Menadment u socijalnom sektoru SPECIFINOSTI Socijalni sektor Organizacije

Menadžment u socijalnom sektoru -SPECIFIČNOSTI-

Socijalni sektor Organizacije javnog sektora Socijalno poduzetništvo Organizacije civilnog društva (udruge i ustanove) Socijalne zadruge

Socijalno poduzetništvo Izvorno engleski termin – Social Enterpreneurship Socijalno poduzetništvo – brojne definicije ono što ga razlikuje od ‘klasičnog’ je snažno stremljenje za ostvarenjem misije koja ima šire pozitivne učinke na društvo, lokalnu zajednicu, te općenito pozitivno doprinosi poboljšanju socijalnih aspekata života

Socijalno poduzetništvo Ø Institut za socijalno poduzetništvo navodi da je to Øumjetnost simultanih težnji ka financijskom i socijalnom povratu investicija (Institute For Social Entrepreneurship, 2005). Ø Socijalno poduzetništvo predstavlja upotrebu poduzetničkih ponašanja za postizanje socijalnih ciljeva za razliku od komercijalnog poduzetništva gdje je cilj postizanje profita, Ø generirani profit ide u korist zadovoljenja potrebe specifičnih ranjivih grupa stanovništva (Hibbert i sur. , 2002. ).

Socijalno poduzetništvo Karakteristike socijalnog poduzeća prema Europskoj istraživačkoj mreži (EMES, 2012) su: Poduzeće u kojem postoji stalna djelatnost proizvodnje i prodaje robe ili pružanja usluga; Neovisnost u odnosu na državu i privatni sektor; Svjesno preuzimanje rizika kako bi se ostvarili prihodi Zapošljavanje određenog broja radnika, makar i minimalni broj plaćenih radnika, u radu često sudjeluju u radnim aktivnostima poduzeća; Postoji jasno poduzimanje poslovnih aktivnosti kako bi se ostvario socijalni učinak i korist za društvo ili određenu marginaliziranu skupinu; Poduzeće je nastalo i djeluje kao posljedica organizirane i solidarne akcije; Upravljanje poduzećem osnovana je na principu „jedan član – jedan glas“; Korisnici sudjeluju u upravljačkoj strukturi socijalnog poduzeća; Postoje jasna pravila i praksa ograničene distribucije profita

Civilno društvo-neprofitni sektor UKLJUČUJE RAZLIČITE ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA prostor između obitelji, države, i tržišta, koje pruža mogućnosti zajedničkog djelovanja i samoorganizacije posrednik između pojedinaca i širih mega struktura tržišta i države okvir samoorganizacije, slobode udruživanja i samoregulacije

Civilno društvo * prostor dobrovoljnog čovjekovog udruživanja i s tim povezanih mreža formiranih po volji, obitelji, vjerskim uvjerenjima, interesu, - koje ispunjavaju taj prostor ◦ društvo slobodno ili autonomno područje slobode udruživanja ◦ ono je posrednička struktura između pojedinca i države ◦ sloboda udruživanja omogućuje pluralizam identiteta kao pripadnika profesionalnih skupina, potrošača, članova crkvenih zajednica i građana u jednoj osobi. bogatija, gušća, raznovrsnija posrednička struktura = bolje društvo

Civilno društvo Civilnost podrazumijeva uvažavanje drugih, naših sugrađana, što ima važne političke i društvene implikacije Civilnost (Carter) su neki skloni izjednačavati s dobrim ponašanjem, neki smatraju da se tu radi o moralnom postupanju i volji za sudjelovanjem u radu institucija koje doprinose razvoju demokracije

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA NAZIVAJU SE: NEPROFITNI SEKTOR - ove org. primarno ne postoje radi ostvarivanja profita, org. koje pružaju različite javne usluge DOBROTVORNI SEKTOR - ističe pomoć koju org. dobivaju kroz donacije DOBROVOLJNI SEKTOR - uloga dobrovoljnog-volonterskog rada NEVLADINE ORGANIZACIJE - odvojenost od vlade i vladinog utjecaja TREĆI SEKTOR - osim države i tržišta postoji treće područje - sektori su međusobno povezani

Socijalni kapital (social capital) neprofitne organizacije su kreatori socijalnog kapitala SOCIJALNI KAPITAL: elementi društvene organizacije kao što su povjerenje, norme i mreže koje mogu unaprijediti učinkovitost društva omogućujući veću koordinaciju aktivnosti

Određenja socijalnog kapitala: Odnosi se na poveznice među pojedincima-društvene mreže i norme uzajamnog djelovanja i pouzdanosti, Putnam (2000. ) Skup neformalnih vrijednosti ili normi koje dijele članovi grupe, a omogućava im da surađuju jedni s drugima, Fukuyama (1999. ) Sposobnost da se osigura korist zbog članstva u društvenim mrežama ili društvenim strukturama, Portes (1998. )

Neprofitne organizacije ØNeprofitna organizacija je organizacija čiji je primarni cilj pružanje usluga društvu na neprofitnoj osnovi (koja se ne osniva radi ostvarivanja profita, nego ima neku drugu svrhu odnosno misiju) ØNeprofitne organizacije su “agenti humanih promjena”, postoje kako bi poboljšale ljudske živote, važne su za kvalitetu života u nekom društvu, na usluzi su društvu 12

Karakteristike neprofitnih organizacija Iako imaju prihode (članarine, ulaznice, prodaja proizvoda/usluga itd. ), generiraju samo manji dio novca potrebnog za njihovo funkcioniranje Nisu “plaćene” obzirom na svoju uspješnost, ali niti ne mogu dobiti novac samo zbog dobrih namjera -> moraju poslovati pozitivno, efikasno i efektivno kao i svaka poslovna organizacija kako bi opstale i nastavile s pomaganjem jer u protivnom bivaju eliminirane üDrucker: “Neprofitno” ne smije biti “gubitničko”. üSmith, Bucklin & Ass. : “Za neprofitne je organizacije prošlo vrijeme ležernog stila menadžmenta koji se bazirao na idealizmu, a ne na profesionalizmu. ” ü“Neprofitno ne znači neuspješno” 13

Vrste neprofitnih organizacija Obzirom na područje rada 1) Obrazovne 2) Kulturne 3) Religiozne 4) Političke 5) Zdravstvene 6) Dobrotvorne 7) Zaštitne (npr. sindikati, gospodarske komore i sl. ) 8) Socijalne Obzirom na vlasništvo 1) Vladine (državne, lokalne) 2) Nevladine 14

Primjer misije neprofitne organizacije: Hrvatski savez dijabetičkih udruga "Misija Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga je uključivanje što većeg broja osoba sa šećernom bolešću* u aktivno članstvo, te opća skrb o oboljelima od šećerne bolesti** uz nastojanje da se osposobi što veći broj oboljelih da upravlja svojom bolešću i životom** uz pomoć zdravstvenog osoblja". * korisnici/"tržište" ** zadatak/svrha organizacije Izvor: Web stranice Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga http: //www. diabetes. hr/misija. htm

CILJEVI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ciljevi neprofitnih organizacija tiču se društvenog ponašanja: primjerice: poboljšanja obrazovanja, sprečavanja nasilja, suzbijanja alkoholizma, uporabe droga itd. Obilježja takvih ciljeva su- altruistički, kvalitativni, dugoročni, nematerijalni, orijentirani ljudima i nenovčani

Hijerarhija ciljeva neprofitne organizacije MISIJA VIZIJA KLJUČNI CILJEVI (Goals, engl. ) PROJEKT 1 PROJEKT 2 Specifični ciljevi projekta 1 projekta 2 (Objectives, engl. ) Međusobno engl. ) usklađeni Međusobnous klađeni Temeljne vrijednosti PROJEKT N Specifični ciljevi projekta N (Objectives, Međusobno engl. ) usklađeni

OW -D P P TO -U Linijski manager Ciljevi– direktno radi s operativnim djelatnicima pojedinaca/timova M O TT Manager Ciljevi srednje razine projekata O Ciljevi Član organizacije Uprave B N Postavljanje ciljeva: "top-down" ili "bottom-up" ?

Djelovanje – rezultati neprofitnih organizacija Može biti vrednovano s obzirom na pet glavnih perspektiva koje određuju pet različitih sposobnosti koje n. o. treba imati: društvenost – sposobnost izgradnje i upravljanja zajednicom koja se temelji na predanosti i ispunjenju potreba građana vizija i strategija – sposobnost pretvaranja vizije u dugoročne strategije i kratkoročne aktivnosti

Djelovanje – rezultati neprofitnih organizacija stvaranje društvenih vrijednosti – sposobnost ostvarivanja društvenih vrijednosti, osiguravajući rezultate visoke kvalitete upravljanje imovinom – sposobnost upravljanja materijalnom i nematerijalnom imovinom ekonomska/financijska održivost – sposobnost preživljavanja na srednji i dugi rok

Mjerenje rezultata neprofitnih organizacija Problematika mjerenja rezultata neprofitnih organizacija izuzetno je složena i zahtjeva multidisciplinaran pristup. Jedan od temeljnih razloga tome leži u činjenici da je to jedna od ključnih razlika između profitnih i neprofitnih organizacija neopipljivi/ teško mjerljivi rezultati

Mjerenje rezultata neprofitnih organizacija MJERENJE REZULTATA podrazumijeva da ciljevi budu jasno definirani i mjerljivi metode prikupljanje podataka trebaju biti ispravne i pouzdane te je potrebno odrediti vremenske granice kako bi se podaci ažurno prikupili i analizirali

Model mjerenja organizacijske uspješnosti SAKUPLJANJE SREDSTAVA Imamo li adekvatne fondove? UČINKOVITOST Stvaramo li željene rezultate s minimalnim troškovima? ZADOVOLJSTVO KLIJENATA da li su zadovoljni zainteresiranidionici? ISPUNJENJE CILJEVA Ostvarujemo li misiju?

MODEL MJERENJA REZULTATA PREMA BUCKMASTER INPUT RESURSI PROCES OUTPUT REZULTATI PROGRAMI posvećeni PROIZVODI BENEFICIJE ispunjenju misije kao rezultat za sudionike programske aktivnosti programa novac osoblje volonteri objekti oprema hrana obučavanje obrazovanje savjetovanje mentorstvo nahranjeni učenici savjetovani distribuirana literatura isporučeni sati usluge sudionici dobili pomoć zahtjevi fondera nova znanja nove vještine promjena stavova promjena ponašanja poboljšani uvjeti pravila i uredbe promjena statusa

RAZLIKE IZMEĐU ZADRUGE I UDRUGE §ZADRUGA §UDRUGA §Regulirana Zakonom o zadrugama §Regulirana Zakonom o udrugama §Pravna osoba upisana u sudski registar §Upis u registar udruga u županijskim ispostavama §Ostvaruje dobit koju vraća svojim članovima §Ne ostvaruje dobit §Članovi unose članski ulog §Za obveze zadruge članovi odgovaraju ograničeno do visine članskog uloga §Osnivački akt: Pravila zadruge §Nema članskog uloga §Članovi udruge ne odgovaraju za obveze §Osnivački akt: Statut

SOCIJALNA ZADRUGA Članak 66. ZZ definira socijalnu zadrugu kao zadrugu osnovanu radi obavljanja djelatnosti kojima se pruža pomoć u zadovoljenju osnovnih životnih potreba socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim fizičkim osobama, koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti, uključivanja u radne i gospodarske procese osoba s umanjenom radnom sposobnošću. .

Razlika kod socijalnih zadruga Zadruga može obavljati djelatnost s ciljem stjecanja dobiti Zadruga može obavljati djelatnost u cilju udovoljavanja potreba svojih članova bez namjere stjecanja dobiti- socijalna zadruga