POSTUPAK OPSERVACIJE UENIKA I IZRADA IOOPa SV RAVNATELJA

POSTUPAK OPSERVACIJE UČENIKA I IZRADA IOOP-a ŽSV RAVNATELJA OŠ KARLOVAČKE ŽUPANIJE GENERALSKI STOL 16. 02. 2015. Pripremila: Puškarić Franca, dipl. soc. pedagog - savjetnik

OPSERVACIJA UČENIKA Opservacija, promatranje, praćenje je najznačajnija metoda dijagnosticiranja u edukacijsko rehabilitacijskoj praksi u redovnim OŠ. Opservacija je vrlo važan postupak, odnosno metoda promatranja učenika za vrijeme rada na nastavi, za vrijeme odmora, slobodnih aktivnosti i igre učenika. Važan, zahtjevan i odgovoran postupak koji se provodi sa svrhom boljeg upoznavanja i razumijevanja situacija u školi u kojima do izražaja dolaze teškoće djeteta s posebnim edukacijskim potrebama. Cilj opservacije je što bolje upoznati učenika s teškoćama u razvoju kroz prepoznavanje njegovih sposobnosti i ograničenja.

KADA POSTUPAK OPSERVACIJE Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta prilikom upisa u 1. razred osnovne škole pravno je reguliran Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnog povjerenstva ( Narodne novine 67/2014. ) Ako je stručno povjerenstvo prilikom upisa u 1. razred osnovne škole utvrđujući psihofizičko stanje djeteta uočilo teškoće, ono mora dijete uputiti i na daljnju obradu. Također može odlučiti da se dijete upućuje na opservaciju ili će odmah (bez opservacije) predložiti tijelu uprave zaduženom za školstvo primjeren oblik odgoja i obrazovanja djeteta. Postupci se provode pri upisu u školu ili tijekom 1. razreda, ali se svi oni mogu provesti i za učenika kod kojeg se ta potreba iz nekih razloga poslije ukazala što se prilikom upisa nije znalo. Ø učenik se preselio u drugu školu gdje su otkrivene teškoće, a u prijašnjoj školi nisu, Øzbog nedostatka terapije učenikove su teškoće pojačane, Ø na zahtjev roditelja koji su, neovisno o školi, odveli dijete stručnjaku koji je dijagnosticirao disleksiju Øtijekom školovanja kad se pojave teškoće funkcioniranja učenika u školi Na prvom susretu s roditeljima važno je postaviti pitanje: Ako su posebne potrebe vašeg djeteta uočene već prije polaska u školu (npr. smetnje komunikacije, oštećenje vida, sluha, dječja paraliza , poremećaji ponašanja i dr. ) cjelokupnu dokumentaciju koju imate o dijagnostici ( nalazi, mišljenja, preporuku), praćenje vašeg djeteta ako je bilo integrirano u redovni vrtić ( stručno mišljenje) dostavite upisnom povjerenstvu jer to će značajno pridonijeti upoznavanju potreba djeteta i prijedlogu primjerenog oblika školovanja. (PRIMJERI )

STRUČNO POVJERENSTVO= TIM ZA OPSERVACIJU RAZREDNI/ UČITELJ ILI PREDMETNI UČITELJ DJETETA EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI STRUČNJAK PEDAGOG/ PSIHOLOG LIJEČNIK

OPĆI UVJETI ZA PROVOĐENJE OPSERVACIJE BROJ UČENIKA U RAZREDU PREMA DPS-u STRUČNE KOMPETENCIJE UČITELJA POŽELJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE NA IDENTIFIKACIJI, PRAĆENJU I U RADU S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA, UČITELJ NE MOŽE BITI POČETNIK ŠKOLA TREBA IMATI EDUKACIJSKOG STRUČNJAKA ILI BITI OSIGURANA STRUČNA SURADNJA VANJSKOG SURADNIKA PEDAGOG/ PSIHOLOG UKLJUČEN U PROCES OPSERVACIJE PREMA SVOJIM KOMPETENCIJAMA STALNA SURADNJA S LIJEČNIKOM I DRUGIM STRUČNJACIMA OSIGURATI STALNU STRUČNU SURADNJU UČITELJA I /ILI STRUČNOG SURADNIKA EDUKACIJSKOG STRUČNJAKA U PRIMJERENOM PROSTORU OSIGURATI PRIMJEREN PROSTOR I OPREMU, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA PREMA SPECIFIČNOSTIMA UČENIKA (POSEBNOSTI UČENIKA PREMA OL) UTVRDITI ANALIZU STANJA (OBITELJSKA I OSOBNA ANAMNEZA DJETETA) ISPITATI ODNOSE PONAŠANJA TE EVENTUALNE UZROKE U OBITELJI TE SOCIO- EKONOMSKE UVJETE) IZRADITI PROGRAM OPSERVACIJE I S ISTIM UPOZNATI RODITELJE !!! KONKRETNI PRIMJERI

ZADACI ČLANA TIMA ZA OPSERVACIJU UČITELJ PROVOĐENJE OPSERVACIJE VELIKIM DIJELOM OVISI O UČITELJU KAO IZRAVNOM SUDIONIKU KOJI TEMELJITO PROUČAVA DOKUMENTACIJU, RADI S RODITELJIMA JER NJIHOVE REAKCIJE MOGU BITI RAZLIČITE PRIPREMA UČENIKE RAZREDNOG ODJELA ZA PRIHVAĆANJE UČENIKA, KONZULTIRA SE SA SVIM STRUČNJACIMA, UTVRĐUJE PROGRAMSKE SADRŽAJE S OBZIROM NA MOGUĆNOST UČENIKA S TEŠKOĆAMA, ODABIRE U SURADNJI S EDUKACIJSKIM STRUČNJAKOM SPECIFIČNE DIDAKTIČKO-METODIČKE POSTUPKE, PRIPREMA A PO POTREBI IZRAĐUJE SPECIFIČNA NASTAVNA SREDSTVA, VODI ZABILJEŠKE O PROBLEMIMA, ZNAČAJKAMA I REZULTATIMA, SUDJELUJE U IZRADI IZVJEŠĆA O OSTVARIVANJU PROGRAMA OPSERVACIJE I DAJE SVOJE PRIJEDLOGE. EDUKACIJSKI REHABILITATOR UPOZNAJE DIJETE I NJEGOVE RODITELJE, PROUČAVA I TEMELJITO UPOZNAJE DOKUMENTACIJU O DJETETU, UPOZNAJE RODITELJE S CILJEM I ZADAĆAMA PEDAGOŠKE I ZDRAVSTVENE OPSERVACIJE, METODAMA I SREDSTVIMA RADA ZA ŠTO USPJEŠNIJI RAZVOJ DJETETA I PRIMJERENI OBLIK ŠKOLOVANJA, U SURADNJI S UČITELJEM, PEDAGOGOM I PSIHOLOGOM UTVRĐUJE PROGRAM OPSERVACIJE, TIJEKOM PROMATRANJA DAJE STRUČNU POMOĆ DJETETU, UČITELJU, RODITELJIMA TE O TOME SASTAVLJA BILJEŠKE, NA SASTANCIMA STRUČNOG TIMA IZNOSI PROBLEME OPSERVACIJE, I U KONZULTACIJAMA I S DRUGIM STRUČNJACIMA I DOGOVARA O METODAMA I OBLICIMA KOJIMA ĆE SE POSTIĆI BOLJI REZULTATI OPSERVACIJE, SUDJELUJE U STVARANJU ZAJEDNIČKOG STRUČNOG MIŠLJENJA S PRIJEDLOGOM O NAJPRIMJERENIJEM OBLIKU ODGOJA I OBRAZOVANJA Zadaće stručnjaka edukacijskog rehabilitacijskog profila stručnog suradnika u opservaciji djeteta s teškoćama temelji na specifičnostima pojedinog djeteta/ učenika iz važeće Orijentacijske liste.

ZADACI ČLANA TIMA ZA OPSERVACIJU PEDAGOG UPOZNATI DOKUMENTACIJU, RODITELJIMA OBJASNITI CILJ I ZADAČE POSTUPKA OPSERVACIJE RADI ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA, SUDJELOVATI U IZRADI PROGRAMA OPSERVACIJE, PRATITI RAD UČITELJA, DAVATI STRUČNU POMOĆ I VODITI ZABILJEŠKE O DJETETU NA OPSERVACIJI, SAVJETOVATI SE S STRUČNIM SURADNIKOM EDUKACIJSKO PROFILA I DRUGIM ČLANOVIMA U SVEZI OSTVARIVANJA PROGRAMA OPSERVACIJE, OBAVJEŠTAVATI RAVNATELJA I UČITELJSKO VIJEĆE O PROBLEMIMA I REZULTATIMA OPSERVACIJE, NA ZAHTJEV PROSVJETNIH STRUČNIH SLUŽBI DAVATI OBAVIJESTI O DJETETU NA OPSERVACIJI, SUDJELOVATI U IZRADI IZVJEŠĆA O OSTVARIVANJU , A OSOBITO OBLIKOVANJA STRUČNOG MIŠLJENJA U SVEZI PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA NAKON POSTUPKA OPSERVACIJE. PSIHOLOG TEMELJITO UPOZNATI DOKUMENTACIJU, NA OSNOVI PODATAKA INTERVJUIRATI DIJETE I RODITELJE, SUDJELOVATI U IZRADI DOKUMENTACIJE, PRATITI I OPSERVIRATI SPECIFIČNE INTELEKTUALNE, MOTORIČKE, EMOCIONALNE I VOLJNE ZNAČAJKE DJETETA RABEĆI PSIHOLOGIJSKI INSTRUMENTARIJ, SUDJELOVATI U IZRADI PROGRAMA OPSERVACIJE, OBRAZLOŽITI UTVRĐENE SPECIFIČNE TEŠKOĆE DJETETA TIJEKOM PROVOĐENJA PEDAGOŠKE I ZDRAVSTVENE OPSERVACIJE, NA ZAHTJEV STRUČNOG POVJERENSTVA DATI I DODATNA OBJAŠNJENJA S OBZIROM NA PSIHOLOGIJSKU OBRADU DJETETA NA OPSERVACIJI.

ZADACI ČLANA TIMA ZA OPSERVACIJU LIJEČNIK TEMELJITO PROUČITI CJELOKUPNU ZDRAVSTVENU DOKUMENTACIJU O DJETETU UPUĆENOM NA OPSERVACIJU, UPOZNATI DIJETE I RODITELJE, IZRADITI PROGRAM ZDRAVSTVENE OPSERVACIJE, PRATITI CJELOKUPAN RAZVOJ DJETETA I SAVJETOVATI RODITELJE O POTREBNIM POSJETIMA I DODATNOJ OBRADI, DOGOVARATI NAČIN SURADNJE S DRUGIM ČLANOVIMA, PREZENTIRATI ZDRAVSTVENA ZAPAŽANJA O PONAŠANJU, SPOSOBNOSTIMA I NAPREDOVANJIMA DJETETA TIJEKOM OPSERVACIJE, BRINUTI SE O KONZILIJARNIM PREGLEDIMA I O TOME IZVIJESTITI STRUČNJAKE KOJI PROVODE OPSERVACIJU, U SLUČAJU BOLESTI ZBOG KOJE SE OPSERVACIJA PRIVREMENO NE MOŽE PROVODITI IZVIJESTITI KOORDINATORA, A U SLUČAJU PROMJENE ZDRAVSTVENOG STANJA DOSTAVITI OBAVI JEST NADLEŽNOM TIJELU UPRAVE ZA POSLOVE ŠKOLSTVA, IZVJEŠĆE PREDAJE KOORDINATORU KOJI GA S DRUGOM DOKUMENTACIJOM ŠALJE POVJERENSTVU KOJE JE UPUTILO DIJETE NA OPSERVACIJU

NA UPISU I PRIJE OPSERVACIJE MOŽEMO UTVRDITI RAZVOJNA ODSTUPANJA DEFICIT PAŽNJE • • • Nema strpljenja, sve želi odmah saznati, Ne završava započeti posao, Crtež mu je nedovršen, Odgovara prije nego postavimo pitanje, Ne može mirno sjediti, Daje odgovore od izvrsnih do izrazito loših. Savjet roditelju: Usmjeriti se na ono u čemu je dijete uspješno i to pohvaliti, Postavljati razumna ograničenja, Postavljati jasne zadaće i pomagati djetetu da postavi svoje vlastite ciljeve, HIPERAKTIVNOST • • Izraziti nemir, stalno dodiruje stvari i osobe oko sebe, Ometaju ga vanjski podražaji, ne može mirno sjediti, izrazit nemir nogu, Teško prati upute, ne može održati pažnju pri obavljanju zadatka, Doima se da ne sluša dok mu se obraćamo. Savjet roditelju: Preusmjeriti aktivnost i energiju u prihvatljivije ponašanje, prihvatiti poremećaj i imati na umu da dijete ne može voljno kontrolirati simptome ponašanja, biti dosljedan i inzistirati na pravilima, Promijeniti prehranu i više unositi voće i povrće, a smanjiti unos slatkiša.

RAZVOJNA ODSTUPANJA POREMEĆAJI OPHOĐENJA Pretjerano se kreće, Neadekvatno reagira na određenu situaciju, Nevoljko slijedi upute, Često se tukao u vrtiću, Često se ljuti i razbjesni se, Često se svađa s odraslima, Često namjerno ometa druge. Savjet roditelju: Problem shvatiti ozbiljno, ne čekati da sam nestane, Najvažnija je dosljednost u primjeni pravila, U radu s djetetom usuglasiti pristupe svih odgojitelja, PEDAGOŠKA ZAPUŠTENOST Dijete nije poučeno osnovnim pojmovima, Ne zna prepričati priču ili recitirati brojalicu, Nepravilno drži olovku. Savjet roditelju: Dijete je potrebno poučiti, Što više razgovarati s djetetom o svakodnevnim događanjima, U razgovoru s djetetom koristiti potpune rečenice, Poticati dijete na prepričavanje svojih iskustava.

RAZVOJNA ODSTUPANJA OŠTEĆENJA VIDA ILI SLUHA VID ILI SLUH Glavu pomiče prema ispitnom materijalu, Okreće glavu da bi bolje čulo, Traži da mu se ponovi pitanje. Savjet roditelju: Tražiti pregled i savjet stručnjaka. TEŠKOĆE U GOVORU • Nepravilan izgovor određenih glasova, • Izostavljanje glasova, • Premještanje glasova, • Zamuckivanje, • Mucanje • Savjet roditelju: • Djetetu se obraćati jasnim razgovijetnim govorom, • Potražiti pomoć logopeda.

RAZVOJNA ODSTUPANJA ZAOSTAJANJE U RAZVOJU Teže uspostavlja komunikaciju, Na ispitu predznanja postiže niske rezultate, Teškoće u generalizaciji. Savjet roditelju: Tražiti pomoć stručnjaka i isključiti druge smetnje, Dijete poticati na stjecanje umijeća svakodnevnog života, Kod djeteta poticati korištenje pozitivnog izražavanja o sebi, Izbjegavati uspoređivanje, Održavati rutinu i dosljednost, Ponuditi različite aktivnost učenja, Davati kratke i jasne upute.

RAZVOJNA ODSTUPANJA NEDOVOLJNO RAZVIJENE PREDČITALAČKE SPOSOBNOSTI DIJETE KOJE JE DOŽIVJELO STRES Nije usvojena glasovna analiza i sinteza, Pretjerana bojažljivost, Siromašan rječnik. Razdražljivost, Savjet roditelju: Strah bez opravdanog razloga, Igrati igru riječi s prepoznavanjem prvog i posljednjeg glasa u riječi, Agresivnost. Vježbati kroz igru razlikovanja glasova od jednosložnih do višesložnih riječi. Savjet roditelju: Utvrditi izvor stresa i ako je moguće otkloni ga, Stručni tretman s djetetom se ne smije odgađati, Stres povezan s obiteljskim odnosima zahtjeva uključivanje u obiteljsku terapiju.

ZAKLJUČNO O PRAĆENJU/OPSERVACIJI pojedinačno dosljedno usmeno grupno PRAĆENJE pismeno kontinuirano, svakodnevno sveobuhvatno poticajno, motivirajuće

LISTA PROCJENE OSOBITOSTI ŠKOLSKOG UČENJA u šk. god. ____/_____ Učenik ________________________________ Razred ____________________________ Osnovna/srednja škola__________________________ Program podrške: 1. A) individualizacija ciljeva/obrazovnih postignuća (opseg i dubina sadržaja) B) individualizacija didaktičko-metodičkih postupaka 2. Opservacija/PRAĆENJE Razvojne osobitosti izražene na području: Ø percepcije Ø mišljenja Ø govora Ø pažnje Ø koncentracije Ø pamćenja Ø motorike Ø emocija Ø ponašanja Program podrške potreban u nastavnim predmetima: 1. __________________ 2. __________________ 3. __________________

PRAVILNIK O ŠKOLOVANJU UČENIKA S TEŠKOĆAMA Orijentacijska lista važeća Prijedlog orijentacijske liste –novi Pravilnik 1. Oštećenje vida 2. Oštećenje sluha 3. Poremećaji govorno-glasovne 3. Oštećenja jezično-govorne- komunikacije i specifične poteškoće u učenju 4. Tjelesni invalifditet 5. Mentalna retardacija 6. Poremećaji u ponašanju uvjetovani glasovne komunikacije i specifične teškoće učenja 4. Oštećenje organa i organskih organskim čimbenicima i progredirajućim sustava psihopatološkim stanjem 5. Intelektualne teškoće 7. Autizam 6. Poremećaji u ponašanju i 8. Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u oštećenja mentalnog zdravlja psihofizičkom razvoju 7. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju

ŠTO JE INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAM IOOP? INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAM / IOOP JE PISANI DOKUMENT ŠKOLE, OVJEREN OD ODGOVORNIH OSOBA (UČITELJA, STRUČNIH SURADNIKA I USVOJEN NA SJEDNICI UČITELJSKOG VIJEĆA IOOP JE PLAN AKTIVNOSTI NAPREDOVANJA UČENIKA U SKLADU S PLANIRANIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM CILJEVIMA, ZADATCIMA I KORACIMA OSTVARIVANJA (ZA OSTVARIVANJE CILJEVA VAŽNI SU SURADNJA I ODNOSI; UČENICI, UČITELJI, STRUČNJACI U ŠKOLI, POMOĆNICI I DRUGE OSOBE ) TIJEKOM OSTVARIVANJA IOOP-a MOGU SE UNOSITI IZMJENE PROGRAM IMA RAZLIČITE RAZINE JER SE RADI ISKLJUČIVO ZA UČENIKA OVISNO O NJEGOVIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA I TEMELJEN NA “JAKIM STRANAMA “ UČENIKA SADRŽAVA POSEBNOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA I IMENA ODGOVORNIH STRUČNJAKA DOSTUPAN U TISKANOJ I ELEKTRONIČKOJ FORMI POTPISAN OD STRANE RODITELJA

PREDNOSTI I NEDOSTACI PRI IZRADI IOOP-a NEDOSTACI PREDNOSTI Napomene su rezultat prikupljanja zapažanja u radu • Timskim planiranjem IOOP-a razvijaju se suradnički odnosi i uvažavaju specifičnosti određenih stručnjaka • Suradnjom učitelja i drugih stručnjaka pridonosi se boljem i većem razumijevanju učenika u svakodnevnoj interakciji u školi i školskom okruženju • U IOOP-u se planiraju samo razrađeni mogući realni ciljevi, aktivnosti, metode, način rada, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika u skladu s Pravilnikom o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika i potiče cjeloviti pristup učeniku tijekom školovanja • Roditelji su upoznati s ciljevima IOOP-a te u istom sudjeluju prema naputcima učitelja i stručnjaka • Praćenjem, vrednovanjem i ocjenjivanjem učenika na temelju postignuća IOOP-a dobivamo podatke o napretku učenika učitelja i stručnih suradnika vezanih uz izradbu i provedbu individualiziranih odgojno-obrazovnih programa (Pulec-Lah, 2005. ) Pri izradi nacrta programa, izvedbi i provedbi premalo je timskog rada Ciljevi programa su preopsežni, neprecizno definirani, za učenike nedostižni, Izostaje funkcionalnost obrazovnih ciljeva Program je statičan i izostaje osmišljen pristup odabira aktivnosti za učenike postignuća nije usklađeno s obrazovnim ciljevima i potrebama učenika Program je samo administrativni dokument koji se ne prepoznaje u radu s učenikom u razredu Na realizaciji programa sudjeluje samo učitelj Roditelji nisu upoznati s programom

KORACI U IZRADI IOOP-a 1. KORAK IOOP-a RAZVOJ DJETETOVA PROFILA DEFINIRANJE CILJEVA I ZADATAKA IDENTIFIKACIJA MODELA PRILAGODBE OSIGURANJE POTPORE I PRAĆENJA INDIVIDUALIZIRAN MODEL

RAZVOJ DJETETOVA PROFILA Ima li zajednica stručnjaka za savjet i podršku? Postoji li stručnjak u školi za podršku? Kako poteškoće učenika utječu na učenje? Tko je učenik ? U Koje poteškoće ima učenik? Razgovor s roditeljima i učenikom Koje su “ jake strane” učenika?

UČIONICA I ŠKOLSKO OKRUŽJE KOJE PROMJENE MOŽETE NAPRAVITI U UČIONICI I ŠKOLI DA BISTE UBLAŽILI UČENIKOVE POTEŠKOĆE? JESU LI UČENIKU POTREBNA POMAGALA I KOJA? SJEDI LI UČENIK SAM ILI S POMOĆNIKOM? GDJE SJEDI? KAKAV JE RASPORED KLUPA U UČIONICI? POKUŠAJTE OSIGURATI POVOLJNO MJESTO ZA UČENIKA SUDJELUJE LI UČENIK U DOPUNSKOJ NASTAVI, IZBORNIM PREDMETIMA I IZVANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA?

ŠKOLSKI PREDMETI, CILJEVI I ZADACI KOJE METODE POUČAVANJA ODGOVARAJU DJETETOVIM POTREBAMA? KAKVE SU PRILAGODBE POTREBNE? KOJE PRILAGODBE MOŽETE PROVESTI U SVAKOM PREDMETU U SMISLU SADRŽAJA I/ILI STUPNJA SADRŽAJA? ŠTO TREBATE PROMIJENITI U SMISLU ŠIRINE NASTAVNIH SADRŽAJA I OČEKIVANIH POSTIGNUĆA? CILJEVI I ZADACI MORAJU BITI JASNI I PODLOŽNIM PROMJENAMA. CILJEVI SE PRILAGOĐAVAJU ONOME ŠTO JE DIJETE SVLADALO U TEKUĆEM MJESECU. PRI ODREĐIVANJU CILJEVA TOČNO IMENOVATI VJEŠTINU KOJU ŽELIMO RAZVIJATI, ( NPR. SAMOSTALNO NAPISATI DZ TE ODREDITI NA KOJOJ JE RAZINI SADA TA VJEŠTINA. UČENIK PIŠE DZ UZ POMOĆ, A SADA UTVRĐUJEMO DA ĆEMO RAZVIJATI VJEŠTINU SAMOSTALNOSTI I ODREĐUJE VREMENSKO RAZDOBLJE OD JEDAN MJESEC)

KONKRETAN PRIMJER IZ PRAKSE INICIJALNA PROCJENA (svrha izrade individualiziranog programa, vještine, sposobnosti, interesi i potrebe učenika) PLAN/ PROGRAM POTPORE ( o N. N. koristit će izvore poučavanja primjerene sposobnostima jezična prilagodba tekstova iz svih nastavnih predmeta učitelj će koristiti jednostavni govorni izraz u komunikaciji s učenikom poučavat će učenika i pomoću jednostavne kognitivne mape složene pojmove razgradit će po ključnim sastavnicama vidno predočiti ključne činjenice na jednostavan način

PRIMJERI IZ PRAKSE GODIŠNJI IOOP ( SADRŽI CILJANE REDOVAN PROGRAM I IOOP 1. razred: A) Priprema za početno čitanje i pisanje (ispitivanje predznanja, senzomotorne vježbe, vizualna i akustična analiza rečenice na riječi, predvježba za čitanje, predvježba za pisanje, globalno čitanje, obrada pojedinoga glasa) B) Početno čitanje i pisanje (količina i redoslijed ovise o učeniku i njegovim sposobnostima) VJEŠTINE, AKTIVNOSTI, PRILAGODBU, POMAGALA I PODRŠKU) v HRVATSKI JEZIK: v Raditi na izgovoru, govoru i izražavanju- vježbe za obogaćenje rječnika (slikovni materijal); pjesmice bogate rimom, čitanje i prepričavanje tekstova; prepričavanje slika uz stalnu pomoć v Vježbe za pravilno izgovaranje č, ć, ž, š- davati u početku kratke riječi ili slikovne prikaze koji u sebi sadrže ta slova, kasnije uvoditi duže riječi. Iste riječi koje izgovora napisati. Vježbe za utvrđivanje slova, diktati – uz koonkretne primjere v Vježbe za usvajanje gramatike - upitne i usklične rečenice; pisanje velikih slova kod osobnih imenica individualni listići, prepoznavanje u tekstu v Vježbe pisanja pisanih slova- prepisivanje jednostavnih riječi i rečenica, dopunjavanje rečenica, diktati, pisanje prema slici, samostalno sastavljanje i pisanje kratkih rečenica, odgovori na pitanja vezani uz sliku, paziti na povezivanje pisanih slova v Vježbe za usvajanje malih i velikih slova - pisanje velikog slova u imenima ljudi, prepisivanje teksta, odgovaranje na pitanja v Vježbe za prepričavanje teksta- koristiti slikovne materijale, postavljanje pitanja, isticanje ključnih dijelova(likovi, vrijeme), nadopuna rečenica

PRILAGODBA ZA GODIŠNJE PLANIRANJE HRVATSKI JEZIK 1. RAZ. OŠ Početno čitanje i pisanje Vježbe: slušanje, govorenje, pripovijedanje na osnovi opažanja, bogaćenje rječnika Globalno čitanje riječi, skupova riječi i kraćih rečenica Vježbe za razvoj govora, perceptivnih i motoričkih sposobnosti, vizualno i akustično analiziranje riječi Usmjeriti se na razvoj djetetovih sposobnosti neposrednog promatranja Pisanje velikih tiskanih slova Prepoznavanje malih tiskanih slova Prijepis malih tiskanih slova u velika tiskana slova Pisanje jednosložnih i dvosložnih riječi po diktatu (riječi prilagoditi okolini u kojoj djevojčica živi, npr. mama, tata, baka, Ante, kos, nos, ima…) Pisanje pisanih slova, pojednostaviti oblik slova u skladu s motoričkim sposobnostima djeteta, izostaviti većinu vitica Recitiranje napamet kratkih jednostavnih pjesmica Mimikom, gestom i riječima improvizirati neku situaciju Prepoznavanje i imenovanje znakova na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik)

IDENTIFIKACIJA MODELA PRILAGODBE PREDVJEŽBE OBRADA LEKTIRE

IDENTIFIKACIJA MODELA PRILAGODBE Nastavni listić: Moj školski pribor MOJ ŠKOLSKI PRIBOR TORBA POČETNICA BILJEŽNICA PERNICA OLOVKA GUMICA Nastavni listić na formatu A 4 i u svakom redu nalaze se dva predmeta. Imenovanje predmeta i sastavljanje jednostavnih rečenica. Bogaćenje rječnika uz pridruživanje glagola radnje.

OSIGURANJE POTPORE I PRAĆENJA GLEDANJE PJEVANJE CRTANJE ČITANJE U PISANJE RAČUNANJE

PLANIRANJE I PRILAGOĐAVANJE= godišnje RAZRED IOOP GLOBALNI ( GODIŠNJI) PROGRAM - PROGRAM – OBVEZAN) I UKRATKO OPISUJE KOJE ĆEMO TEME SVAKI MJESEC OBRADITI OBVEZAN OPISUJE CILJANE VJEŠTINE KOJE TREBA RAZVITI KOD UČENIKA PREDMETE I AKTIVNOSTI TIJEKOM KOJI ĆE SE UVJEŽBAVATI PRILAGODBE I POMAGALA KOJA SE MOGU KORISTITI I TKO ĆE U RADU SUDJELOVATI CILJANE SE VJEŠTINE U MNOGIM PREDMETIMA PODUDARAJU: UČITELJI IMAJU MOGUĆNOST RAZMJENE POMAGALA I ZAJEDNIČKOG PLANIRANJA

PLANIRANJE I PRILAGOĐAVANJE= mjesečno RAZRED IOOP MJESEČNI/ TEMATSKI PROGRAM- PROGRAM –OBVEZAN OPISUJE CILJEVE, AKTIVNOSTI ZA UČENIKE, KLJUČNE POJMOVE, SUODNOS S DRUGIM PREDMETIMA I ISHODE POUČAVANJA OBVEZAN MJESEČNO PLANIRATI CILJEVE I ZADATKE MJESEČNO UTVRDITI MODELE PRILAGODBE TE POTREBNE PODRŠKE I POMOĆI EDUKACIJSKOREHABILITACIJSKIH STRUČNJAKA MJESEČNO PRAĆENJE OSTVARENJA CILJEVA I ZADATAKA I POSEBNA POMOĆ EDUKACIJSKOG STRUČNJAKA IZDVAJA CILJEVE, AKTIVNOSTI, KLJUČNE POJMOVE, SUODNOS, STRATEGIJE I NAČINE PRILAGOĐAVANJA

PLANIRANJE I PRILAGOĐAVANJE= dnevne priprave RAZRED IOOP DNEVNE PRIPRAVE DNEVNA PRIPRAVA KOJA (PRIPRAVA ZA RAD S UČENICIMA U SKLADU S PEDAGOŠKIM NAPUTCIMA ) ZABILJEŠKE O TIJEKU SATA, METODAMA, VREMENSKOM TRAJANJU I OSTALOM ŠTO JE VAŽNO ZA IZVEDBU SATA SADRŽI ODGOJNO- OBRAZOVNE CILJEVE OD TRENUTNE RAZINE DO RAZINE KOJU OČEKUJEMO I KOJIM ĆE SE AKTIVNOSTIMA DOĆI DO CILJA ( pjevanjem, slušanjem, gledanjem, pisanjem, crtanjem, računanjem, trčanjem i dr) RADNI LISTIĆI ZABILJEŠKA O PRILAGODBI -SREDSTVA I POMAGALA RADNI LISTIĆI SLIKE, KARTICE, TABLICE PRILAGOĐENI ZADATCI I DR.

2. KORAK = DEVET NAČINA PRILAGODBE 1. VRIJEME - prilagoditi vrijeme koje je potrebno za učenje, pisanje i pričekati na učenikov odgovor 2. KOLIČINA – prilagoditi količinu pojmova koje bi učenik trebao usvojiti, u skupnom radu učenik izrađuje samo jedan dio. Umjesto cijele lektire čita jezičnu prilagodbu Šumu Striborovu ( ima 17. stranica teksta zajedno sa slikama) i druga prilagođena građa. Šuma Striborova Momak nasjekao drva u šumi. Sjeo na panj. Iz panja iziđe zmija. Zmija se pretvori u lijepu djevojku. Vodi me kući! Vjenčaj se sa mnom! Momak uze djevojku za ruku. Povede je kući.

2. KORAK = DEVET NAČINA PRILAGODBE 3. STUPANJ POMOĆI- povećati ili smanjiti količinu individualne pomoći npr. razred ima tihi rad a učiteljica radi s učenikom, može i pomoć vršnjaka, para iz klupe ili pomoćnika 4. PREZENTACIJA NASTAVNIH SREDSTAVA- zorno učenje, demonstracija, vizualno poučavanje, kognitivne mape i dr. 5. TEŽINA- podijeliti zadatke na više cjelina ( dijelova), ponuditi nekoliko odgovora od kojih je jedan točan, ograničiti odgovor na ključne pojmove, odgovoriti jednom riječi umjesto rečenicom 6. ISKAZIVANJE ZNANJA-prilagoditi načine na koje učenik može reagirati, smije usmeno odgovarati a ne pisati test, umjesto pisanja diktata samo prepisuje tekst.

2. KORAK = DEVET NAČINA PRILAGODBE 7. STUPANJ SUDJELOVANJA-prilagoditi ovisno sposobnostima učenika na pojedinom nastavnom satu. 8. ZAMJENSKI CILJ – učenik nabraja pojmove dok ih drugi učenici opisuju ili objašnjavaju, čita pjesmicu ili samo kiticu pjesme dok drugi krasnoslove. 9. ZAMJENSKI KURIKUL- učenik radi po različitim ili istim materijalima i uputama s potpuno različitim ciljem.

3. KORAK: PRAĆENJE, VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Vrednovanje učenika s teškoćama (1) Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. (2) Načine, postupke i elemente vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici trebaju primjeriti teškoći i osobnosti učenika. (3) Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove. 4. Načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja. (5) Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno. (6) Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole. (7) Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole. PRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI (NN 112/10)

PROGRAM STRUČNE POTPORE Program stručne potpore provodi se sustavno u suradnji sa AZOO u okviru plana stručnog usavršavanja za rad s djecom s teškoćama. Ravnatelj Agencije donosi odluku o imenovanju članova stručnog tima. KADA ? ? ? Mobilni stručni tim uključuje se kada dječji vrtić/ škola i roditelji suglasno odluče da bi zajedničko djelovanje s članovima mobilnog tima doprinijelo umanjivanju djetetovih/ učenikovih teškoća te učinkovitijem i uspješnijem odgojno-obrazovnom procesu i u tom smjeru zatraže od nadležnih institucija pomoć. Prema Nacrtu Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama predlažu se oblici stručne podrške i to putem stručnog tima i Centra potpore. Citiram: Stručni tim je mobilna multidisciplinarna služba potpore redovitim odgojno – obrazovnim ustanovama u radu s učenicima s teškoćama čiji program rada odobrava agencija nadležna za odgoj i obrazovanje. - detaljnije vidi Nacrt Pravilnika

PREMA NACRTU PRAVILNIKA o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama Stručni tim : a) opis djelokruga rada Sastav tima: a) stručnjaci edukacijsko- rehabilitacijskog profila b) psiholog c) pedagog d) učitelj osposobljen za rad s učenicima s teškoćama e) po potrebi i drugi stručnjaci Imenovanja: voditelja i članove tima imenuje nadležna agencija za odgoj i obrazovanje i to: a) samostalno b) na prijedlog lokalne i područne samouprave iz mreže školskih ustanova koji rade po redovitom ili posebnom programu, kao i posebnih ustanova iz sustava zdravstva i socijalne skrbi koje imaju odobrenje za provođenje programa odgoja i obrazovanja.

PREMA NACRTU PRAVILNIKA o osnovnoškolskom… Zahtjev s obrazloženjem za uključivanje stručnog tima podnosi: redovita ili posebna ustanova agenciji za odgoj i obrazovanje ili jedinici lokalne i područne ( regionalne) uprave, a može podnijeti i ministarstvo nadležno za obrazovanje na temelju uvida u potrebe učenika s teškoćama. Redovita ili posebna ustanova koja se, uz djelatnost odgoja i obrazovanja učenika, bavi pružanjem stručno-metodološke potpore drugim ustanova i razvijanjem usluga u zajednici potrebnih učenicima, kao centar potpore može formirati tim. Uvjeti za dobivanje suglasnosti su znanstveni i /ili stručni rezultati, stručno- kadrovske kompetencije djelatnika odgojno- obrazovne ustanove i infrastrukturni uvjeti ( prostor i oprema). Na osnovu zahtjeva odgojno - obrazovne ustanove utvrđivanje ispunjenosti obavlja agencija nadležna za obrazovanje na temelju neposrednog uvida i daje očitovanje Ministarstvu za izdavanje suglasnosti.

IZVORI ZA PRIPREMU MATERIJALA Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, uz sve izmjene do 2014. ) Državni pedagoški standard( NN 63/08 , uz izmjene) Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 23/ 1991. ) Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja učenike te sastavu stručnog povjerenstva (NN 67/14) Nacrt prijedloga pravilnika u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama

“NAJVEĆI REZULTAT OBRAZOVANJA JE TOLERANCIJA” HVALA NA POZORNOSTI ! VRIJEME JE ZA VAŠA GLASNA PROMIŠLJANJA