HRVATSKI JEZIK GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE Ivan Trupini

HRVATSKI JEZIK GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE Ivan Trupinić, 8. a

GLASOVI • su najmanje jezične jedinice kojom se razlikuju značenja riječi • tvore se prolaskom zračne struje kroz govorne organe • Zrak koji izdišemo je zračna struja, pa glasove tvorimo izdišući zračnu struju koja iz pluća ide prema usnoj ili nosnoj šupljini gdje se oblikuje u glas. • bilježe se slovima • RAZLIKUJEMO: 1. podjela glasova prema načinu tvorbe 2. podjela glasova po zvučnosti 3. podjela glasova po mjestu tvorbe

1. PODJELA GLASOVA PREMA NAČINU TVORBE • Glasovi koji nastaju slobodnim prolaskom zračne struje kroz govorne organe zovu se SAMOGLASNICI (otvornici) a, e, i, o, u, (r) – Dio riječi koji možemo izgovoriti kao jednu minimalnu izgovornu cjelinu naziva se SLOG. – Samoglasnik je nositelj sloga. Riječ ima onoliko slogova koliko riječ ima samoglasnika. (npr. matematika = ma – te – ma – ti – ka) • Glasovi koji nastaju prolaskom zračne struje kroz djelomično ili potpuno zatvorene govorne organe zovu se SUGLASNICI (zatvornici) b, c, č, ć, d, dž, đ, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž (svi ostali)

2. PODJELA GLASOVA PO ZVUČNOSTI • Pri tvorbi glasova važnu ulogu imaju i glasnice • Ako su glasnice spojene, zatreperit će kada kroz njih prođe zračna struja i nastat će ZVUČNI GLASOVI • Ako su glasnice opuštene, one ne trepere pa nastaju BEZVUČNI GLASOVI Zvučni glasovi imaju svoje bezvučne parnjake: Zvučni glasovi Bezvučni glasovi b p d t g k z s ž dž đ š č ć f c • Ako su govorni organi približeni, ali ne toliko da bi tvorili potpunu zapreku pri prolasku zračne struje, nastaju ZVONAČNICI m, n, nj, l, lj, r, v, j h

3. PODJELA SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE • Po tvorbenom mjestu suglasnici mogu biti: DVOUSNENICI (bilabijali) p, b, m ZUBNOUSNENICI (labiodentali) ZUBNICI (dentali) f, v DESNICI (alveolari) r, l NEPČANICI (palatali) JEDRENICI (velari) c, z, s, d, t, n j, lj, nj, đ, dž, ž, š, č, ć k, g, h

GLASOVNE PROMJENE Palatalizacija Sibilarizacija Jotacija Nepostojano A Jednačenje suglasnika po zvučnosti Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe Ispadanje suglasnika

PALATALIZACIJA § je glasovna promjena suglasnika k, g, h, c ispred nastavaka -e, -i u suglasnike č, ž, š. junak - junače drug - druže duh - duše

SIBILARIZACIJA § je glasovna promjena suglasnika k, g, h ispred –i u c , z, s. majka - majci jaruga - jaruzi snaha - snasi Sibilarizacija se ne provodi: Ø u imenica sa završetkom - cka, - čka, - tka, - ga (npr. kocka – kocki) Ø u imenica koje se upotrebljavaju odmila (npr. baka – baki) Ø u nekim osobnim imenicama (npr. Dubravka – Dubravki) Ø u imenicama kojima imenujemo stanovnice naseljenih mjesta (npr. Zagrepčanka – Zagrepčanki)

JOTACIJA § Stapanje glasa j s određenim glasovima c+j=č d+j=đ g+j=ž h+j=š e + j = lj n + j = nj s+j=š t+j=ć z+j=ž klicati - kličem glodati - glođem blag - blaži tih - tiši dalek - dalji tanak - tanji pisati - pišem list - lišće brz - brži

NEPOSTOJANO A • Neke riječi između dvaju zadnjih suglasnika imaju samoglasnik a, koji se ne pojavljuje u svim oblicima tih riječi: pas – psi san – sni borac – borci bijelac – bijelci

JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI • je glasovna promjena zamjenjivanja suglasnika (šumnika) svojim parnjakom po zvučnosti od + pad -> odpad -> otpad ob + stati -> obstati -> opstati iz + točiti -> iztočiti -> istočiti raz + čupati -> razčupati -> raščupati s + bogom -> sbogom -> zbogom • Glasovna promjena jednačenja suglasnika po zvučnosti događa se i pri nastajanju nove riječi Zagreb + čanin -> Zagrepčanin Kinez + kinja -> Kineskinja smeđ + kast -> smećkast glas + ba -> glazba

JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE • je glasovna promjena u kojoj se suglasnici s, z, h ispred suglasnika š, ž, č, ć, dž, đ, lj, nj mijenjaju u suglasnike š, ž, a suglasnik n ispred suglasnika b, p mijenja se u suglasnik m. tijesan -> t (i) jes (an) nji -> tješnji prositi -> prosi (ti) nja -> prošnja misao -> mis (a) l -> mislju -> mišlju prase -> pras (e) čić -> praščić kost -> kos (t) čica -> koščica s + nj > šnj s + lj > šlj s + č > šč voziti -> voznja -> vožnja kazniti -> kazn (it) jiv -> kažnjiv z + nj > žnj trbuh -> trbuhčić -> trbuščić kruh -> kruhčić -> kruščić h + č > šč

ISPADANJE SUGLASNIKA • Je glasovna promjena gubljenja, nestajanja prvog suglasnika ako se iza njega nađe isti suglasnik od + dati -> odati bez + značajan -> beznačajan