kako su u procesima stalnih promjena nastali milijuni

• kako su u procesima stalnih promjena nastali milijuni tako raznolikih organizama na Zemlji; pod zemljom, u zraku, vodi…? • Jedinstvo života (kemijska osnovica) i građe = misao o zajedništvu postanka

DOKAZI ZA EVOLUCIJU

• FOSILI (lat. Fossilium znači nešto je iskopano), ostaci organizama iz davnih razdoblja Zemljine prošlosti (okamenjivanjem, pougljenjivanjem i konzerviranjem) • PALEONTOLOGIJA (grč. Paleos – drevan, star; on – gen; ontos – biće), znanost o oblicima i uvjetima života u prošlosti Zemlje

• PROVODNI FOSILI – karakteristični za određeno geološko razdoblje AMONITI - mezozoik TRILOBITI paleozoik

ŽIVI FOSILI (resoperke) kosti peraje – osnova za razvoj nogu prvih kopnenih kralježnjaka! (film)

• dvodihalice

• štitoglavci – pravodozemci • Štitoglavac ihtiostega prijelazni oblik između riba i vodozemaca • Seymouria (vodozemci-gmazovi) • Tricodonta (gmazovi – sisavci)

• Praptica (Archaeopteryx) – gmazoviptice

• RAZVOJNI NIZOVI • JEDINSTVO STANIČNE GRAĐE

• HOMOLOGNI ORGANI (istog postanka, a različiti po funkciji)

• ANALOGNI ORGANI (slični po funkciji ali različitog postanka)

• ATAVIZMI, RUDIMENTI • DOKAZI IZ EMBRIOLOGIJE • DOKAZI IZ GENETIKE • DOKAZI IZ RASPROSTRANJENOSTI ORGANIZAMA NA ZEMLJI (PR. FAUNA AUSTRALIJE I AFRIKE!)

• Zemlja – 5 milijardi godina • Pet geoloških doba • PREKAMBRIJ – ARHEOZOIK I PROTEROZOIK • Prije 3, 6 milijarde godina, prvi praoceani • U proterozoiku – jednostanične životinje, puževi, člankonošci, spužve, koralji. . • ŽIVOTA NA KOPNU JOŠ NEMA!

• ERA PALEOZOIK, započela prije oko 600 milijuna godina, a trajala je oko 370 milijuna godina. Razdoblje mnogolikog i bujnog života u moru i na kopnu. U tom relativno kratkom vremenu pojavili su se predstavnici gotovo svih razvojnih stabala životinja OSIM PTICA I SISAVACA • KAMBRIJ, ORDOVICIJ, SILUR, DEVON, KARBON I PERM.

• pojava riba (silur; 360 mil. god. ) • vodozemaca (devon; 325. mil. god. ), • kukaca (devon) i prvih gmazova (karbon; prije 280 mili. god. ) • Prvi predstavnik četveronožnih kralješnjaka – štitoglavac Ichtyostega

• Psilofitine (steljnjače – stablašice) • U permu, prije 230 milijuna godina – golosjemenjače • ERA MEZOZOIK - prije približno 230 mil. god. i trajala oko 160 mil. god • trijas, jura i kreda • Razdvajanje južnog kopna – Indijski ocean, Australija, ekvatorijalno more Tetis • gmazovi

• ERA KENOZOIK; počeo prije 63 mil. god. • Tercijar (62 mil. god) i kvartar (pleistocen i holocen) • Tercijar - paleocen, oligocen, miocen i pliocen • Alpe, Dinaridi, Kavkaz i Himalaja • Doba sisavaca!

• KVARTAR – ledena doba • Razne linije primata imale su svoja glavna razvojna razdoblja: u eocenu, prije cca 40 mil. god. primitivni primati, u oligocenu-miocenu (prije 20 -ak mil. god) širokonosni majmuni, u miocenu prije 15 -ak mil. god. pongidi, u pliocenu prije 5 mil. god. prvi hominidi

• Da li je ispravno reći da je čovjek nastao od majmuna? • odvajanje njihovih linija dogodilo prije otprilike 14 do 15 milijuna godina ?

Razvoj – u različitom staništu • Lubanja – razvoj mozga, ruke, oponibilnost, zubalo (travnjaci) • Pongidi – u šumskom okolišu, brakijacija, četveronožno hodanje, biljna hrana, kostur njuške

Australopithecus-primitivni predstavnici hominida; prije više od 4 mil. god.

• Ljudske značajke - zubalo, ustroj za pokretanje koji je prilagođen dvonožnom kretanju, kapacitet lubanje blizu vrijednosti koje imaju današnji viši majmuni. • U Africi i u Aziji u razdoblju koje je počelo prije cca 4 – 5 mil. god. i završilo prije cca 1 milijun godina. • Smatra se da oruđe nisu izrađivali, već su ga samo koristili!

Dijete iz Dikike, prije 3, 3 milijuna godina

Homo habilis 1, 8 milijuna godina Ostaci u Africi 1964. godine

Homo sapiens erectus prije 1, 2 mil. godina do prije otprilike 300 000 godina Java, Kina – pekinški čovjek ili „sinantrop“, Afrika, Europa. U Hrvatskoj su, blizu Pule, u špilji Šandalja pronađeni ostaci roda Homo. Nalazište kraj Heidelberga u Njemačkoj (oko 650 000 god) Prvi ljudski oblik koji se najvjerojatnije iz Afrike uspio raširiti po Starome svijetu razvivši se iz habilisa u raznim varijetetima za koje se danas smatra da pripadaju jedinstvenom rodu Homo

Homo sapiens neanderthalensis