Glasovne promjene Podveer je bilo Zlatne zrake sunca

Glasovne promjene

“Podvečer je bilo. Zlatne zrake sunca virile kroz visoke prozore gradske kapele u Mokricama i padale na novi kamen sred crkvenoga poda. Mjedena slova na kamenu pozivahu svaku kršćansku dušu neka se pomoli Bogu za spas duše plemenite gospe Marte Gregorijančeve, koje su kosti počivale pod ovom mramornom pločom. Pred kamenom klečaše mlad junak, odjeven u kruto gvožđe. Pozlaćena kaciga stajala je do njega. Sklopio ruke, sagnuo glavu, na oku mu treptjela suza. Večernje zlato titralo je na svijetloj kacigi, na sjajnom oklopu, večernje zlato vjenčalo mu je mlado, junačko čelo, u koje bijaše upisan biljeg ljute žalosti. ” August Šenoa: Zlatarovo zlato

Iz teksta izdvojimo riječ sunce.

Koja su gramatička obilježja riječi sunce? srednji rod sunce nominativ jednina Morfem e u riječi sunce ima svoje značenje: obilježava nominativ jednine srednjeg roda.

Jezične jedinice koje imaju svoje značenje su morfemi. Oni su i najmanje jezične jedinice koje imaju svoje značenje. Jezikoslovna disciplina koja proučava morfeme zove se morfologija. Odredi značenje morfema a u riječi ruka! ženski rod ruka nominativ jednina

Značenje morfema e i a nosi gramatičke podatke (o padežu, rodu i broju) pa ih nazivamo gramatičkim morfemima. Leksički morfemi su onaj dio riječi koji nosi značenje koje se odnosi na pojavni svijet. sunce leksički morfem gramatičk i morfem ruka leksički morfem gramatičk i morfem

primorski

Raščlanimo riječ primorski na morfeme! prefiksalni korijenski Dopunjuje i mijenja značenje korijenskog morfema; stoji ispred korijena. Nosi temeljno značenje riječi; sadrži leksičko značenje. sufiksalni Dopunjuje i mijenja značenje korijenskog morfema; stoji iza korijena; gramatički i oblikotvorni. pri - mor - sk – i

Isti morfemi se u različitim glasovnim okolinama različito ostvaruju. vrabac – vrapca peku – pečem

To su alternacije (zamjene glasova) koje nazivamo i glasovnim promjenama. fonološke alternacije morfološke alternacije proučava ih fonologija; uvjetovane su položajem glasova u riječi uvjetovane su morfološkim kategorijama sintaktičke alternacije rijetke

Palatalizacija

Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj se nepalatalni glasovi zamjenjuju palatalnima. k g h ispred i e u č ž c z ispred i e u č ž š

vojnik – vojniče drug – druže duh – duše zec – zeče vitez – viteže

Zadatak! Preoblikuj: mjesec u V jd. umanjenicu od muha starac u V jd. umanjenicu od rak umanjenicu od ptica umanjenicu od krug

Sibilarizacija

Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se glasovi k, g, h zamjenjuju sibilantima. k g h ispred i u c z s junak – junaci bubreg – bubrezi duh – dusi

Zadatak! Preoblikuj: D jd. od imenice majka N mn. od imenice krčag N mn. od imenice zapuh D jd. od imenice snaha

Jotacija

Jotacija je zamjenjivanje nepalatalnog suglasnika palatalnim suglasnikom, a suglasnika p, b, m, v, f suglasničkim skupovima plj, blj, mlj, vlj, flj, i to u I jd. , prezentu, glagolskom pridjevu trpnom, komparativu i ispred pojedinih sufikasa.

c+j=č klic + jem = kličem k+j=č vik + jem = vičem t+j=ć smrt + ju = smrću h+j=š mah + jem = mašem s+j=š dis + jem = dišem

z+j=ž maz + jem = mažem g+j=ž drag + ji = draži d+j=đ mlad + ji = mlađi l + j = lj sol + ju = solju n + j = nj pun + jen = punjen

U jotaciju se ubraja i umetanje epentetskog l: p + j = plj kap + jem = kapljem b + j = blj zob + jem = zobljem m + j = mlj hram + jem = hramljem v + j = vlj krv + ju = krvlju f + j = flj Vakuf + janin = Vakufljanin

Zadatak! komparativ pridjeva jak Preoblikuj: 1. l. jd. prezenta glagola micati I jd. imenice glad 1. l. jd. prezenta glagola lagati komparativ pridjeva tih komparativ pridjeva brz komparativ pridjeva tanak

Jednačenje glasova po zvučnosti

Prisjetimo se zvučnih i bezvučnih parnjaka! zvučni b bezvučni p d t g k z s dž đ č ć ž š f c h Dva zatvornika se moraju izjednačiti, biti jednaki po zvučnosti, postati oba bezvučna ili oba zvučna. Mijenja se uvijek prvi suglasnik i prilagođava drugome.

Z + B = BB vrabac G jd. vra b c a zvučni pod + kopati drugačiji vra p c a b-p bezvučni po d k opati dru g č iji po t k opati d - t dru k č čiji g-k

iz + kidati Ilidža leđ a mreža i z k idati ili dž k i le đ k ast mre ž k ast i s k kidati z - s ili č k i dž - č le ć k ast đ-ć mre š k ast ž-š

B + Z = ZZ top + džija to p dž ija bezvučni svat + ba burek +džija sva t b a bure k dž ija to b dž ija b - p zvučni sva d b a t-d bure g dž ija k - g

glas + ba naručiti gla s b a naru č b a gla z b a naru dž b a s-z č - dž

Iznimke: U dvosložnih imenica na -dac, -dak, -tac i –tak ostaju d i t ispred c u oblicima u kojima se gubi nepostojano a. glodac - glodca bitak – bitci U trosložnih imenica dopuštena je dvostrukost u pravopisu: može se ostaviti d i t ispred c, a ti glasovi se mogu i izgubiti. nedostatak – nedostatci i nedostaci pogodak – pogodci i pogoci

Šumnik d ostaje u pisanju nepromijenjen: 1. ispred bezvučnih c, č, ć, s, š u složenicama (podcijeniti, nadčovjek, odćurlikati, predsjednik, predškolski) 2. u složenicama s prijedlozima ispod i iznad iako druga riječ počinje bezvučnim suglasnikom (ispodprosječan, iznadprosječan) 3. u nekim složenicama zbog jasnoće (podđakon, nadtrčani)

Jednačenje po zvučnosti ne provodi se u složenicama: 1. koje su tvorene od broja i riječi godišnji (ako se pišu bez spojnika -o-) – petgodišnji 2. na granici prvog i drugog dijela složenice (obično prefiks + korijen, najčešće je prefiks stranoga podrijetla) – postdiplomski. U toponimima i vlastitim imenima ne provodi se jednačenje po zvučnosti.

Jednačenje glasova po mjestu tvorbe

dvousneni: b, m, p usneni zubno-usneni: v, f prednjojezični (dentali): d, t, c, z, s, l, n srednjojezični (velari): k, g, h jezični zadnjojezični (palatali): dž, č, đ, ć, ž, š, lj, nj, r

Jednačenje glasova prema zvučnosti obuhvaća četiri glasa: s, z, h i n. Glasovi s i z raz + čistiti ra z č istiti zvučni ra s č istiti bezvučni jednačenje po zvučnosti ra š čistiti

1. pravilo s + č, ć, lj, nj = š + č, ć, lj, nj (s se zamjenjuje š ispred č, ć, lj, nj)

kazniti → kaznjiv → kažnjiv 2. pravilo z + dž, đ, lj, nj = ž + dž, đ, lj, nj (z se zamjenjuje ž ispred dž, đ, lj, nj)

Glas h orah + čić → orahčić → oraščić 3. pravilo h + č, ć = š (h se zamjenjuje š ispred č, ć)

Glas n bon + bon = bombon 4. pravilo n + b ili p = m (n se zamjenjuje m ispred b ili p) Samo u izvedenicama (himba, prehrambeni). Glas n neće se mijenjati ako se nalazi na kraju prvoga dijela složenice čiji drugi dio započinje s p ili b (izvanburzovni, vodenbuba, crvenperka).

Gubljenje i ispadanje glasova

Gubljenje glasova Kada se zbog glasovnih promjena (jednačenje po zvučnosti i po mjestu tvorbe) ili tvorbe riječi nađu zajedno dva jednaka zatvornika, jedan se gubi. bez + zvučni bezvučni Iznimke: najjužniji, najjači superrevizija, naddržavni, izvannastavni, nuzzarada, tridesettrećina

Ispadanje glasova Kada se zbog glasovnih promjena (jednačenja po zvučnosti i mjestu tvorbe) zajedno nađu dva zatvornika od kojih je jedan d ili t provodi se ispadanje glasova. 1. ispred prefiksa –ština: Buzet buzetšt ina buzeština 2. unutar skupina –št, -žd, -st, -zd ako je iza njih zatvornik: sablast na sablasna

Nepostojani suglasnici

Nepostojano a pojavljuje se samo u nekim oblicima riječi, a u nekima izostaje. N stolac G stolca D stolcu A stolac V stolče L stolcu I stolcem N stolci G stolaca D stolcima A stolce V stolci L stolcima I stolcima

Nepostojano e iz kajkavskoga narječja ulazi u standardni hrvatski jezik preko kajkavskih vlastitih imena i toponima. Čakovec – - Čakovca Vrbovec – - Vrbovca Matija Gubec – - Matije Gupca

Ponovimo! Ispiši tražene oblike i odredi glasovnu promjenu: trbuh (umanjenica) oblik glasovna promjena trbuščić jednačenje po zvučnosti i mjestu tvorbe grozd (zbirna imenica) grožđe jednačenje po mjestu tvorbe i jotacija voziti (imenica, N jd. ) vožnja jednačenje po mjestu tvorbe

Zaokruži pogrešno napisane riječi: učlanba, nahodče, biljojeca, starosna dob, hazarski, švedski, šljuštiti, ubruščić, kvasnja, sćućuriti se, uzljeskati se