HRVATSKI PRAVOPIS Institut za hrvatski jezikoslovlje Naela pri

HRVATSKI PRAVOPIS Institut za hrvatski jezikoslovlje

Načela pri rješavanju spornih pitanja : • • Načelo sustavnosti Tradicijsko načelo Načelo ovjerenosti i potvrđenosti u uporabi Načelo jednostavnosti Načelo normativne hijerarhije Načelo otvorenosti prema korisnicima Načelo primjerenosti korisnicima Načelo ekonomičnosti

Dosadašnji pravopisi : Babić – Finka – Moguš : Hrvatski pravopis Anić – Silić : Pravopis hrvatskoga jezika Hrvatski školski pravopis Hrvatski pravopis Matice hrvatske

Novi pravopis : • Pisan kao hipertekst – može se pretraživati, dostupan putem interneta • Dodatna objašnjenja i jezični savjeti • Preporučena i dopuštena rješenja ( malo dvostrukosti ) • Rezultat javne rasprave • Velik broj primjera • Donošenje brajice i znakovnoga pisma za gluhe i nagluhe osobe • Slova i latinično pismo prilagođeni školskomu programu

Glas – j : Ženska imena koja završavaju na -ia sklanjaju se tako da se u kosim padežima između -i i padežnoga nastavka umeće međusamoglasničko j: G Lucije, Mije, Croatije, DL Luciji, Miji, Croatiji, A Luciju, Miju, Croatiju, V Lucijo, Mijo, Croatijo, I Lucijom, Mijom, Croatijom. Ženska imena koja završavaju na -ea sklanjaju se tako da se u kosim padežima između -e i padežnoga nastavka ne umeće međusamoglasničko j: N Andrea, Matea, Tea, GAndree, Matee, Tee, DL Andrei, Matei, Tei, A Andreu, Mateu, Teu, V Andrea, Matea, Tea, I Andreom, Mateom, Teom.

Zadatatci ili zadaci ? Podatci ili podaci ? GLASOVI T I D NE ISPADAJU : • kutak – kutci, letak – letci, listak – listci, metak – metci, patak – patci, petak – petci, svetak– svetci, • otkidak – otkidci, podbradak – podbradci, pregradak – pregradci, razgodak – razgodci, uradak – uradci • dovratak – dovratci, nacrtak – nacrtci, nadomjestak– nadomjestci, naplatak – naplatci, naprstak – naprstci, oblutak – oblutci, osnutak –osnutci, predmetak – predmetci, privitak – privitci, umetak – umetci, zabatak – zabatci, zalistak – zalistci • dohodak – dohodci, izvadak – izvadci, desetak – desetci, dobitak – dobitci, dodatak –dodatci, dovršetak – dovršetci, gubitak – gubitci, imetak – imetci, izuzetak – izuzetci • napitak – napitci, nedostatak – nedostatci, ostatak – ostatci, otpadak – otpadci, podatak– podatci, probitak – probitci, svršetak – svršetci, trenutak – trenutci, užitak – užitci, zadatak – zadatci, zgoditak – zgoditci, želudac – želudci Kod iznimno čestih višesložnih riječi zbog tradicijskih je razloga i čestoće uporabe dopušteno i izostavljanje t i d: deseci, dobici, dodaci, dohoci, dovršeci, gubici, imeci, izuzeci, izvaci, napici, nedostaci, otpaci, podaci, probici, svršeci, trenuci, užici, zadaci, zgodici te želuci. Isto se pravilo odnosi i na izvedenice od tih riječi, npr. preostatak – preostaci, zaostatak – zaostaci. Način na koji se riječ zapisuje ne utječe na izgovor riječi. Oblike imenica predak, sudac i svetac dopušteno je pisati i: preci, suci, sveci.

Bitki ili bitci ? Pripovijetki ili pripovijetci ? Često postoje dva oblika dativa i lokativa imenica ženskoga roda na – tka : bitci i bitki, pripovijetci i pripovijetki. Prednost se daje nesibilariziranim oblicima bitki i pripovijetki.

Greška ili grješka ? Pogreška ili pogrješka ? Smatramo da, osim u slučajevima u kojima se podjednako pojavljuju likovi s e i s je (sprečavati i sprječavati, unapređivati i unaprjeđivati) ili u slučajevima u kojima će katkad i većina zapisa biti s je (bregovi i brjegovi, crepovi i crjepovi, grehovi i grjehovi) ili, točnije, pokazivati namjeru da se u njima zabilježi refleks je (mislimo tu na čest, a pogrešan zapis: brijegovi, crijepovi, grijehovi), prednost načelno daje zapisu s e, a dvostruk je zapis moguć samo kod ponekih iznimaka – riječi iz tvorbene porodice riječi krijepiti, strijela, vrijedan i grijeh. Zbog potvrđenosti u uporabi dopušteno je pisati i je u nekim riječima koje pripadaju tvorbenim porodicama riječi krijepiti (krjepostan, krjepost), strijela (strjelica) i vrijedan(vrjedniji, vrjednovanje, vrjednovati, vrjednovatelj) te u riječima grješka, pogrješka, pogrješan i pogrješno. grijeh: greška, pogreška naprijed: napredak, naprednost, naprednjački, na predovati prijek: naprečac, opreka, prečica, prepreka, zapr eka privrijediti: privreda, privrednik strijela: strelica, streljač, streljaštvo, streljivo upotrijebiti: upotreba, upotrebljivost, zl oupotreba vrijediti: povreda, povređivati, uvreda, vredniji, vre dnovan

Neću ili ne ću ? Uzimajući u obzir sva proučavana načela, odlučili smo se da neću (i svi njegovi oblici) bude preporučena inačica, a ne ću (i svi njegovi oblici) dopuštena inačica.

Hrvatski jezik ili hrvatski jezik ? Hrvatski jezik – nastavni predmet hrvatski jezik – naziv jezika Nastavni kolegiji, školski i studijski predmeti pišu se velikim početnim slovom pr. Matematika, Povijest, Tjelesna i zdravstvena kultura. . . Malim se početnim slovom u općim kontekstima mogu pisati nazivi nastavnih koelgija, školskih i studijskih predmeta pr. Sutra odgovaramo povijest. Imam pet iz hrvatskoga.

Kada pišemo crkva, a kada Crkva ? Crkva – zajednica kršćanskih vjernika : Katolička Crkva, Evangelička Crkva, Ruska pravoslavna Crkva. . . crkva – u nazivu bogomolje pr. crkva svetoga Franje Asiškoga ( crkva posvećena svetomu Franji Asiškomu ) sveta Terezija Avilska, blaženi Alojzije Stepinac – pridjevi i imenice sveti i blaženi uz vlastita imena pišu se malim slovom

Ivanić – Grad ili Ivanić Grad ? Sa spojnicom se pišu dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja , koje označuju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak : Ivanić – Grad, Smail – aga, šoping – centar, tuš – kabina, klima – uređaj, jazz – glazba, baka – servis. . . U administrativnoj praksi od devedesetih godina 20. st. uobičajilo pisati i : Ivanić Grad. .

Ostale zanimljivosti : Riječi i sveze riječi iz stranih jezika pišu se ovisno o stupnju njihove prilagođenosti hrvatskomu jeziku : izvorno i kosim slovima i prilagođeno Ako se pojavi u hrvatskome tekstu, stranu riječ treba, kad god je to moguće, zamijeniti hrvatskom riječju ili svezom pr. e-mail : e-pošta, attachment –privitak. . . Glazbeni nazivi i strani izrazi – izvorni naziv pr. blues, rock, salto mortale, tabula rasa. . . Neki se glazbeni izrazi mogu pisati i fonetizirano : džez, pank, rok, solfeđo. Latinski nazivi živih bića pr. Homo sapiens. . . Sveza kratice i imenice piše se sa spojnicom pr. Rh-faktor, ph – vrijednost, e- pošta. . .

Još malo zanimljivosti. . Bjelina – prazno mjesto u tekstu koje se nalazi između riječi, iza točke, zareza, sastavnica nadnevaka, kratica, između inicijala, ispred i iza crtice, ispred i iza matematičkih znakova, između ounaka za mjernu jedinicu pr. A. G. Matoš, pr. Kr. , 5 + 2 = 7. . Točka se ne piše : iza naslova ( Zlatarovo zlato. . . ), iza potpisa na kraju pisma ili dopisa, iza navoda u upravnome govoru na kraju rečenice ( Rekao je : “ Hvala. “ ) Zarez se ne piše kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnome izra zu pr. U Zadru, 13. prosinca 2013.

I još. . Hvala na strpljenju i nadam se da će Vam koristiti nešto od ovoga, a za više kupite Pravopis i proučite ga.