NOVI SOCIJALNI RIZICI I REFORMA DRAVE BLAGOSTANJA Nikola
NOVI SOCIJALNI RIZICI I REFORMA DRŽAVE BLAGOSTANJA Nikola Komazec 1277/10
ZAŠTITA OD RIZIKA • Tržište radne snage, primarno kroz nadnice, ali i kroz različite naknade koje svojevoljno ili po zakonskoj obavezi poslodavac isplaćuje u slučaju bolesti, povrede na radu, itd • Pojedinac, kroz štednju – novčana štednja, dobrovoljno penzijsko osiguranje, druge vrste dobrovoljnog osiguranja, ulaganje u imovinu • Porodica, prijatelji (neformalne mreže sigurnosti), volonteri, pojedinci kroz donacije za humanitarne institucije • Država, kroz novčana davanja, naknade i usluge u socijalnom sektoru, ali i davanjem poreskih olakšica
DRŽAVA BLAGOSTANJA • Podrazumeva državnu odgovornost za obezbeđivanje osnovne socijalne sigurnosti za svoje građane • Država blagostanja je društveno-ekonomski poredak u kome država obezbeđuje veliki deo usluga socijalne zaštite • Socijalna zaštita postoji radi smanjenja socijalnih rizika
SOCIJALNI IZDACI KAO % BDP-A U OECD ZEMLJAMA, 2013. GODINA
TRADICIONALNA DRŽAVA BLAGOSTANJA • Kontinuirani rast privrede na osnovu stabilnog sekundarnog sektora koji je omogućavao relativno visoke zarade nisko-kvalifikovanim radnicima • Stabilne nuklearne porodice; muškarac zarađuje za život dok žena vodi brigu o deci i starima, breadwinner model • Države su kroz kenzijansku politiku ostvarivale malu stopu nezaposlenosti i sigurne plate
ULOGA DRŽAVE BLAGOSTANJA • Zadovoljenje potreba pojedinaca koje nisu mogle biti zadovoljene putem tržišnog sistema • Država je šitila stanovništvo od rizika da ostanu bez prihoda
STARI SOCIJALNI RIZICI • NEZAPOSLENOST • BOLEST • INVALIDITET • STAROST
KAKO DRŽAVA ŠTITI OD RIZIKA? Država blagostanjasocijalna sigurnost i socijalna zaštita Novčane naknade i davanja Penzije Novčana socijalna pomoć i dečiji dodatak Nakande u slučaju nezaposleno sti, bolovanja, porodiljskog odsustva Usluge Obrazovanje Zdravstvena zaštita Usluge socijalnog zbrinjavanja
NOVI SOCIJALNI RIZICI • Su rizici koji ljudi trpe usled društveno-ekonomskih transformacija čiji je uzrok post-industrijalizacija • Novi socijalni rizici nisu zamenili stare, već su ih dodatno zakomplikovali • Oni su novi faktori koji stvaraju potrebu za reformom države blagostanja
KLASIFIKACIJA • Različiti autori različito klasifikuju • Thomas Leoni: Egzogeni i endogeni faktori • Peter Taylor-Gooby: Rizici povezani sa promenom rodne jednakosti, rizici povezani sa tržištem, rizici povezani sa promenom države blagostanja • Giuliano Bonoli: Deindustrijalizacija i tercijarizacija zaposlenosti, destandardizacija zaposlenosti, ulazak žena na tržište rada, povećanja porodična nestabilnost
RIZICI KOJI NASTAJU USLED PROMENA: • PRIVREDNE STRUKTURE • PORODIČNE STRUKTURE • DEMOGRAFSKE STRUKTURE
PROMENA PRIVREDNE STRUKTURE • Deindustrijalizacija 1. rizik: Dugoročna nezaposlenost 2. rizik: Radno siromaštvo • Destandardizacija 3. rizik: Nevoljna privremena zaposlenost
SEKTORI PRIVREDE • Primarni sektor - poljoprivreda, lov, ribolov, šumarstvo • Sekundarni sektor - industrija, rudarstvo, građevinarstvo • Tercijarni sektor - saobraćaj, trgovina, turizam, ugostiteljstvo, bankrastvo • Kvartarni sektor - obrazovanje, nauka, kultura, informacije
DEINDUSTRIJALIZACIJA
DUGOROČNA NEZAPOSLENOST • Bivši industrijski radnici ne mogu da se integrišu u sektor usluga • Ovaj vid nezaposlenosti će nestati nakon što oni stasaju za penziju
RADNO SIROMAŠTVO • Working poverty • Nisko kvalifikovani radnici zaposleni u uslužnim delatnostima sa niskom stopom dodate vrednosti • Povećanje efikasnosti nemoguće • Prodaja, ketering, čišćenje
DESTANDARDIZACIJA ZAPOSLENOSTI • Fleksibilno tržište rada stvorilo je atipične načine zaposlenja • Od zaposlenja s punim radnim vremenom danas imamo honorarne poslove • Privremena zaposlenost stvara rizik od siromaštva jer je penzioni sistem i dalje baziran na radu na neodređeno
PROMENA PORODIČNE STRUKTURE • Žene kao radna snaga 1. rizik: Pomirenje poslovnog i porodičnog života • Razvod i domaćinstva s jednim roditeljem 2. rizik: Siromaštvo i veći troškovi fondova za brigu o deci
ŽENE KAO RADNA SNAGA • Na prvi pogled ulazak žena na tržište rada doveo je deo redukcije rizika usled povećanja prihoda u porodici • Rizik nastaje iz posledice ženskog radnog angažmana • Teško je uskladiti karijeru i porodicu • Ne postoje adekvatne ustanove koje se mogu brinuti o deci i vaspitati ih umesto majki • Mnoge žene se odlučuju da se ne ostvare kao majke ili da odlože materinstvo zbog karijere, što stvara demografske probleme
ZAPOSLENA MAJKA • „Čini mi se kao da mi se život sastoji samo iz tri stvari: porodice, društvenog života i posla. U porodici u kojoj oboje grade karijeru, jedna od te tri stvari mora da se žrtvuje, a za mene je to društveni život. Kada nisam na poslu, ja sam majka sa punim radnim vremenom, a kad deca odu na spavanje, samo se skljokam u krevet. “
RAZVOD I SAMOHRANI RODITELJI • U Velikoj Britaniji 90 -ih godina bilo je 1, 6 miliona domaćinstava sa jednim roditeljem, gde je u 90% slučajava to bila majka • Najugroženija grupa zbog dugoročnog isključenja sa tržišta rada; mogućnost prenosa siromaštva na potomke • Ulazak žena na tržište rada kao i njihova borba za emancipaciju tokom XX veka negativno se odrazilo na ulogu muškarca u porodici • Javlja se fenomen odsutnog oca, što je jedan od razloga sve češćih razvoda ali stvara i rizik kriminala i nasilja
DEMOGRAFSKO STARENJE • Proces povećanja udela starijeg stanovništva i opadanje udela mladog stanovništva • Starenje odozdo uslovljeno je niskim natalitetom • Starenje odozgo uslovljeno je povećanjem udela starih
PROMENE DEMOGRAFSKE STRUKTURE
PROMENE DEMOGRAFKSE STRUKTURE
La tv om ia an Po ia la Sl nd ov G aki er a m a Bu ny lg a H ria un g Po ary rtu ga l Ita Sl ov ly en ia Sp a G in re Li ece th ua ni a C M ze al ch ta R e Es p. to n EU ia (2 Au 7) st ria C N y et pr he us rla n Fi ds nl an Lu Fra d xe nc m e bo Sw urg ed Be en lg D ium en m ar Se k rb ia U Ire K la nd R PROMENE DEMOGRAFSKE STRUKTURE Udeo starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu 40. 0 35. 0 30. 0 25. 0 20. 0 15. 0 10. 0 5. 0 0. 0 2010 2060
POSLEDICE DEMOGRAFSKIH PROMENA • Odnos ljudi starijih od 65 i ljudi između 15 i 64 godine povećaće se sa sadašnjih 28% na 50% do 2060. godine • To znači da će na jednog penzionera doći dve radno sposobne osobe, dok je taj odnos danas 1: 4 • Broj stanovnika u EU porašće za 3% dok će broj radno sposobnih opasti za 4. 4% • Očekivana prosečna dužina života za muškarce će se povećati sa današnjih 77. 6 na 84 godine, dok će se očekivana prosečna dužina života za žene povećati sa 83. 1 na 89. 1
POSLEDICE PO JAVNU POTROŠNJU • Demografsko starenje imaće veliki uticaj na javnu potrošnju u Evropi, naročito na izdatke za zdravstvenu zaštitu i dugoročnu negu • Izdaci za zdravstvenu zaštitu povećaće sa sa trenutnih 6. 9% GDP-a, na 7. 8% GDP-a do 2060. godine • Izdaci za dugoročnu negu porašće sa danasšnjih 1. 6% GDP-a, na 2. 7% GDP-a do 2060. godine • Izdaci za penzije će ostati relativno stabilni, usled reforme penzijskog sistema koja je nedavno sprovedena
REFORMA DRŽAVE BLAGOSTANJA • Odgovornost • Aktivacija • Konkurencija • Finansiranje • Targetiranje
- Slides: 28