su deo islamskog ekonomskog modela Osnovna karakteristika - kamata kao cena novca zabranjena kao kategorija “Resursi, uključujići i finansijske su dati od Boga i moraju se koristiti za dobro čovečanstva, a ne u svrhu sopstvenog bogaćenja” Tehnički umesto kamate se koristi termin “efikasnost kapitala” Direktno učešće u kapitalu kompanija obezbeđuje učešće u profitu, ali i podelu rizika u slučaju gubitka Gramen banka, Bangladeš, šema mikrokreditiranja najsiromašnijih za samozapošljavanje – osnivač nobelovac Muhamed Junus
Rezime poglavlja: • U periodu razvoja tzv. industrijskog bankarstva (1960 -1980 -te) karakteristični su bili modeli anglosaksonskog i evropskog bankarstva • U anglosaksonskom bankarstvu je bilo naglašeno razlikovanje komercijalnih i investicionih banaka, dok je kod evropskog prisutan model univerzalne banke • U periodu internacionalnog bankarstva, od 1990 -tih godina, karakteristično je približavanje anlosaksonskog bankarstva modelu univerzalne banke • Za bankarstvo razvijenih evropskih zemalja najbitnija skorija promena vezana je za stvaranje Evropske monetarne unije i Evropske centralne banke, pri čemu nacionalne centralne banke gube najveći deo autonomije • U zemljama istočne i centralne Evrope na delu je proces tržišne transformacije poslovnog bankarstva i povećavanja stepena samostalnosti centralnih banaka • Za islamsko bankarstvo, koje se snažno razvija od 1960 -tih godina, osnovna karakteristika je nepoznavanje kamate kao cene novca
- Slides: 25