KAKO DIJETE GOVORI Kako moemo utjecati na govornojezini

KAKO DIJETE GOVORI? Kako možemo utjecati na govornojezični razvoj djeteta? Ozana Jurić, prof. logoped DV Križevci

Govor je bio i ostao osnovni način komunikacije među ljudima. Preduvjeti za njegov razvoj su: Ødobro zdravlje, Øuredno razvijeni govorni organi, Øuredan sluh, Øuredan intelektualni razvoj, Østimulativno okruženje.

• Obično djeca jezik usvajaju lako, s ugodom i bez napora njih samih i njima bliskih osoba.

• Što ako se razvoj govora ne odvija prema našim očekivanjima?

POREMEĆAJI IZGOVORA • Najučestaliji govorni poremećaji u općoj populaciji djece. • Izgovorni poremećaji najčešće su prisutni kod predškolske i školske djece.

Poremećaji izgovora: 1. Izostavljanje ili nečujna realizacija glasa – omisija 2. Zamjena glasa – supstitucija 3. Nepravilno izgovaranje glasa ili skupine glasova - distorzija

• Sustavni: dijete u svom govoru uvijek, na isti način radi određene pogreške • Nesustavni: dijete nesustavno, ne uvijek i ne na isti način radi pogreške u izgovoru glasova, iako te iste glasove može u pojedinim situacijama i pravilno izgovoriti.

• Razvoj izgovora kod svakog je djeteta individualan i postupan! • Neka djeca vrlo “lagano” pravilno progovore sve glasove, dok druga djeca do pravilnog izgovora dolaze preko mnogobrojnih “pogrešaka”.

• DABA • IBA ZABA JIBA ŽABA LIBA RIBA

PRAVILAN IZGOVOR očekujemo kod GLASOVA: djeteta u dobi od: A E I O U P B T D K G 3 – 3, 5 godina MNVFHJ S Z C LJ NJ L 4 – 4, 5 godina Š Ž Č Dž Đ Ć R 5 – 5, 5 godina

• Dok je dijete predškolske dobi, njegov način govora, čak i kada je izgovor popraćen mnogim “greškama”, može biti jako simpatičan, smiješan i zanimljiv roditeljima i sredini u kojoj ono živi.

Zašto se javljaju poremećaji izgovora kod djece? • Vidljiva organska odstupanja u građi organa koji sudjeluju u izgovoru glasova • Blaga oštećenja sluha • Motorička nespretnost i nedovoljna diferenciranost pokreta jezika, usnica, gornje i donje čeljusti

• Loše navike iz djetinjstva, preduga uporaba “dude varalice” ili bočice, “dudanje prsta” • Nepravilan govorni uzor • Zaostajanje u intelektualnom razvoju, cerebralna paraliza

• Određeni broj djece kod kojih su uočeni poremećaji izgovora mogu imati i širi jezični poremećaj, pri čemu su poremećaji izgovora samo najuočljiviji simptomi zbog kojih roditelji traže pomoć logopeda.

• Stručna logopedska terapija podrazumijeva niz specijaliziranih metoda i postupaka s ciljem korekcije poremećaja izgovora kod djeteta uz savjetodavni rad s roditeljima.

• Naravno da je bolje logopedsku terapiju s djetetom početi što ranije, no treba biti oprezan!

Uspješnost i duljina logopedske terapije s djetetom koje ima poremećaj izgovora ovisi o mnogo čimbenika, od kojih su najvažniji: § uzrok poremećaja; § težina (intenzitet) poremećaja; § redovitost logopedske terapije; § suradnja, pomoć i podrška roditelja prema djetetu; § motivacija djeteta; § radne navike djeteta; § dob djeteta.

Roditeljska pomoć djetetu koje ima teškoće u izgovoru glasova: ü budite dobar govorni model djetetu – govorite pravilno; ü nastojite biti djetetova podrška i kada je ono samo svjesno svoje teškoće u izgovoru; ü ne ispravljajte dijete, jer kada bi moglo pravilno izgovarati, sigurno bi to i činilo;

ü ne posramljujte dijete (ne rugajte mu se) zbog načina govora, i ne dozvolite drugima da to čine; ü potražite pomoć logopeda; ü motivirajte dijete za dolazak na logopedsku terapiju, pohvalite djetetov trud i zalaganje tijekom terapije; ü aktivno se uključite i podržite rad logopeda s djetetom!

JEZIČNE TEŠKOĆE • • • Usporeni razvoj govora Zaostao razvoj govora Nedovoljno razvijen govor Nerazvijen govor Posebne jezične teškoće Disfazija

Začuđujuće je kako malo dijete bez posebnog poučavanja, samo slušajući govor svoje okoline postupno usvaja gramatička pravila i oblikuje jezičnu razinu govornog izražavanja.

• Ako je riječ o zaostajanju u ranom jezično-govornom razvoju djeteta u dobi do 4. godine života, uvriježeno je da govorimo o Usporenom jezičnogovornom razvoju, • prate li dijete teškoće i nakon 4. godine, govorimo o Nedovoljno razvijenom govoru.

Kod djeteta s navedenim teškoćama može se zapaziti da: § progovara kasnije od svojih vršnjaka; § govori manje od svojih vršnjaka i koristi se ograničenim brojem riječi (siromašno jezično-govorno izražavanje); § koristi kraće i jednostavnije rečenice od svojih vršnjaka;

§ upotrebljava iskaze koji su agramatični; § redoslijed riječi u rečenici je neuobičajen; § često ispušta i/ili zamjenjuje mjesta slogovima u riječima; § čini brojne sustavne i nesustavne greške u izgovoru; § ima teškoća u razumijevanju pitanja i naloga koji mu se upućuju.

Što vi kao roditelj možete učiniti? • Razgovarajte s djetetom o svemu što trenutačno radite s njim. • Imenujte: dijelove tijela, osobe, igračke, odjeću, hranu, pribor za jelo… • Pjevajte, plešite i plješćite zajedno s djetetom.

• Dok zajedno listate slikovnicu ili gledate crtić, imenujte likove, opisujte slike, prepričavajte događaje, potičite dijete da i ono imenuje. • Zajedno s djetetom crtajte, bojite, modelirajte. • Bavite se različitim tjelesnim i sportskim aktivnostima.

• Upoznajte dijete s novim mjestima, ljudima, događajima… • Uključite dijete u svoje dnevne aktivnosti.

MUCANJE • Mucanje je poremećaj ritma i tempa govora. Očituje se ponavljanjem glasova, slogova, riječi ili fraza, bezglasnim zastajanjima na početku ili unutar riječi, napetošću i “grčevima” tijekom govora, ubacivanjem pomoćnog glasa u govoru.

• Između 2. – 5. godine života za dječji govor karakteristična su tzv. fiziološka/razvojna zapinjanja. • Intenzivan razvoj mišljenja u to doba nadilazi razvoj djetetovih govornih mogućnosti. • Pokreti govornih organa daleko su neprecizni, a mališan mnogo toga razumije i želi reći, i saznati.

Obilježja razvojnih netečnosti: • ponavljanja slogova u riječima 1 do 2 puta (“ka-ka-kapa”); • ponavljanje cijelih riječi ili fraza (“daj-daj mi kapu”); • oklijevanja ili poštapalice u govoru (“hm”, ”a” i sl. ); • nema napetosti govornih organa (mišića lica, usana); • dijete nije svjesno nepravilnosti u govoru, ne izbjegava govor.

• U većini slučajeva, ako se djetetu ne osvijeste, ovi simptomi spontano nestanu. • Međutim, katkad i normalne razvojne netečnosti , prisutne kod gotovo svakog djeteta, mogu postati uzrok poremećaja i prerasti u “pravo mucanje”.

• To se može dogoditi ako okolina djetetu osvijesti takva zastajkivanja pa uslijed toga ono osjeti potrebu da ih izbjegava i svlada. • Dijete pritom gubi spontanost u govoru, počinje razmišljati o tome kako će što reći, kako pokrenuti i uskladiti artikulacijske organe, kako i koliko udahnuti.

Točan uzrok nastanka mucanja još se uvijek ne zna. Da bi došlo do pojave pravog mucanja obično se trebaju poklopiti ova tri čimbenika: – genetska predispozicija (nasljedna sklonost) – karakteristika ličnosti (osjetljiva osoba) i – provocirajući faktor (događajni ili iznenadni stres)

Što vi kao roditelj možete učiniti? • Osvijestite djetetu koliko ga volite, kao i koliko lijepih stvari ono zna (pjevati, crtati, oponašati baku ili djeda i sl. ). • Potičite dijete da bude neovisno, hrabrite ga u provođenju njegovih ideja.

• U razgovoru s djetetom svoju pažnju usmjerite na sadržaj, što dijete govori, ne na to kako govori. • Budite svojem djetetu dobar govorni uzor, pričajte s njim polagano. • Svoj govor prilagodite djetetu, govorite jednostavnijim rečenicama, mirnije i sporije.

• Pjevajte s djetetom. • Igrajte s sa svojim djetetom, u razdobljima netečnog govora dajte prednost neverbalnim igrama. • Ne prekidajte dijete dok govori. • Ne upozoravajte dijete na pogreške u govoru.

• Ne govorite mu da stane, počne ponovo, duboko udahne ili da priča polaganije. • Nemojte govoriti umjesto djeteta, ne završavajte njegove riječi/rečenice. • Ne korite dijete kad muca, ne nagrađujte ga kad tečno govori.

• Informirajte djetetovu bližu okolinu o govoru djeteta i ne dozvolite da mu se rugaju. • Ako je vaše dijete svjesno teškoća u govoru, razgovarajte s njim o tome, objasnite mu da svi ljudi nekad mucaju. • Nemojte djetetovo mucanje doživljavati kao svoj neuspjeh i krivnju.

Razvoj predvještina čitanja i pisanja • Predčitačke vještine su preduvjet za razvoj čitačkih vještina, a one se razvijaju u predškolskoj dobi. • Razvijanjem djetetova govora roditelji stvaraju temeljnu pretpostavku budućeg razvoja predčitačkih vještina. • Razgovarajte s djetetom u svim životnim situacijama, neka vaš govor bude jasan, jednostavnijih rečeničnih struktura.

Korisne jezično-govorne igre koje potiču predčitačke vještine: • prepoznavanje i imenovanje poznatih zvukova; • igre brojalicama; • opisivanje slika; • prepričavanje doživljaja; • prepričavanje priča;

• • • tražite riječi koje se rimuju; dijelite riječi na slogove; igra s kojim glasom počinje riječ; igra “na slovo” raščlanjujte riječi na glasove (sat = s – a - t) • sastavljajte glasove u riječi (n – o – s = nos)

Zašto je važno čitati djeci? • Čitanje djeci izvrstan je oblik učenja. • Čitanje, osim što omogućuje učenje, istovremeno potiče specifične funkcije mozga koje su osnova kasnijem učenju u životu djeteta.

• Zajedničkim čitanjem slikovnica dijete uočava da slikovnica (kasnije knjiga) sadrži pisani tekst koji se pretvara u priču. Na taj način, već od najranije dobi aktivnosti čitanja i prepričavanja obogaćuju djetetov rječnik.

• Dijete čuje iste riječi, rečenice i fraze, uči koristiti riječi na pravilan način i u pravilnom kontekstu, a to utječe na usvajanje pravila materinskog jezika. • Knjige sa slikama pomažu da dijete poveže značenje teksta sa slikom, razvija se sposobnost zaključivanja, bogati se rječnik i stječu se znanja te dobivaju informacije.

• Potiče razvoj govora, pažnje, koncentracije, pamćenja. • Čitanje ima i velik utjecaj na razvoj djetetove mašte i kreativnost. • Redovito čitanje priča vodi i do dobrog govornika materinskog jezika.

• Važno je da dijete od rane dobi stječe naviku čitanja knjiga. • Čitanje od rane dobi pomaže djeci da na čitanje gledaju kao na izvor zadovoljstva, a ne kao na obvezu. • Djeca koja su izložena čitanju kroz odrastanje češće će birati knjige pored video igrica, televizije i ostalih vidova zabave.

Budite dobar govorni uzor svome djetetu! Pomognite vašem djetetu da zavoli knjigu, čitajte mu!