STARI VIJEK Kako je nastala glazba i kako

STARI VIJEK Kako je nastala glazba i kako je zvučala? ? ? Glazba je stara koliko i ljudski rod. Pisani trag o njoj ne postoji, te ne možemo biti sigurni kako je zvučala.

Pojam Muzika, božanska umjetnost �Riječ muzika potječe od grčkog naziva mousike tehne koji je označavao sve umjetnosti pod zaštitom muza. Muze su bile kćeri Zeusa i Mnemosyne, božice sjećanja. Bilo ih je devet: Kaliopa zaštitnica epske poezije, Klio povijesti, Euterpa lirske poezije, Melpomena tragedije, Terpsihora zborskih pjesama i plesa, Erato ljubavne poezije, Polihimnija duhovne poezije, Uranija astronomije i Talija komedije.

APOLON �Predvodnik muza bio je lijepi Apolon, bog glazbe. �Apolon je bio daroviti muzičar koji je oduševljavao bogove sviranjem lire, dok su muze sjedile kraj Zeusova prijestolja i pjevale o njegovoj slavi i podrijetlu svijeta te o sjajnim božanskim pothvatima. �Muze su nadahnjivale umjetnike za stvaranje velikih djela.

�Starim Grcima glazba nije služila samo za zabavu, nego je prije svega nosila veliku etičku vrijednost. �Smatrali su da glazba utječe na moral i karakter ljudi, a također na dobro i napredak države. �Svi slobodni građani imali su obvezno glazbeno obrazovanje ( uuz arhitekturu, geometriju, astronomiju i gimnastiku), a mladići su učili pjevati i svirati neko glazbalo.

PLATON O važnosti glazbe svjedoči i slavna Platonova rečenica: Što je u državi bolja glazba, bolja će biti i država.

Grčka glazba bila je jednoglasna i vezana uz poeziju, ples i dramu. �Najvažnija su bila žičana trzalačka glazbala lira i kitara, a njih se je povezivalo s bogom Apolonom. �Smatralo se da slušatelje njihov zvuk smiruje i duhovno uzdiže.

Proučavanje glazbe Glazbu su proučavali poput aritmetike, geometrije i astronomije, kao granu matematike čiji se djelovi mogu izračunati. Grci su vjerovali da glazba odražava zakone harmonije koja vlada svemirom. Klaudije Ptolomej (2. st. poslije Krista) povezao je glazbene omjere i teorijske principe s odnosima svemirskih tijela, a zatim zaključio da je svemir složen po matematičko-glazbenim načelima.

Prve orgulje �Nastale su u staroj Grčkoj u 3. stoljeću pr. Krista. Konstruirao ih je Ktesibije iz Aleksandrije. �Bile su to vodene orgulje- grč. hydraulos, tj. aulos na vodi, visoke do 3 m, a široke oko 1, 5 m. �Sustav posuda s vodom, klipovima, ventilima i zrakom, pokretao je svirač ili pomagač. �Mehanizam je omogućavao ravnomjeran dotok zraka do svirala.

�Imale su opseg od dvije oktave. �Koristile su se u raznim prigodama u Grčkoj i Rimu, pa čak je njihov zvuk pratio borbe gladijatora. �Čini se da je to razlog što su u ranom kršćanstvu orgulje bile isključene iz bogoslužja.

Rim i rano kršćanstvo U starom Rimu glazba je izgubila etičku zadaću, toliko važnu za Grke, te je postala isključivo funkcionalna: pratila je zabave, predstave, ratničke pohode pa čak i borbe gladijatora.

Početak nove glazbe nalazi se upravo u Rimu i bio je povezan uz novu religiju, kršćanstvo. Iz novih crkava koje su izgradili kršćani čula se sasvim drugačija glazba od rimske.

Kršćanska glazba dugo je bila samo vokalna; sviranje na glazbalima bilo je zabranjeno u crkvi, a tek nekoliko stoljeća kasnije prihvaćene su orgulje. Kako je kršćanstvo nastalo u Palestini, prihvatilo je mnoge obredne običaje iz hebrejskih sinagoga. To su, između ostalih, recitiranje ili muzičko izgovaranje odlomaka iz Svetog pisma, pjevanje psalama i himni, naizmjenično pjevanje svećenika i zbora vjernika.

Glazbena djela ? ? Glazbena djela uglavnom su nepovratno izgubljena. Zapisana na papirusu ili uklesana u mramoru sačuvano je samo dvadesetak glazbenih ulomaka, koji traju pedesetak minuta i stanu na jedan CD. No, iz njih se ne može graditi predodžba kako je zvučala grčka glazba. O starogrčkoj glazbi postoje predodžbe, više kao teorija a manje kao zvuk.