Hrvatski likovni umjetnici na Milenijskoj izlobi I dio
Hrvatski likovni umjetnici na Milenijskoj izložbi I dio
1. Uređenje zgrade Odjela za bogoštovlje i nastavu u gornjogradskoj Opatičkoj ulici u Zagrebu prvotno je zamislio Izidor Kršnjavi (Našice, 1845. - Zagreb, 1927. ), od 1891. do 1896. godine predstojnik tog odjela te ključna ličnost hrvatske kulture kraja 19. st. Kršnjavi je studirao povijest umjetnosti i filozofiju u Beču, a slikarstvo na bečkoj i minhenskoj akademiji. Bio je prvi profesor povijesti umjetnosti na zagrebačkom sveučilištu (1877. - 1918. ), a potaknuo je i osnivanje Društva umjetnosti, Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole. Kao prvi ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora, Kršnjavi je utjecao na velike umjetničke narudžbe i organizirao stipendije za mlade umjetnike, kako bi nastavili školovanje u inozemstvu. U svega pet godina, kao pročelnik Odjela za bogoštovlje i nastavu, dao je izgraditi niz škola i regulirati tiskanje udžbenika. Koji je umjetnik autor portreta dr. Ise Kršnjavoga? Oton Iveković Vlaho Bukovac Bela Čikoš – Sesija Portret dr. Ise Kršnjavoga, 1895. ulje na platnu, 142 x 92 cm Zbirka Isidora Kršnjavoga, Zavičajni muzej Našice Sljedeće pitanje
2. Dvorana koja se nalazila u tadašnjem Odjelu za bogoštovlje i nastavu, danas Institut za povijest umjetnosti, opremljena je slikama koje predstavljaju zajedničku hrvatsku i mađarsku prošlost. Događaji iz rane hrvatske povijesti prikazani su na šest velikih platna čiji su autori, uz Otona Ivekovića Poljupcem mira hrvatskih velmoža kralju Kolomanu 1102. godi ne, iz 1906. , , Mato Celestin Medović, autor četiriju slika (Splitski sabor, 1897. , Dolazak Hrvata, 1903. , Krunjenje Ladislava Napuljskog godine 1403. , 1905. , Zaruke kralja Zvonimira, 1907. ), te Bela Čikoš-Sesia, koji je 1907. naslikao Pokrštenje Hrvata. Odredite naziv dvorane? Srebrna dvorana Zlatna dvorana Plava dvorana Hrvatski institut za povijest, Zagreb Sljedeće pitanje
3. Historijsko slikarstvo u najširem smislu označava djela koja prikazuju neki događaj prije vremena u kojem su nastala; u njega je moguće ubrojiti mitološke prizore, događaje iz Starog i Novog zavjeta te one iz starije i novije povijesti. Autori takvih djela najčešće su se služili svim dostupnim izvorima i pomagalima, kako bi mogli što vjernije prikazati neki događaj iz bliže ili daljnje prošlosti. Njegov puni razvoj u Hrvatskoj započeo je tek djelima Josipa Franje Mückea (Nagyatád, 1821. - Pečuh, 1883. ), đaka bečke akademije, portretista i slikara oltarnih pala, koji je po dolasku u Slavoniju, oko 1856. godine, portretirao pripadnike slavonskog plemstva i đakovačke biskupije. Uz portrete slikao je i pejzaže i žanr scene. Tako je bio pozvan izraditi portret N. Zrinskog prema jednom bakrorezu A. Sandora Ehrenreicha: Zrinski s markantnim nosom, prodornim očima i spuštenim brcima, lica okruženog kratkom kovrčavom bradom, glave i tijela okrenutih prema desno. Jedino je boje izabrao po vlastitom nahođenju. Koji naš muzej čuva ovu sliku? Hrvatski povijesni muzej, Zagreb Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb Zavičajni muzej Našice Josip Franjo Mücke, Nikola Zrinski Sigetski, 1866. Sljedeće pitanje
4. Károly Jakobey (Kula, Bács, 1826. - Budimpešta, 1891. ) u Hrvatskoj je prisutan s nizom portreta povijesnih ličnosti, nastalih pedesetih i šezdesetih godina 19. st. , slikanih prema grafičkim predlošcima, najčešće listovima augsburškog crtača i bakroresca Eliasa Widemanna (1619. – 1652. ). Koja osobina krasi Nikolu Zrinskog? Lijen Povučen Borben, energičan Károly Jakobey Nikola Zrinski, 1866. Hrvatski povijesni muzej, Zagreb Sljedeće pitanje
5. Milenijska izložba u Budimpešti 1896. godine, za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, tada u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, predstavljala je važno mjesto nacionalne afirmacije gospodarstvenih, kulturnih, obrazovnih, umjetničkih i obrtničkih, kako recentnih, tako i povijesnih dostignuća. Ban Khuen-Héderváry je 1. prosinca 1894. izdao naredbu kojom je Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji zajamčen samostalan nastup u Budimpešti, pod nazivom „Izložba Kraljevinah Hrvatske i Slavonije“. Za potrebe izlaganja dobiveno je više od 11 000 kvadratnih metara terena za četiri paviljona: paviljon za industriju, umjetnički, šumarski i paviljon kušaonice za alkoholna pića. Koji je od ova dva paviljona Umjetnički paviljon? Banskom odlukom poklonjen gradu Zagrebu. A A B B Sljedeće pitanje
6. Zagreb je dvije godine nakon budimpeštanske izložbe, dobio izložbeni prostor koji je svečano otvoren u prosincu 1898. godine, izložbom Hrvatskog salona. Današnji Umjetnički paviljon koji je i dalje u istoj funkciji, izgrađen je pod vodstvom bečkih arhitekata Fellnera i Helmera. U organizaciji umjetničkog dijela nastupa Kraljevine Hrvatske i Slavonije na Milenijskoj izložbi, važnu ulogu imalo je Društvo umjetnosti, hrvatsko udruženje umjetnika i ljubitelja umjetnosti, osnovano 1868. godine u Zagrebu, s ciljem podupiranja umjetnosti, naročito domaće. Vrijeme je to kada se likovni život Zagreba sve više profesionalizira, osobito nakon dolaska slikara Vlahe Bukovca iz Pariza u Zagreb 1893. godine, koji postaje spiritus movens mlade generacije umjetnika. Godine 1895. odašilju se pozivi umjetnicima za sudjelovanje na izložbi. Koji je naš poznati umjetnik izradio pozivnicu za Milenijsku izložbu? Bela Čikoš Sesia Vlaho Buhovac Robert Frangeš – Mihanović Pozivnica za Milenijsku izložbu, 1896. tinta na papiru, 40 x 29 cm Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Zagreb, Memorijalna zbirka Bele Čikoša Sesie Sljedeće pitanje
7. Sa školovanja u inozemstvu vratili su se Mato Celestin Medović (Kuna Pelješka, 1857. - Sarajevo, 1920. ), Bela Čikoš Sesia (Osijek, 1864. - Zagreb, 1931. ). i Oton Iveković (Klanjec 1869. – 1939), a iz Pariza afirmirani umjetnik Vlaho Bukovac (Cavtat 1855. – 1922. Prag). Ubrzo je iskazana njihova potreba za profesionalnim radnim prostorima. Povodom toga u Narodnim novinama izlazi obavijest o izgradnji atelijera, koja počinje odredbom bana Khuen-Héderváryja. Odlučio je prema naputku Kršnjavoga, graditi četiri slikarska, tri kiparska i jedan fotografski atelijer, te da majstor Bukovac dobije jedan od njih, upravo radi mogućnosti okupljanja mladih umjetnika i pripreme za Milenijsku izložbu. Iz prostranih i svijetlih atelijera na Prilazu u Zagrebu, razvila se 1907. godine Privremena viša škola za umjetnost i umjetni obrt, od 1924. godine Kraljevska umjetnička akademija. Koju ulogu ima plakat? Vizualno prezentirati ili informirati o nekom događanju Vizualno projecirati pokret, najčešće uz zvuk Károly Gerster, Géza Mirkovszky Proslava tisuću godina mađarske države, Milenijska izložba litografija / 62, 5 x 47 cm Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta, Povijesni odjel – Zbirka plakata Završi
Hvala što ste odvojili svoje vrijeme i sudjelovali u našem kvizu. Nadamo se da ste naučili nešto novo. Povratak na početak
- Slides: 9