RENESANSA franc Renaissance preporod Maja Blaievi 1 2

RENESANSA franc. Renaissance = preporod Maja Blažičević 1. 2 m

Samo značenje riječi renesansa je preporod: čovjek dolazi u centar, odbacuje srednjovjekovna shvaćanja, oslobađa se religioznog straha. . . n

Od XIV. -XVI. stoljeća Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid Vr sa srednjim vijekom. emenski se određuje od 14. stoljeća u Italiji do 16. stoljeća u ostatku Europe. Pojavljuje se u znanosti, književnosti i likovnim umjetnostima.

n Napuštanje feudalizma n Razvija se građanstvo n Trgovina – okretanje moru n Doba velikih otkriće (Cristofor Columbo, Vasco da Gama, Fernand de Magellan. . . )

n U srednjem vijeku vlada kršćanski pogled na svijet. U renesansi se događa preporod – novi pogled na svijet. n Renesansnog čovjeka zanima sve. On želi sve proučiti, sve vidjeti. Centar svega je postao čovjek. Sve što postoji, postoji radi čovjeka i sve što postoji treba služiti čovjeku.

n Italija je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse našla svoj najviši izraz, jer je u njoj najprije došlo do razvoja gradova. n Renesansa se događa na dvorovima građana i plemstva. Čovjek hoće uživati u svakodnevnom životu pa se počinju organizirati zabave, maškarade…

KNJIŽEVNOST n Renesansa se počinje prvo odražavati u književnosti i umjetnosti. Književnost se odvaja od religije. n U književnost ulazi stvarni svijet, stvarni ljudi. Renesansni pisci ne pišu više na latinskom jeziku, već pišu na narodnim jezicima.

n n n Renesansna književnost začetke ima u djelima Dantea, Boccaccia i Petrarke. Renesansni književnici: François Rabelais Margarita od Navarre Maurice Scève I mnogi drugi… Dante Boccaccio Petrarca

UMJETNOST n Strahovite promjene doživljava i likovna umjetnost jer čovjeka zanima svijet u kojem živi (Leonardo da Vinci i Michelangelo). n Najvažniji je u renesansi portret. Renesansni slikari žele probiti u čovjekovu duhovnost. n Najbolji primjer je slika koja i danas zaokuplja pozornost – to je da Vincijeva Mona Liza.

Leonardo da Vinci Mona Lisa Michelangelo

SLIKARSTVO n I u tehničkom smislu slikarstvo napreduje jer se javlja perspektiva. n Istraživanje je dovelo da je Leonardo da Vinci uočio lom svjetlosti i napravio prvu kameru. n Leonardo da Vinci je prvi primijetio i nacrtao velike razlike u razvoju fetusa.

n Svi renesansni ljudi su svestrani. Bili su istovremeno i umjetnici i istraživači i znanstvenici. Svestranost je bila moguća jer je fond znanja bio mali i stao je u glavu.

Renesansa u hrvatskoj književnosti n Nastaju djela srednjovjekovnih poetičkih obilježja, ali se rađaju i novi književni oblici, od lirskih žanrova ljubavnog pjesništva, pjesničke poslanice, satiričke lirike, od epskih- povijesni i biblijski ep te od dramskih komedija, pastirska drama, tragedija i mitološka igra. n Hrvatsku je renesansu ponajviše obilježila nova lirika koja je nastajala pod utjecajem talijanskoga petrarkističkog pjesništva, često samo kao imitacija Petrarkinih ljubavnih pjesama.

n n n n Renesansni književnici u Hrvatskoj: Marko Marulić Nikša Ranjina Marin Držić Dinko Ranjina Mavro Vetranović Čavčić Mikša Pelegrinović Brne Karnarutić Marin Držić Dinko Ranjina

ZNANOST n n Prije renesanse nema društvenih znanosti. Jedina znanost je filozofija. Zanimanje za stvarni svijet je dovelo do velikog napretka u medicini. Otkriven je krvotok anatomija, embriologija, optika. Pojavljuju se naočale i prvi mikroskop.

n Rudarstvo dovodi do razvoja geologije pa počinju proučavanja Zemljine kore. Isto tako, nalaze se fosili životinja i biljaka pa se razvija paleontologija. n Fizika je doživjela nagli razvoj u 15. i 16. stoljeću.

n N. Kopernik je bio veliki poljski znanstvenik koji je rekao da se Zemlja i svi planeti vrte oko Sunca po kružnicama. n Galileo Galilei napravio je prvi teleskop i njime je počeo istraživati nebo. n Johann Kepler otkrio je da se planeti ne gibaju po kružnicama već po elipsama.

n Renesansni fizičari su otkrili da put Zemlje oko Sunca ne traje 365 dana, nego 365 dana i 6 sati. n Ustanovili su da postoji veliki raskorak između julijanskog kalendara i astronomskog vremena. n 1582. godine Grgur XIII. reformirao je kalendar i nastaje gregorijanski kalendar. n Grgur XIII. je naredio da se svake 4 godine, godini doda jedan koji pokriva prethodne 4 godine sa po 6 sati, to je 29. veljače.