Greke i problemi na koje se najee nailazi
Greške i problemi na koje se najčešće nailazi u bhs. tekstovima
Ubi me prejaka reč! Lijepa riječ gvozdena vrata otvara!
Riječ ima nevjerovatno veliku pokretačku snagu. Greške u usmenom i pismenom izražavanju štetno utiču na sposobnost ljudi da uspješno i efikasno međusobno komuniciraju. A o problemima sa jasnim, tečnim i zanimljivim izražavanjem vlastitih misli i osjećanja, kao i vlastitih ideja i planova, da i ne govorimo! Čovjek se svojim izražavanjem, i bez svoje volje, obilježava. Obilježavati se, međutim, može i svjesno, namjerno, ovakvim ili onakvim izborom jezičkih sredstava, izborom ove ili one jezičke varijante ili nacionalnog jezičkog standarda. Zahvaljujući izboru jezičkih sredstava karakterističnih za nacionalni jezički standard danas u Bi. H imamo tri jezička standarda, odnosno tri zvanična jezika.
Greške i problemi na koje se najčešće nailazi u bhs. tekstovima: U našem jeziku pasivna konstrukcija nije prirodna. Vrlo često nailazimo na direktne prevode na naš jezik sintakse stranih jezika koji vole pasivne konstrukcije.
Greške i problemi na koje se najčešće nailazi u bhs. tekstovima: Neispravno: Svi osumnjičeni, uključujući i apelanta, lišeni su slobode dva dana nakon kritičnog događaja, a što je predstavljalo dovoljno vremena da se oružje upotrebljeno kritične večeri od strane osumnjičenih sakrije, sa namjerom da isto ne bude otkriveno od strane ovlaštenih lica i dato na vještačenje. . . Ispravno: Svi osumnjičeni, uključujući i apelanta, lišeni su slobode dva dana nakon kritičnog događaja, što je predstavljalo dovoljno vremena da osumnjičeni sakriju oružje koje su upotrijebili kritične večeri i tako onemoguće ovlaštena lica da ga otkriju i daju na vještačenje. . .
Greške i problemi na koje se najčešće nailazi u bhs. tekstovima: Neispravno: . . . da se osnovica za obračun plaće i koeficijent složenosti poslova zaposlenicima u srednjim školama utvrđuje svaka tri mjeseca od strane Vlade nadležnog kantona, na osnovu usaglašenog prijedloga kantonalnog ministarstva za finansije, ministarstva obrazovanja i sindikata. Ispravno : . . . da osnovicu za obračun plaće i koeficijent složenosti poslova zaposlenicima u srednjim školama utvrđuje svaka tri mjeseca vlada nadležnog kantona, na osnovu usaglašenog prijedloga kantonalnog ministarstva za finansije, ministarstva obrazovanja i sindikata.
Subjekat je vršilac radnje, radnja se ne vrši na njemu!
Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi Strane svijeta: sa ili bez crtice? - jugozapadni (i Jugozapadni) ne jugo-zapadni Socioekonomski podaci: - književnopolitički, standardnojezički, radikalsocijalistički, austrougarski, bosanskohercegovački. . . (Klajn 2009: „društvenopolitički ili društveno-politički, zavisno od toga koliko naglašavamo posebnost komponenata. Isto bi moglo važiti i za pridev društveno-ekonomski. ”) Znači, prednost u sva tri jezička standarda je spojeno pisanje!
Srednjevjekovni ili samo srednjovjekovni? Srednjoškolski? - srednjoškolski - srednjovjekovni - srednjobosanski - srednjoročni ne ne Znači, isključivo sa o u svim slučajevima! srednješkolski srednjevjekovni srednjebosanski srednjeročni
Vrste riječi Greške u pisanju oblika: bismo, biste ili ne mogu. . . U pisanju glagola, u sva tri jezička standarda, negacija se piše zajedno sa glagolom samo u oblicima neću, nemam, nisam, nemoj i glagoli tipa nedostajati (koji podnose negaciju). U svim drugim slučajevima negacija se piše odvojeno! Oblici bih, bismo, biste, bijaše, bijahu uvijek se pišu sastavljeno. Vaga ili važe, od vagati? Pravilno je oboje! Moj, tvoj njegov, naš, vaš njihov. . . uzeo sam svoje stvari ne uzeo sam moje stvari u svim slučajevima kada se označava pripadanje ili prisvajanje subjekta u rečenici, gdje je standardna upotreba tzv. prisvojne zamjenice svakog lica svoj: ja imam svoju knjigu, ti imaš svoju knjigu, mi imamo svoju knjigu…
Vrste riječi Sve ili svo lišće? sve blago, sve oružje ne svo blago, svo oružje Neodređena zamjenica glasi sav, sva, sve! isti – zamjenica koja u književnom jeziku ima sasvim određeno značenje. Njome se pokazuje nepromjenljivost nekog predmeta, odnosno identičnost. On je ostao isti, rješavamo iste probleme, radimo po istom nastavnom planu. . . Zamjenica isti pogrešno se upotrebljava umjesto pokazne zamjenice ovaj ili taj, ili on. Grešku možemo izbjeći ako umjesto nje stavimo odgovarajuću pokaznu ili lični zamjenicu.
Vrste riječi Bar – barem Pravilno je oboje! Radije, čistije ili rađe, čišće? radije ne čistije ne rađe čišće U sva tri jezička standarda isključivo radije, čistije!
Vrste riječi Upotreba prijedloga s(a)? Sa. Osnovni oblik ovog prijedloga je s i piše se bez apostrofa. Oblik sa je obavezan ispred riječi koje počinju suglasnicima s, š, z, ž koji otežavaju izgovor s, npr. sa sirom, sa školom, sa zecom, sa žaljenjem. Danas se znatno proširila upotreba oblika sa, ali se ipak preporučuje s gdje god je to moguće, dakle s prijateljem, s djecom, s gostima, s interesom, s omladinom. Bolje nego sa.
Vrste riječi S(a)+instrumental. U načelu, prijedlog s(a) ne upotrebljava se uz instrumental kad ovaj označava sredstvo, oruđe ili predmet radnje: «Umije da rukuje mašinom» (ne s mašinom), «Trguje tuđom imovinom» (ne s tuđom imovinom), «Roditelji su se ponosili mnome» (ne sa mnom), «Ničim vas neću opteretiti» (ne ni sa čim). Nepravilni padežni oblici, uglavnom instrumentala jednine: putovati s vozom, s autobusom, s tramvajem, s avionom, s olovkom, s vodom – sve treba bez prijedloga s, jer taj prijedlog uz instrumental označava društvo, a ovdje se radi o sredstvu. - s obzirom na ne obzirom na - prošao je s odličnim uspjehom ne prošao je odličnim uspjehom – prijedlog je tu neophodan jer se radi o instrumentalu pseudosocijativnog tipa, tj. prisutnosti nečega pri realizaciji glagolske radnje.
Vrste riječi Prijedlog s(a) ipak se može upotrijebiti u ovom značenju u dva slučaja: 1) ako ispred imenice stoji broj ili prilog za količinu, npr. zakucati s tri eksera, ukrasiti s malo cvijeća, potkrijepiti s dosta primjera; 2) ako poslije prijedloga dolazi neka nepromjenljiva riječ, kao što je broj, slovo, skraćenica ili citirani izraz, npr. pomnožiti sa deset, označiti sa X, Dočekaše ih sa «Živjeli oslobodioci!» Imamo razlike u značenju: «Pošao si vozom a vratio se automobilom» , ali «Pošao si kao puki siromah a vratio se s automobilom» .
Vrste riječi Oboje njene djece je pospalo/su pospala. . . ? Pravilo. Njih dvadesetak mi je reklo/su mi rekli. . . ? Pravilo? Njih 250 putuju ili putuje? Osnovni brojevi od pet naviše su nepromjenljivi. Brojevi dva (dvije), tri i četiri još su zadržali izvjesne padežne promjene, i to za genitiv dvaju, (m. i sr. rod) dviju, triju, četiriju; za dativ, instrumental i lokativ dvama (m. i sr. rod), dvjema, trima, četirima. Poslije prijedloga se i ovi brojevi najčešće upotrebljavaju kao nepromjenljivi, npr. između dvije vatre, sa četiri prsta. Uz brojeve sa jedan na kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju u jednini: «Javio se trideset i jedan kandidat» , «Kodirana je 71 linija» . Uz brojeve dva, tri i četiri na kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju su u obliku dvojine: «Javila su se trideset tri kandidata» , «Prošle su sto dvije godine» . Uz brojeve od pet pa naviše glagol je u srednjem rodu, a imenica u genitivu množine: «Javilo se trideset sedam kandidata» , «Spasilo se 55 ljudi» . Nije pogrešno ni ako se glagol u rodu i broju slaže sa subjektom: «Tih pet godina brzo je prošlo» ili «brzo su prošle» , «Primljeno je svih 29 pripravnika» ili «Primljeni su svih 29 pripravnika» .
Pravila stavljanja zareza! Vrste rečenica, konektori. . . Zarez. 1. Osnovno načelo je da se zarezom odvajaju rečenice ili dijelovi rečenica ako se njima iznosi nešto posebno, naknadno dodato, a da se zarez ne stavlja ako su smislom tijesno vezani za ostali dio teksta: «Mi ćemo, prema tome, odrediti troškove» (dakle), «Mi ćemo prema tome odrediti troškove» (na osnovu toga). 2. U mnogim slučajevima zarez se može ali ne mora staviti, zavisno od toga koliko ističemo vezu s ostalim dijelom teksta: «U Americi(, ) bez sumnje(, ) rade drukčije. » 3. Redovno se zarezom odvaja vokativ: «Dejane, pobogu, šta to radiš? » 4. Zarez je obavezan poslije rečenice u inverziji: «Kad nam je to rekao, zaprepastili smo se!» 5. Zarez se ispred «koji» piše u onim slučajevima kad odnosna rečenica pruža dopunski podatak o prethodnoj imenici, ničim ne sužavajući njeno značenje. Npr. : «Poljaci, koji su vjekovima bili pod tuđom vladavinom, znaju šta to znači. »
Pravila stavljanja zareza! Vrste rečenica, konektori. . . Zarez se ne smije pisati 1. kada rečenica sa koji ograničava značenje prethodne imenice, npr. : «Posmrtno će biti odlikovan policajac koji se golim rukama bacio na atentatora. » 2. Isto važi i za odnosne koje počinju sa čiji, kakav, što, gdje. «Roditelji čija se djeca vraćaju sa zimovanja treba da dođu pred školu» (samo ti roditelji). 3. Zarez se ispred nego i već ne piše ako prethodi komparativ ili izraz ne samo: «On se bolje spremio nego ostali. » «Izgubio je ne samo te bilješke već i sve lične isprave. » U drugim slučajevima ispred veznika suprotnog značenja (nego, već, a, ali, a kamoli) može se pisati zarez.
Pisanje tačke iza rednih brojeva “Dvije godine radio kao nastavnik maternjeg jezika u osnovnoj školi u Rogatici (1969 -1971. ), a od 1973. (1969 -1971. ), do 1975. bio saradnik Instituta za jezik i književnost u Sarajevu. Od 1975. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, najprije kao asistent, da bi 1982. bio izabran za docenta, a 1989. za vandrednog profesora na Odsjeku za južnoslavenske jezike. Četiri školske godine (1989. -1993. ) bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika na Filološkom fakultetu Moskovskog univerziteta. ” “Dvije godine radio kao nastavnik maternjeg jezika u osnovnoj školi u Rogatici (1969 -1971), a od 1973. do (1969 -1971), 1975. bio saradnik Instituta za jezik i književnost u Sarajevu. Od 1975. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, najprije kao asistent, da bi 1982. bio izabran za docenta, a 1989. za vandrednog profesora na Odsjeku za južnoslavenske jezike. Četiri školske godine (1989 -1993. ) bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika na Filološkom fakultetu Moskovskog univerziteta. ” (Podaci o autoru, Bošnjački narod i njegov jezik, Sarajevo, 1999) (Podaci o autoru, Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora, Sarajevo, 1999)
Pisanje tačke iza rednih brojeva Pravopis 1960: Tačka 130 e) Kada iza rednog broja dođe koji drugi znak, tačka se iza njega ne piše. Babić, Finka Moguš; Halilović 1995. Senahid Halilović: Pravopis bosanskog jezika, Priručnik za škole, Sarajevo, 1999: 1. na str. 100, tačka 402: Iza arapskih rednih brojeva ne piše se tačka onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem do, kosa crta, zagrada: Diplomirao je 1979/80. godine. Pjesme ove forme su pjevali naši pjesnici Alija Šehović (1560 -1646), Mehmed Fevzija (umro 1673). . . 2. tačka 404: Tačka iza arapskog broja ne piše se kada iza njega dolazi upitnik, uzvičnik ili tačka kojom se završava rečenica: Koje je godine rođen sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija – 1731. ili 1732? Avdo Karabegović Hasanbegov rođen je kada i Musa Ćazim Ćatić – 1787, a umro je 1900. tako mlad, u svojoj 22!
Pisanje tačke iza rednih brojeva Anić: Točka 111. Točka kao oznaka rednoga broja ne piše se kad iza nje dolazi: - točka, točka-zarez, crta sa značenjem do, zagrada, upitnik, uskličnik, kosa crta, 112. . ako se broj nalazi unutar zagrada. . Badurina, Marković, Mićanović: Točka 133. Ako iza rednoga broja slijedi koji drugi pravopisni ili interpunkcijski znak (točka, zarez, crta, zagrada, kosa crta, upitnik ili uskličnik), točka se kao oznaka ne piše: Za vrijeme je svoga studija (1999 -2004) najviše putovao. U gimnaziju je krenuo školske 2003/2004.
Jat Vrjednovanje, sprječavanje, ili vrednovanje, sprečavanje, . . . ? bosanski: sprečavati, sprečavanje; vrednovati, vrednovanje; hrvatski: sprečavati; vrednovati, vrednujem; srpski: vrednovati, vrednujem, pril. sad. vrednujući. Znači, u sva tri standarda bez j! Procjena – procijeniti Zahtjev – zahtijevati Rječnik Procijena – procjeniti Zahtijev – zahtjevati Riječnik
Jat Prevod ili prijevod /prevodilac/prevoditeljica/prevodilački bosanski: prevod/prijevod; prevodilac, -ioca, gen. mn. prevodilaca; prevoditelj; prevodilački/prevoditeljski; hrvatski: prevod v. prijevod; prevodilac v. prevoditelj (prevoditeljica); prevodilački i prevoditeljski; srpski: prevod, gen. mn. prevoda (ek. i ijek. , isp. prijevod); prevodilac, -ioca, gen. mn. prevodilaca; prevodilački Prevoz ili prijevoz/prevoznički/prevoziti/ prevoznik bosanski: prevoz/prijevoz; prevozni/prijevozni; hrvatski: prijevoz; prijevoznički; srpski: prevoz (ek. i ijek. , isp. prijevoz); prevoznički (ek. i ijek. , isp. prijevoznički). Zavisi od jezičkog standarda!
Sprovesti ili provesti? Kad se šta upotrebljava? Anketa se sprovodi/je sprovedena. . . Anketa i brojanje je provedena/provedeno na. . . ? Projekt je proveden? provesti/provesti se – vozilom proći pored koga ili čega; proći nekim putem; sprovesti - odvesti koga do određenog mjesta, otpratiti, otpremiti uz oružanu pratnju; Anketa i brojanje su provedeni. U sva tri jezička standarda ova dva glagola imaju izdiferencirano značenje!
Projekt ili projekat? bosanski: projek(a)t, projekta, gen. mn. projekata; hrvatski: projekt, gen. mn. projekata; srpski: projek(a)t, projekta, gen. mn. projekata. Zavisi od jezičkog standarda!
Ispravno je delinkvent ili depandans, a ne delikvent ili depadans. bosanski: delikvent/delinkvent; hrvatski: delinkvent; depandansa (gen. mn. depandansa/i) srpski: deli(n)kvent. Zavisi od jezičkog standarda!
Svi su podaci uneseni ili unešeni? unesen ne unešen U sva tri standarda unesen! Nema nikakve osnove za unešen! Promjenljive ili promjenjljive? U sva tri standarda promjenljiv i promjenjiv ne promjenjljiv Ne može njlj!
Tački – tačaka? bosanski: tačka, dat. tački gen. mn. tačaka/tački – rjeđe; hrvatski: točka, dat. točki gen. mn. točaka; srpski: tačka, dat. tački gen. mn. tačaka. Vidimo razliku u jezičkim standardima, ali nigdje nema sibilarizacije! Ujutru – ujutro? U sva tri standarda su pravilna oblika, s tim da se preferira prvi (ujutru)!
Italijanski ili talijanski? bosanski: talijanski – koji se odnosi na Italiju, koji pripada Italiji i Talijanima; hrvatski: talijanski – koji se odnosi na Italiju, koji pripada Italiji i Talijanima; srpski: italijanski i talijanski. Zavisi od jezičkog standarda!
Odprilike – otprilike - otprilike ne odprilike D – ispred bezvučnih suglasnika prelazi u t: otkad, otpadak, potcijeniti, natčovjek, othraniti, prethodni. Ostaje neizmijenjeno samo ispred s i š: sredstvo, odsjek, predsjednik, podšišati odšetati. U promjeni imenica ispred c i č d se gubi: sudac – suca, suče, predak – preci. Izuzetak su samo imena. Badurina, Marković, Mićanović: tačka 39: Jednačenje suglasnika po zvučnosti u pismu se ne bilježi – d ispred c, č, ć, s, š (odcijepiti, podčiniti, odćušnuti)
Da li je ispravno i Božiji i Božji, dječiji/dječji, pačiji/pačji, mačiji/mačji, . . . ? bosanski: božiji; hrvatski: božji (Božji); srpski: božji i božiji. Zavisi od jezičkog standarda!
Postoji li pravilo korištenja mora i treba? bosanski: trebati, trebam – imati potrebu za nečim; zahtijevati nešto potrebno (npr. trebam novac za put); hrvatski: trebati, trebam; srpski: trebati, -am (u značenju valjati uzima se bezlično, npr. treba da odem, trebalo je da odemo; u značenju potrebovati, biti potreban upotrebljava se u svim licima i u oba broja: trebaš mi, trebaju nam te knjige); Zavisi od jezičkog standarda!
Pisanje stranih toponima u padežima: u gradu Vilniusu, a ne Vilnius-u ili . . . ? bosanski: Moliere, gen. Molierea; Vigniy, gen. Vigniyja; Camus, gen. Camusa; hrvatski: Johna Waynea (ne Wayne-a), Nokiin (ne Noki-in) srpski: Camus, Camusa. . . , Camusov, Molliere, Molierea. . . , Hugo, Hugoa. Dosljedno – bez crtice u padežima!
Da li je malko ispravno? Pravilno je u sva tri jezička standarda! Koherentnost, konzistentnost, . . . ? Ravnopravna su oba oblika! Razlika između efikasan i eficijentan? Nema razlike, ima isto značenje ali je eficijentan izraz manje poznat i rjeđe u upotrebi! Da li je tautologija reći: (mnogo)brojni pokazatelji? DA Isto za: jako puno nečega? DA
Teorijski ili teoretski? Imaju identično značenje i ravnopravnu upotrebu u sva tri jezička standarda! Razlika između koncepta i koncepcije? koncept je skica pisanog govora, ideje, tek razrađene predstave o skica čemu; koncepcija je razrađen nacrt čega što treba ostvariti. Optimističnom ili optimističkom? U sva tri standarda prisutna oblika. Ipak, u hrvatskom prednost optimistično, u srpskom optimistički. Popratni ili propratni dokument ili oboje? hrvatski: popratni, koji se događa u isto vrijeme, pratnja čega, koji se šalje u isto vrijeme s kim, s čim (pismo); propratni nema; srpski: popratni v. propratni Vidimo jezičku iznijansiranost.
Cesta – put – prometnica – saobraćajnica -. . . To su sinonimi. Koji je vaš status u odnosu na stabilnost objekta u kojem/u kome/ gdje živite? Može oboje. Cilj ove studije je da: kvalificira, identificira, . . . (malo slovo, zarez ili tačka zarez, . . . )? Ako je u pitanju samo navođenje primjera obavezno je malo slovo, interpunkcija je pitanje izbora. 14% od ukupnog saobraćaja ili 14% ukupnog saobraćaja? Bez od. Pretežni uticaj ili pretežan uticaj? Zavisi od konteksta, znači da li je pridjev određen ili neodređen. Taj bol ili ta bol? Pravilno je oboje.
- Slides: 36