Pregled razvoja knjininih usluga i programa u Hrvatskoj

Pregled razvoja knjižničnih usluga i programa u Hrvatskoj na dobrobit djece i mladih koji ne mogu koristiti standardne knjižnične usluge Dunja Marija Gabriel Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dgabriel@nsk. hr Davorka Semenić-Premec KGZ – Knjižnica Novi Zagreb – Knjižnica Savski Gaj davorka. semenic. premec@kgz. hr 1

Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (HKD) usluge namijenjene svim osobama koje iz bilo kojeg razloga ne mogu koristiti redovite knjižnične usluge i ne mogu čitati standardni tisak tradicionalna međunarodna podjela: osobe s fizičkim i mentalnim poteškoćama, slijepe i slabovidne osobe, osobe s različitim poteškoćama u čitanju i pisanju tj. učenju, gluhe i nagluhe osobe, gluhoslijepe osobe, bolnički pacijenti, osobe smještene u domove umirovljenika, starije slabo pokretne osobe i osobe u kaznenim ustanovama

Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (HKD) djelokrug rada Komisije za OPP proširen posljednjih godina razlozi: a) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) Zakon prepoznaje učenike s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) knjižnice prepoznju problem rada s darovitom djecom i mladima recesija u svijetu (siromaštvo i socijalna isključenost) – osobe s demencijom, beskućnici

Socijalna isključenost ne postoji općeprihvaćena definicija socijalne isključenosti, opisuje se kao višedimenzionalni fenomen koji slabi odnos između pojedinca i zajednice (nedostatak novca – siromaštvo – obuhvaća samo materijalnu dimenziju; višestruka depriviranost tj. uskraćenost u drugim područjima života – zaposlenje, obrazovanje, stanovanje, socijalne veze, političko odlučivanje; dostupnost zajedničkih resursa – škole, bolnice, trgovine, prijevoz) u EU vezano uz pristup pravima „građanskog statusa” (građanska, politička i socijalna prava) politika sprečavanja ili smanjivanja isključenosti – uključuje kombinaciju ekonomskih i socijalnih mjera

Socijalna isključenost Izvješće o društvenom razvoju Hrvatske 2006. nastalom u okviru Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj provedeno istraživainje o kvaliteti života i riziku od socijalne isključenosti na nacionalnoj razini fokus grupe uključivale su: osobe s fizičkim i intelektualnim teškoćama, roditelje djece s teškoćama, dugotrajno nezaposlene osobe, beskućnike, povratnike, jednoroditeljske obitelji, djecu bez roditeljske skrbi, žrtve nasilja u obitelji, Rome, seksualne manjine, starije osobe, osobe niže obrazovne razine, te mlade s poremećajima u ponašanju

Socijalna isključenost jedan od deset građana Hrvatske smatra se socijalno isključenim (11, 5%). Sličan postotak građana (11%) koji su ocijenjeni siromašnima u ocjeni životnog standarda Svjetske banke za 2006. godinu, što naglašava usku povezanost između siromaštva i socijalne isključenosti 20% građana Hrvatske se subjektivno sjeća socijalno isključenima pregled zajedničkih pitanja za socijalno isključene skupine: ljudska prava i anti-diskriminacija; pristup socijalnoj sigurnosti, uslugama socijalne skrbi, zdravstvene zaštite; pristup obrazovanju i obuci; pristup zapošljavanju; pristup uslugama prijevoza; pitanje stanovanja; društvena potpora; regionalne strategije (za udaljena seoska područja, siromašne gradske četvrti)

Sprečavanje socijalne isključenosti pravni okvir 2006. na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda usvojena je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom koja obvezuje države potpisnice na praktičnu provedbu temeljnih ljudskih prava (dostojanstvo, jednakost pred zakonom; nediskriminacija; pravo na život; pristup pravosuđu; osobna sloboda i sigurnost; zabrana izrabljivanja i zlostavljanja; sloboda kretanja i državljanstvo; sloboda mišljenja i izražavanja te pristup informacijama; poštivanje privatnosti, doma i obitelji; pravo na obrazovanje; zdravstvena zaštita; rad i zapošljavanje; sudjelovanje u političkom, javnom i kulturnom životu. Hrvatska je ratificirala Konvenciju

Sprečavanje socijalne isključenosti pravni okvir Vlada je 5. lipnja 2007. godine usvojila novu strategiju za poboljšanje prava i položaja osobe s invaliditetom - "Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine“ posvećuje posebnu pažnju mobilitetu i pristupačnosti (obrazovanju, modernoj tehnologiji, stanovanju) predstavlja ključan preduvjet za integraciju osoba s invaliditetom u zajednicu omogućava samostalni život i time zaštitu dostojanstva osoba s invaliditetom srpanj 2008. Hrvatska je donijela Antidiskriminacijski zakon kojim se sankcionira diskriminacija na temelju rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjeroispovjesti, političke ili druge pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog statusa, materijalnog statusa. . . dobi, zdravstvenog statusa, invaliditeta. . .

Sprečavanje socijalne isključenosti – djelovanje Komisije za OPP Komisija za OPP se bavi problematikom društvene isključenosti djece i mladih s intelektualnim teškoćama, tjelesnim invaliditetom, tjelesnim oštećenjem (vid, sluh), poteškoćama u čitanju i pisanju tj. učenju (disleksija), darovitost socijalno ugrožene i marginalizirane društvene skupine koje žive u posebnim okolnostima (djeca u ustanovama privremenog ili trajnog smještaja, djeca u ruralnim sredinama, djeca iz socijalno i ekonomski depriviranih sredina, pripadnici drugih kultura - etničke i nacionalne manjine)

Sprečavanje socijalne isključenosti – djelovanje Komisije za OPP djelokrug rada Komisije za OPP obuhvaća stručne skupove, predavanja i radionice, rad na projektima, prevođenje na hrvatski jezik međunarodnih publikacija i suradnju s Međunarodnim savezom knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) cjelokupan rad Komisije za OPP usmjeren je poticanju knjižničara u Hrvatskoj u izradi novih prilagođenih knjižničnih programa i podizanju kvalitete pružanja knjižničnih usluga osobama s posebnim potrebama

Prijevod IFLA smjernica - polazište za razvoj usluga 2004. Smjernice za knjižnične službe i usluge za gluhe 2004. - Smjernice za knjižnične službe za osobe s disleksijom 2005. - Smjernice za građu laganu za čitanje 2005. - Smjernice za knjižnične programe opismenjavanja 2006. - Knjižnice za slijepe u informacijsko doba - smjernice 2007. - Smjernice za knjižnične usluge za zatvorenike 2008. - Pristup knjižnicama za osobe s invaliditetom – lista za (samo)procjenu 2009. – Knjižnične smjernice za bolničke pacijente, za starije osobe i za osobe s posebnim potrebama smještene u ustanovama za trajno zbrinjavanje 2010. novo izdanje Smjernica za građu laganu za čitanje 2011. Smjernice za knjižnične usluge za osobe s demencijom 2012. Primjena istraživanja u promicanju pismenosti i čitanja u knjižnicama : smjernice za knjižničare

IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice HKD objavio krajem 2011. (izmj. i dop. izd. iz 2001. ) preoporuke primjenjive u radu bilo koje narodne knjižnice poglavlje Zadovoljavanje potreba korisnika - ističe se važnost pristupa svim korisnicima naglasak na identificiranju potencijalnih korisnika (pojedinci i grupe s posebnim potrebama koji iz bilo kojeg razloga ne mogu koristiti redovne knjižnične službe i usluge) ciljne skupine – ljudi svih dobnih skupina, u svim životnim razdobljima, pojedinci i skupine s posebnim potrebama posebno se spominju usluge za djecu i odgovornost narodne knjižnice u pomaganju pri učenju čitanja i promicanju knjižn. građe usluge za mlade su također od velike važnosti uključen je primjer iz Hrvatske u kojem je navedeno da narodne knjižnice provode biblioterapiju i logobiblioterapiju tj. programe opismenjivanja i čitanja za OPP

Anketiranje u narodnim knjižnicama – probno istraživanje cilj: uvid u stanje društvene isključenosti i/ili uključenosti djece i mladih koji ne mogu koristiti redovite usluge narodnih knjižnica probno anketno ispitivanje provele HKD-ova Komisija za OPP i Komisija za čitanje u suradnji s Matičnom službom za narodne knjižnice u NSK u razdoblju 14. 02. -08. 03. 2013. poslano na 244 knjižnice (201 narodna knjižnica + Knjižnice grada Zagreba s 43 knjižnice/lokacije) prikupljena 152 odgovora (62, 3 %) – preliminarni rezultati (odgovori prikupljeni nakon isteka roka bit će uvršteni naknadno)

Udio djece i mladih u članstvu Krapinsko-zagorska županija (49, 6 %), Ličko-senjska (42, 2 %) , Sisačkomoslavačka (33, 74 %), Virovitičko podravska (37, 14 %), Koprivničkokriževačka (53, 17 %), Varaždinska (46, 69 %), Istarska (26, 58 %), 14

Ima li knjižnica pristup za djecu i mlade s tjelesnim invaliditetom? 15

Postoje li programi za djecu i mlade koji ne mogu koristiti redovite knjižnične usluge? 16

Zastupljenost knjižničnih programa za djecu i mlade koji ne mogu koristiti redovite usluge: a) tjelesni invaliditet b) intelektualne teškoće c) oštećenje vida d) oštećenje sluha e) disleksija f) darovitost g) boravak u ustanovama privremenog i/ili trajnog smještaja h) ruralne sredine i) socijalno-ekonomski deprivirane sredine j) etničke i nacionalne manjine k) zajednički programi

Provodite li vrednovanje postojećih programa? Korčula – DA Koprivnica – DA Dalj – DA Slatina – DA Virovitica – DA KGZ – Knjižnica Dubrava i Gradska knjižnica - DA GK Rijeka - djelomično KGZ – Novi Zagreb / Savski Gaj – djelomično vrednovanje provodi 5, 9 % narodnih knjižnica u RH

Dobra praksa u narodnim knjižnicama: program Pssst. . . pišemo! vježbe stilskog pisanja za darovite jedanaestogodišnjake (GK Rijeka, 2012. ) Dubravamix, časopis dječjih radova (KGZ Knjižnica Dubrava, 2000. ) Nagrada Laurus Nobilis (GK Poreč, 1995. ), potiče pisano stvaralaštvo kod djece viših razreda osnovne škole i učenika srednjih škola na hrvatskom i talijanskom jeziku na području Poreštine. Najuspješniji radovi (izvorni, neobjavljeni) tiskaju se u knjizi Po. Zi. Ca – zbornika radova učenika iz Poreča, Zaboka i Crikvenice.

Dobra praksa u narodnim knjižnicama: projekt Knjižnica širom otvorenih vrata (KGZ, 2007. ) - poticanje čitanja, cjeloživotnog učenja i društvene inkluzije djece s teškoćama u razvoju te mladih i odraslih osoba s invaliditetom Projekt Pripovjedač priča za laku noć u Dječjoj bolnici Kantrida (od 2009. vodi Strukovna udruga za promicanje dobrobiti djece Portić u suradnji s GK Rijeka), na dječjim odjelima onkologije i hematologije, kirurgije te fizikalne medicine i rehabilitacije Biblioklub (2012. ), čitateljski klub Županijskog bibliobusa GK Rijeka po goranskim osnovnim školama (1 x godišnje u 7 škola - ruralna sredina)

Dobra praksa u narodnim knjižnicama Kreativne radionice, pričaonice, igraonice na manjinskom jeziku, češkom (PKČ Daruvar, od 2008. , svaki tjedan, 15 sudionika) program “Uskoči u vlak za bolji svijet: potpora romskoj zajednici pomoću korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije” i poduke u osnovnoj informatičkoj i informacijskoj pismenosti (KČ Koprivnica, 2011. ) – 2013. međunarodna nagrada za inovativne programe narodnih knjižnica u potpori socijalnoj inkluziji u zajednici pomoću korištenja ICT (EIFL-PLIP Award for social inclusion)

Dobra praksa u narodnim knjižnicama Informativno-edukativne posjete polaznika Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju tjelesnih invalida „Podravsko sunce“ – čitanje priča u Dječjem odjelu Knjižnice (KČ Koprivnica, 2009. ) program Pssst. . . čitamo! (GK Rijeka, početak 2011. ), vježbe čitanja za prvašiće – prerastao u program za djecu s teškoćama u čitanju NK Knin, Udruga za inkluziju Šibenik, Udruga za osobe s invaliditetom "Sveti Bartolomej" KNIN - Program inkluzije za obavljanje pomoćnih poslova u knjižnici za mlade s teškoćama u razvoju

Dobra praksa u narodnim knjižnicama Integracijske radionice za slijepu i slabovidnu djecu i njihove vršnjake zdravog vida (KČ Koprivnica 2006. -20 korisnika); susrete s najčitateljima tiskanih i zvučnih knjiga, radionice o korištenju pomagala – računala s govornom jedinicom, povećala, Daisy playera, integracijske pričaonice za djecu predškolske dobi Integracijske radionice za romsku i neromsku djecu (KČ Koprivnica 2003. - 40 korisnika) Integracijske radionice u suradnju s Udrugom za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Klubom „Latica“ (KČ Koprivnica 2008. -15 korisnika)

Prijedlozi za daljnji razvoj programa i usluga za djecu i mlade koji ne mogu koristiti standardne knjižnične usluge više zajedničkih programa za djecu sa poteškoćama i bez njih, te za djecu i roditelje s ciljem socijalizacije i osjećaja korisnosti u društvu edukacija o sustavnom praćenju i načinu vrednovanja pružanih usluga, te sustavno evaluiranje programa i usluga utvrditi potrebe zajednice (provesti anketiranje korisnika na području lokalne uprave i samouprave) i prema potrebama surađivati sa stručnjacima različitih profila i uključivati ih u programe i usluge knjižnice

Prijedlozi za daljnji razvoj programa suradnja s gradskim uredima za društvene djelatnosti (socijalni program za pomoć obiteljima s djecom i mladima) izdavanje priručnika s konkretnim, realnim primjerima programa i usluga za ciljane skupine, uz prosuđivanja o mogućnosti provedbe takvih programa u pojedinim knjižnicama i sredinama (ovisno o raspoloživosti sredstava, osoblja, suradnika - u odnosu na stvarne potrebe i zahtjeve sredine za provedbom određenih programa)

Prijedlozi za daljnji razvoj programa najveći problem je nedostatak stručnih djelatnika i neprilagođeni i mali prostor nema podataka o djeci s PP, nismo razvijali ni programe, takve programe treba razvijati u suradnji sa stručnim osobljem obrazovani i voljni knjižničari za rad s takvim korisnicima, spremnost na suradnju s pojedincima, udrugama, organizacijama… HKD bi trebalo za knjižničare uvesti posebnu, obveznu i redovitu edukaciju, a država knjižnice opskrbiti potrebnom opremom bez obzira na lošu gospodarsku situaciju u zemlji opremanje digitalnom opremom za djecu s PP

Prijedlozi za daljnji razvoj programa tribine za roditelje i stručnjake na temu darovite djece, intenzivnija suradnja s udrugama za pomoć gluhim i nagluhim osobama, međusobna razmjena iskustva u radu s djecom i mladima s teškoćama osmisliti i financirati projekt za djecu i mlade s posebnim potrebama na nacionalnoj razini koji će imati financijsku i stručnu podršku od strane Ministarstva kulture RH Sustav za izradu njima prilagođene građe lagane za čitanje, odnosno više radionica o korištenju prilagođenih uređaja i programa (primjerice Daisy playera i sl. ) prijedlog je da se svim knjižnicama omoguće neka od pomagala pri čitanju standardnog tiska

Zaključne misli ustanoviti stvarne potrebe za svaku knjižnicu na lokalnoj razini izraditi kulturno-edukativne programe za svaku ciljanu grupu korisnika na lokalnoj razini osigurati sredstva, prostor i stručnjake za izvođenje programa komunicirati u radu i izvedbi s ustanovama, udrugama i fakultetima za OPP, konzultirati pedagoge, psihologe i sociologe te knjižničare u izradi godišnjeg programa senzibilizirati nakladnike i medije, odrediti u kojem će se roku pratiti samo odvijanje programa i njegovo vrednovanje (kvalitativno i kvantitativno) potrebna je podrška i financiranje na nacionalnoj razini i putem projekata EU

Hvala na pozornosti!