HRVATSKI UMARSKI INSTITUT Certifikacija i marketing nedrvnih umskih

HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT Certifikacija i marketing nedrvnih šumskih proizvoda i usluga Dr. sc. Dijana Vuletić Silvija Krajter, dipl. ing. šum. HKIŠDT, 9/12/2009

Nedrvni šumski proizvodi i usluge • Nedrvne šumske proizvode i usluge čine razni plodovi šumskog drveća i grmlja, razni predmeti izrađeni od sitnog drvnog i nedrvnog materijala, te posebice socijalne usluge šuma kao što su rekreacija, turizam, lov, foto-lov i sl. (Sabadi i dr. 2005) HKIŠDT, 9/12/2009

Nedrvni šumski proizvodi i usluge prema FAO-u (Food and Agriculture Organization) Drvni proizvodi Industrijsko drvo, drvo za ogrjev i drveni ugljen Sitno drvo Šume i proizvodi drveća Nedrvni šumski proizvodi Biljke i biljni proizvodi Životinje i životinjski proizvodi Usluge šuma HKIŠDT, 9/12/2009

Marketing • Skup aktivnosti koji usmjerava proizvodnju i pomaže odgovarajućim proizvodima, dobrima i uslugama pronalaženje puta prema korisnicima (konzumentima) • Također pomaže proizvođačima u oblikovanju svoje ponude kako bi ona mogla zadovoljiti potrebe korisnika HKIŠDT, 9/12/2009

Okolišna dobra i usluge (povezana sa šumom) • Širok skup proizvoda, dobara i usluga koje šuma pruža uz proizvodnju drva (kao tradicionalno osnovne funkcije šuma) • Korištena nazivlja - ne drvni šumski proizvodi - ne drvo proizvodne usluge/funkcije šuma - sporedni šumski proizvodi - općekorisne funkcije šuma - eksternalije i dr. HKIŠDT, 9/12/2009

Specifičnosti pojedinih grupa dobara i usluga – s obzirom na postojanje tržišta • Definiranje i određivanje vlasništva i prava raspolaganja je temeljni uvjet nastupa na tržištu • Temeljim tih prava se definiraju proizvodi i/ili usluge koji se mogu nuditi na specifičnim tržištima – odgovoriti na specifične potrebe korisnika • Ovi proizvodi i usluge traže različiti pristup tržištu – postojeća specifična tržišta ili oblikovanje novih HKIŠDT, 9/12/2009

Specifična primjena - 4 P koncepta • Specifičan odnos između 4 P (koji definira osnovne aktivnsoti marketinga) • Product – proizvod. . Dobra i usluge • Place - mjesto. . . . u šumi, ili u blizini • Promotion - predstavljanje proizvoda • Price – cijena. . prihvatljiva HKIŠDT, 9/12/2009

• Nestrukturirana okolišna dobra i usluge (direktna naknada) • Dobra i usluge naplate • • • Sakupljanje gljiva Sakupljanje tartufa Ostali ne-drvni proizvodi Definiranje i davanje prava raspolaganja Dozvole Ulaznice • • • Lov Ribolova Definiranje i davanje prava raspolaganja Dozvole Ulaznice Računi • • Pristup (hodanje, Skijanje, gledanje ptica, Penjanje) Ljepote krajobraza Definiranje i davanje prava raspolaganja Dozvole Pretplata Koncesije Prava oglašavanja Uvjeti stvaranja tržišta Definiranje i davanje prava raspolaganja HKIŠDT, 9/12/2009 Način

• Strukturirana okolišna dobra i usluge (direktna naknada) • Dobra i usluge Način naplate • • Izletišta Različite staze Parkirališta Kampovi • • Posjetiteljski centri Muzeji i sl. Iznajmljivanje opreme Jahački centri, staje • • Kučice za iznajmljivanje Noćenje s doručkom Uvjeti stvaranja tržišta Pretplata Licence i dozvole Ulaznice Računi HKIŠDT, 9/12/2009

• Proizvodi tradicionalne kakvoće (vezani uz područje ili tehniku proizvodnje) • Dobra i usluge naplate Uvjeti stvaranja tržišta • Tradicionalni vezani uz kakvoću okoliša Način proizvodi Definiranje i davanje prava oznake, zaštitni znakovi • Tradicionalni proizvodi vezani uz okolišno prihvatljive tehnologije HKIŠDT, 9/12/2009 Računi

Opće dobrobiti • • • Regulacija vodotoka Pročišćavanje zraka Element tvorbe krajobraza Umanjivanje efekta staklenika Biološka raznolikost Utjecaj na klimu – Primjer razvoja tržišta kvotama ugljika kao (GHG) stakleničkog plina HKIŠDT, 9/12/2009

Neka iskustva i očekivani razvoj tržišta • Različito definirana prava korištenja – Pravo slobodnog pristupa u šumu – Pravo slobodnog korištenja različitih proizvoda i usluga – Različite kombinacije prava lokalnih zajednica i običajnih prava – Moderne marketinške strategije se moraju razvijati u okviru postojećih prava HKIŠDT, 9/12/2009

Neka iskustva i očekivani razvoj tržišta • Korisna iskustva iz područja prodaje drva – Ekonomija broja – udruživanje vlasnika radi boljeg nastupa na tržištu – Certificiranje – korištenje postojećih certifikata za šume pri promociji specifičnih proizvoda i usluga vezanih uz šume - Ili certificiranje samih proizvoda HKIŠDT, 9/12/2009

Uvjeti stvaranja tržišta u Hrvatskoj - stanje • Rješavanje vlasničkih prava i prava raspolaganja • Razvoj sustava za licenciranje proizvoda i usluga povezanih uz šumu (Služba za ekologiju HŠ d. o. o. ) • Međusektorska suradnja (šumarstvo, privatno šumarstvo, poljoprivreda, privatno poduzetništvo u poljoprivredi, turizam (lovni, zdravstveni, znanstveni), privatno poduzetništvo u turizmu, transportu, rekreaciji, obrazovanju) HKIŠDT, 9/12/2009

Uvjeti stvaranja tržišta u Hrvatskoj - stanje • Otežano oblikovanje proizvoda i usluga • Nedovoljna znanja o interesu i potrebama budućih konzumenata • Nedovoljna znanja o samom resursu i mogućnostima koje pruža – U smislu oblikovanja novih proizvoda/ usluga – Korištenja komparativnih prednosti – Osmišljavanje novih a prepoznatljivih eko brendova HKIŠDT, 9/12/2009

NDŠP u svijetu – kao ukras (dijelovi životinja, kao npr. rogovi, kljove i sl. ), – za izradu odjeće (krzno), – šumske životinje kao kućni ljubimci (divlje – kao lijekovi (ginko, ptice, reptili i sl. ), ljekovito bilje, eterična – vrtne biljke (orhideje, ulja i sl. ), palme i sl. ), – hrana (orašasti – u građevinarstvu plodovi, npr. brazilski (ratan, lateks, guma, oraščić), HKIŠDT, 9/12/2009 bambus, smole i sl. ). • Nedrvni šumski proizvodi kojima se trguje na međunarodnoj razini koriste se u različite svrhe:

Najveći izvoznici nedrvnih šumskih proizvoda • • • Kina Indija Indonezija Malezija Tajland Brazil Najveći konzumenti nedrvnih šumskih proizvoda • Europa (naročito Njemačka) • SAD HKIŠDT, 9/12/2009

Trgovina NDŠP • Postoji manjak informacija o trgovini nedrvnim šumskim proizvodima i njihovoj uporabi. • Teško je procijeniti koliko se NDŠP koristi za osobne potrebe, a koliko se prodaje na tržištu (Burgess, 1992). • Radi se o značajnim količinama na svjetskoj razini (Broad, 2001: 11 milijardi USD godišnje). • Trgovina je većinom legalna. HKIŠDT, 9/12/2009

Instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP Pravno obvezujući Međunarodni i regionalni Instrumenti koji utječu na trgovinu općenito Dobrovoljni Nacionalni Instrumenti vezani za zaštitu okoliša HKIŠDT, 9/12/2009 Certifikacija Ekomarkice

Međunarodni i regionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP Instrumenti koji utječu na trgovinu općenito • WTO (The World Trade Organization)-Svjetska trgovinska organizacija • NAFTA (North American Free Trade Agreement)Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (SAD, Kanada, Meksiko) • SACU (South African Custom Union)- Južnoafrička carinska unija HKIŠDT, 9/12/2009

Međunarodni i regionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP Instrumenti vezani za zaštitu okoliša • CITES (The Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora)Konvencija o zaštiti ugroženih vrsta biljaka i životinja • CBD (Convention on Biological Diversity)Konvencija o biološkoj raznolikosti Rio, 1992) HKIŠDT, 9/12/2009

Nacionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP Carinske mjere Necarinske mjere Carina prilikom uvoza Fitosanitarna kontrola Carina prilikom izvoza Mjere za zaštitu vrsta Standardi kvalitete i tehnički HKIŠDT, 9/12/2009 standardi

Dobrovoljni instrumenti • ISO (the International Organization for Standardization) definicija certifikacije (1996): “Procedura kojom se dobije pisano uvjerenje da je neki proizvod ili usluga u skladu sa određenim standardima. ” HKIŠDT, 9/12/2009

Sheme certifikacije NDŠP-a (Walter, 2002) • Gospodarenje šumama (Forest management)npr. FSC • Društvena certifikacija (Fair and ethical trade. Fer i etička trgovina) • Ekološka certifikacija (Organic certification)-npr. IFOAM (International Federation of Organic Agricultural Movements • Certifikacija kvalitete proizvoda (Product quality certification) HKIŠDT, 9/12/2009

Primjeri certificiranih NDŠP-a • Javorov sirup u SAD-u • Brazilski oraščići u Peruu i Boliviji • 30 ljekovitih biljaka koji se koriste kao sastojci u kozmetičkim proizvodima u Brazilu • Meso jelena (Cervus elaphus) u Škotskoj • Kora hrasta lužnjaka za proizvodnju mirisa u Danskoj • Kora hrasta plutnjaka za proizvodnju vinskih čepova (Quercus suber) u Portugalu, Španjolskoj i Marokucertifikat FSC/Rainforest Alliance HKIŠDT, 9/12/2009

Problemi s certifikacijom NDŠP-a • Certifikacija NDŠP-a puno je zahtjevnija od certifikacije drveta i proizvoda od drveta, a provodi se 10 -ak godina unazad, pa je teško predvidjeti dugoročno pozitivne i negativne učinke certifikacije. • Certifikacija zahtijeva visoki stupanj organizacije i tehničke sofisticiranosti od strane proizvođača, posebno kad se radi o planovima gospodarenja, monitoringu, slijednosti proizvoda (‘traceability’, papirnati trag) i marketingu. • Troškovi certifikacije su takvi da mnogi skupljači NDŠP-a u svijetu teško mogu certificirati proizvode bez financijske i tehničke pomoći (Shanley, 2002). ------- moguće rješenje je grupna certifikacija za male proizvođače. HKIŠDT, 9/12/2009

Zakonodavstvo • Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03) – C. Nedrvni šumski proizvodi-turizam, lovstvo i ostali proizvodi šuma i šumskog zemljišta C 6: Koristiti ostale proizvode šuma i šumskog zemljišta u skladu sa načelima potrajnog gospodarenja šumama • C 6. 1. Identificiranje, vrednovanje i definiranje načela gospodarenja za sve nedrvne proizvode šuma i šumskog zemljišta • C 6. 2. Provođenje nacionalne inventarizacije nedrvnih šumskih proizvoda šuma i šumskog zemljišta • C 6. 3. Promicanje ekonomskog korištenja dodatne vrijednosti za nedrvne proizvode šuma i šumskog zemljišta • C 6. 4. Procjena i vrednovanje potencijala za razvoj urbanog šumarstva HKIŠDT, 9/12/2009

Zakonodavstvo (2) • Zakon o šumama (NN 140/05) – Čl. 5, alin. 27: „šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući: a) Šumsko drveće i grmlje te sve njegove dijelove, b) Biomasu ukupne šumske vegetacije c) Cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje, d) Mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijeće, ljekovito, aromatično i jestivo bilj, druge biljke i njihove dijelove, e) Gljive, f) Med, smolu, g) Listinac, travnati i pašnjački prekrivač, h) Divljač i ostale životinje koje žive u šumi, te i) Treset i humus. HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija NDŠP u RH (Podaci preuzeti sa web stranice HŠ d. o. o. ) • U siječnju 2004. HŠ d. o. o. osnovale su Nadzornu stanicu kao jednu od ovlaštenih nadzornih stanica za stručni nadzor nad ekološkom proizvodnjom. • Krajem 2008. Nadzorna stanica HŠ d. o. o. pod nadzorom je imala 37 proizvođača, 1 prerađivača i 4 proizvođača koji prerađuju svoje proizvode, te 13 uvoznika ekoloških proizvoda. HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija NDŠP u RH (Podaci preuzeti sa web stranice HŠ d. o. o. ) • Zabilježen je i znatan porast interesa u odnosu na 2007. • Do rujna 2009. pristiglo je 15 novih zahtjeva za provođenjem nadzora nad ekološkom proizvodnjom, preradom i uvozom. • Za sada u Republici Hrvatskoj na ekološku proizvodnju otpada samo 7 577 ha zemljišta. • Veličina proizvodnih jedinica nad kojima Nadzorna stanica HŠ d. o. o. obavlja nadzor je od 0, 36 ha do 368 ha. • Proizvođači koji su pod nadzorom uzgajaju žitarice, lavandu, voće, ljekovito bilje, ovce i koze, te pčele, skupljaju samoniklo bilje i šumske plodove. HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija ljekovitog bilja • “Koraci do ekoznaka za ljekovito i aromatično bilje”izdao Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (2009) – Koraci do ekoznaka za proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja – Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija ljekovitog bilja • Samonikle biljke su one koje rastu u prirodi bez neposrednog ljudskog utjecaja, a što je definirano Zakonom o zaštiti prirode (NN 39/94, NN 162/03, NN 70/05). • Sakupljanje samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova radi prerade, trgovine i drugog prometa određeno je Pravilnikom o skupljanju samoniklog bilja u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (NN 100/04), Zakonom o šumama (NN 140/05, NN 82/06) te Pravilnikom o uređivanju šuma. HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija ljekovitog bilja • Skupljači su tvrtke, poljoprivredni proizvođači i lokalno stanovništvo za vlastite potrebe. • Samoniklo bilje ili dijelovi biljaka koji se koriste u medicinske svrhe su: cvijet, list, stabljika, korijen, podzemna stabljika, kora ljekovitog i aromatičnog drveća ili grmlja te bilja za koje ne postoji zabrana skupljanja, lišajevi, mahovine i dr. HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija ljekovitog bilja • Šumski plodovi: pitomi kesten, pitomi orah, lješnjak, divlje jabuke, oskoruše, maginja, nar, rašeljka, dud, kruščica, rogač, pinjoli, šipak, jagode, borovnice, brusnice, kupine, maline, drenjine, trnjine te drugo jestivo bilje, korijenje i podzemne stabljike. • Proizvodi za industrijsku preradu i druge svrhe: smola, liko, iglice i češeri za destilaciju eteričnih ulja i smola, šiške za tanin, kora drveća i dr. HKIŠDT, 9/12/2009

Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova • 1. korak: Suglasnost vlasnika zemljišta ili ovlaštenika za skupljanje • 2. korak: Plaćanje naknade za skupljanje prema cjeniku vlasnika zemljišta • 3. korak: Stručni nadzor radi dobivanja ekoznaka – Obavlja ga ovlaštena nadzorna stanica, npr. Nadzorna stanica Hrvatskih šuma d. o. o. – Skupljanje mora biti sa površina najmanje 50 m udaljeno od prometnica frekvencije 100 vozila na sat ili 10 u minuti ili 20 m ako postoji ograda min visine 1, 5 m. – Potrebna je i potvrda vlasnika zemljišta da tlo nije tretirano pesticidima zadnje 3 godine. HKIŠDT, 9/12/2009

Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova • 4. korak: Provjeravanje zaštićenosti biljnih vrsta – Provodi se prema Zakonu o zaštiti prirode • 5. korak: Podnošenje zahtjeva za skupljanje samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova – Sadrži sljedeće elemente: • • Podatke o podnositelju zahtjeva Hrvatske i latinske nazive biljnih vrsta Dijelove samoniklih biljaka Količinu koja se želi skupljati Područje skupljanja Način i pribor skupljanja Namjena skupljenog bilja. HKIŠDT, 9/12/2009

Koraci do ekoznaka za komercijalno skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova • 6. korak: Dobivanje dozvole za skupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova. – Od strane Uprave za zaštitu prirode, Ministarstva kulture • 7. korak: Poštivanje sustava održivog gospodarenja prirodnih resursima – Prilikom branja treba paziti da se ne uništava stanište ili negativno utječe na opstanak biljke. – Bere se samo dvije trećine biljnog fonda. HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda • “Koraci do ekomarkice za med i druge pčelinje proizvode”- Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (2008) • 1. korak: Poznavanje zakonskih propisa – Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01, NN 79/07) – Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN 13/02, NN 10/07). HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda • 2. korak: Prvi stručni nadzor – Od strane ovlaštenih nadzornih stanica – U slučaju prelaska sa konvencionalnog na ekološki način proizvodnje, prijelazno razdoblje je godina dana. • 3. korak: Upis u upisnike poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava koji vodi Ured državne uprave za poljoprivredu pri županiji-služba za gospodarstvo. HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda – Zahtjev i zapisnik nadzorne stanice podnosi se Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za upis u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. • 4. korak: Stručni nadzor – Nadzorna stanica nakon obavljenog stručnog nadzora dostavlja izvješće Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za porovedbu postupka potvrđivanja. HKIŠDT, 9/12/2009

Certifikacija meda i drugih pčelinjih proizvoda • 5. korak: Izdavanje potvrdnice (certifikata) • 6. korak: Korištenje znaka “Ekoproizvod” • Detaljnije informacije o certifikaciji ljekovitog bilja i meda moguće je pronaći na stranici www. hzpss. hr. HKIŠDT, 9/12/2009

Zaključak • Marketing okolišnih dobara i usluga je aktivnost koja svakako ima budućnost • Za očekivati je razvoj specifičnih tržišta za različite proizvode i usluge • Definiranje i određivanje prava vlasništva i raspolaganja je temeljni uvjet za razvoj tržišta • Udruživanje ponuđača/pružatelja dobara i usluga ima svoju budućnost kroz ekonomiju broja temeljem iskustva u proizvodnji drva • Značajna uloga certifikacije u nastupu na tržište • Razvoj marketinga i marketinških strategija se javlja kao alat šumarske politike u stimuliranju održivog i ekološki prihvatljivog i socijalno osjetljivog gospodarenja HKIŠDT, 9/12/2009

Primjeri ekomarkica HKIŠDT, 9/12/2009

Zahvaljujemo Vam na pažnji Dijana Vuletić Silvija Krajter Hrvatski šumarski institut Trnjanska 35, 10000 Zagreb 01 6311582, 098 324 226 dijanav@sumins. hr silvijak@sumins. hr HKIŠDT, 9/12/2009