LIKOVNA UMJETNOST Umjetnost druge polovice 20 stoljea IV

LIKOVNA UMJETNOST Umjetnost druge polovice 20. stoljeća IV. razred Prof. Žana Mikulić

POP ART Pop art ili popularna/pučka umjetnost javlja se kao pokret vraćanja tvarnom ili opipljivom. Slikari na razinu umjetnosti uzdižu oblike iz svakodnevnog života (strip, reklame, naljepnice s hrane ili boca…) i prenose ih u dimenzije zidne slike. Sve je sada tema umjetničke slike. Najpoznatiji pop art umjetnici su Roy Lichtenstein koji ironično uvećava vinjetu iz stripa do galerijskih formata slike, i Andy Warhol sa svojim slikama najpopularnijih proizvoda i osoba u kojima je minimalizirao umjetnikov rad. Uključujući tehnike slikanja znakova i komercijalne umjetnosti u svoje radove, pop umjetnici pokušavali su kombinirati elemente popularne i visoke kulture kako bi izbrisali granice između njih. Pop art ili popular art, vizualni je umjetnički pokret koji je nastao u SAD-u kasnih pedesetih godina i dosegao vrhunac tijekom šezdesetih. Pop art se smatra reakcijom protiv ozbiljnosti apstraktnog ekspresionizma i pobunom protiv prevladavajućih konvencija u umjetnosti i životu općenito, pop art je naočigled proslava zapadnog konzumerizma nakon jednostavnosti i oskudnosti ratnih godina. Također se može protumačiti kao prva manifestacija postmodernizma. Pop umjetnici koristili su uobičajene vizuale koji se mogu naći u stripovima, limenkama juhe i bocama Coca -cole kako bi izrazili formalne apstraktne odnose.

Andy Warhol

Roy Lichtenstein, Hopeless, 1963.

OP ART • Op art, također poznat i kao optička umjetnost ili geometrijska / perceptualna apstrakcija odnosi se na geometrijski apstraktnu umjetnost koja manipulira gledateljevim vidom i stvara iluziju pokreta, skrivenih slika, bljeskova i vibracija, uzoraka ili nadimanja i iskrivljenja; • op art djeluje izravno na vizualnu percepciju promatrača i zbunjuje ga zbog iluzije pokreta, dubine ili ispupčenosti ili moire efekta (kada valovite linije izgledaju kao da vibriraju) na ravnoj površini slike; dolazi do optičke varke da djelo vibrira i pulsira; • prethodnici op-arta su impresionisti i poentilisti (Serraut), te Josef Albers, koji eksperimentira s bojama na Bauhausu; • vodeći umjetnici bili su Victor Vasarely, Bridget Riley i Jesus Raphael Soto. Op art ili optička umjetnost promatra fenomene vizualne percepcije, stvara se dojam titranja i prelamanja površine slike. Vaserly radi svoj prvi značajni rad Zebra – od zakrivljenih crnih i bijelih pruga – to djelo danas se smatra

Vaserely

Vasarely

HIPERREALIZAM • Hiperrealizam predstavlja povlačenje u figuraciju pred apstrakcijom i prevelikim intelektualiziranjem u slikarstvu; • hiperrealizam kao umjetnički pravac nastaje 60 -ih godina prošlog stoljeća, a zemlja izvoza ovog novog pristupa slikarstvu je SAD, razvija se iz superrealizma i fotorealizma, a predstavlja ni manje ni više fotografiju u slici; • pravac prvotno dominira u slikarstvu, a kasnije se širi na kiparstvo, literaturu, strip i film; • savršena sličnost hiperrealističkih djela sa stvarnošću čini samu stvarnost tvrdom, grubom, a naglašena je krhkost i beznačajnost čovjeka; • motivi se ne preuzimaju izravno iz stvarnosti, nego se preslikavaju s fotografija, to su uglavnom svakodnevni, banalni prizori (auta, motori, izlozi trgovina. . . ).

hiperrealizam

Paul Cadden

APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM • Apstraktni ekspresionizam je moderni stilski pravac američkog apstraktnog slikarstva koji se razvio u New Yorku 1940 -ih godina, a tijekom 1950 -ih se afirmirao kao dominantan umjetnički smjer i u SAD-u i u Europi; • apstraktni ekspresionisti su razvijali nadrealističku metodu automatizma, što ih je dovelo do gestualne aktivnosti koja izmiče razumskoj kontroli, tako naslikana slika nije prikaz nekog sadržaja nego polje slikarova tijela koje ostavlja trag, a trag postaje sadržaj – djelo; • slika je zapis automatizirane kretnje, intervencije koju proizvodi umjetnik, a on to može činiti kistom, prolijevanjem boje iz kantice ili prskanjem boje četkom (dripping), pri čemu nastaje neobuzdan, spontani kovitlac gestualnih tragova, a središte slike se gubi i ona curi ravnomjerno preko svojih rubova na sve strane; • umjetnike koji su prihvatili ovakav način rada i promišljanja ne povezuje toliko neki jasan zajednički slikarski stil koliko

Jackson Pollock • Najvažniji slikar ovoga pravca je Jackson Pollock (1912. - 1956. ), njegove slike su ogromne apstraktne kompozicije koje su nastale prskanjem ili kapanjem boje po položenom platnu, tako da je Pollock slikao čak i stojeći na slici (tzv. akcijsko slikarstvo); • slike predstavljaju rasprsnutost, umrljanost, isprepletenost, diskontinuiranost, razlivenost poteza koji vjerno odražavaju putanje umjetnikova tijela u realnom prostoru, slikar svoje osjećaje ekspresivno prenosi jasnim potezima stvarajući apstraktnu sliku bez početka, kraja ili središta ("Jesenji ritam„ 2, 5 X 5 m); • apstraktni ekspresionizam se raširio i u Europi, premda su ovdje donekle sačuvali određenu dozu figuralnosti koja je pojačavala njihovu ekspresivnost, npr. Wools, W. De Kooning, Jean Dubuffet i dr.

ENFORMEL • Enformel ili neformalna umjetnost (fra. "art informel" = neformalna umjetnost) je skupni naziv za stilove apstrakcije, a svoje korijene ima u Parizu i New Yorku 1940. -ih i 1950. -ih, odakle se kasnije širi cijelom Europom; • mladi se enformelisti žele osoboditi tereta klasičnog, tradicionalnog, žele novi početak, nemaju manifest, program, zajednički stilski izričaj koji bi okarakterizirao njihov rad u cjelini, no ono što ih veže jest isti svjetonazor; • sve to govori u prilog tomu da enformel nije stil, već zbroj fenomena koje povezuje sklonost „otvorenoj formi“, direktnoj gestualnoj akciji i odbacivanju promišljenih kompozicija; • umjetnici se često odlučuju na korištenje neslikarskih materijala – pijesak, vosak, smola, katran, žica, gips), koji se nakon nanošenja na platno obrađuju toplinom (vatrom) ili nekim drugim agensom (kiselinom), postupak dovršenja slike time je prepušten slučaju; • najvažniji predstavnici enformela su Wols, Jean Fautrier, Jean Dubuffet, Antonia Tapies, Alberto Burri i Emulio Vedova.

TAŠIZAM • Tašizam je oblik improvizirana spontanog slikarstva velikim mrljama lirski tretirane boje, ili pak impulzivnim gestualnim namazima kista pri čemu je uvijek prisutan rizik neizvjesnosti i zanos koji vodi ruku („bezobličnost, odustajanje od kompozicije, gestualnost i naglašavanje materije”); • najvažniji predstavnici su Jean Messagier, Pierre Soulages, Georges Mathieu i Hans Hartung; • njihove radove nazivamo i lirskom apstrakcijom, a idejno, te po automatizmu geste i prskanju bojom, vrlo su bliski američkom action paintingu.

MINIMALIZAM • Minimalizam ili minimalna umjetnost (1960. -1975. ) je umjetnički pokret koji u umjetnosti odbacuje, komentiranje društva, osobni izraz umjetnika; bazira se na stvaranju predmeta, slika i kipova čija je vrijednost isključivo estetskog karaktera; • minimalisti su ograničili svoje djelovanje na manipulaciju elemenata kao što su boja, tonovi, oblici, linije i tekstura; • minimalizam želi da čovjek uživa u umjetničkom djelu bez distrakcija kompozicije, tema i ostalih elemenata iz tradicionalne umjetnosti, materijali i način na koji je djelo predstavljeno su i sama njegova stvarnost ili tematika i također razlog samog postojanja; • minimalizam nema nikakvu drugu simboliku osim onoga što se može vidjeti u samom djelu, boja se ne koristi za izražavanje osjećaja nego za ograničavanje prostora, apstraktni odnosi između različitih elemenata trebaju natjerati čovjeka na razmišljanje i ujedno su i središte tematike, odbacuje se ideja iz tradicionalne umjetnosti,

• Stella-ove crne slike sastoje se od precizno ocrtanih paralelnih crnih pruga proizvedenih glatko nanesenom kućnom bojom. • Prugasti uzorak služi kao regulirajući sustav koji je, po Stellinim riječima, istiskivao "iluzionistički prostor iz slike stalnom brzinom". Ovaj je uređaj trebao naglasiti ravnost platna i potaknuti gledateljevu svijest o slikarstvu kao dvodimenzionalnoj površini prekrivenoj bojom - prevrćući tako pojam slike kao prozora na trodimenzionalni prostor koji je nastao u renesansi i dominirao na mediju dugi niz godina nakon toga. • Stvorene prema unaprijed određenom, ograničenom sustavu koji je umjetnik nametnuo, Crne slike poslužile su kao važan katalizator minimalističke umjetnosti 1960 -ih. • Slično Stellinim paralelnim prugama i ravnomjernom rukovanju bojom, minimalistički umjetnici stvorili su apstraktna djela koja su karakterizirana upotrebom opetovanih geometrijskih, industrijski pojavnih oblika lišenih svih tematskih ili emocionalnih sadržaja.

F. Stella

KONCEPTUALNA UMJETNOST • Konceptualna umjetnost (engl. od lat. conceptum = zamisao) je smjer u modernoj umjetnosti od ranih 1960 -ih do sredine 1970 -ih, nastao kao težnja umjetnika da dematerijalizira predmet umjetničkog djelovanja, da korištenjem netradicionalnih umjetničkih postupaka i materijala (polaroid, film, video, tijelo umjetnika - body art, happening, urbane akcije i intervencije) objasni idejni sadržaj koji prethodi djelu ili je u njemu sadržan; • glavni predstavnici: Joseph Beuys, Mario Merz, Christo, Joseph Kosuth, a u Hrvatskoj Josip Stošić, Goran Trbuljak, S. Braco Dimitrijević, Tomislav Gotovac i dr. ; • nakon 1978. pojavljuje se postkonceptualno slikarstvo i razni oblici tzv. nove umjetničke slike. • https: //www. youtube. com/watch? v=VHLs 76 HLon 4

Joseph Beuys

HAPPENING • Happening (hepening) je scensko, likovno ili glazbeno djelo kod kojeg se očekuje od promatrača da sudjeluje u onome što čine izvođači, odnosno međusobno djelovanje čovjekove akcije i zatečena stanja ili najjednostavnije rečeno – događanje; • happening je suvremeni oblik javnoga likovnog, kazališnog ili glazbenog izražavanja temeljen na improvizaciji, iznenađenju te šokiranju publike, ali i na njezinu sudjelovanju; • prvi su happeninzi organizirani 1958. godine u New Yorku, pionirima happeninga smatraju se umjetnici John Cage i Alan Kaprow; • happening je umjetnički čin koji traje neko vrijeme, a u prostorno-vremenskom događaju s umjetnikom sudjeluje i publika, događaj teče prema prethodno utvrđenom scenariju, a moguće je prepuštanje spontanosti koja sama režira situaciju; • već je Jackson Pollock svojim akcijskim slikarstvom ukazao na čin stvaranja likovnog djela kao na umjetničko događanje

FLUXUS • Fluksus (lat. flux – tok) je ime međunarodnog neoavangardističkog umjetničkog pokreta osnovanog 1962. , čiji je cilj povezivanje pripadnika ekstremne avangarde u Europi i SADu; • za razliku od prijašnjih umjetničkih pokreta, fluxus je nastojao promijeniti svjetsku povijest, a ne samo povijest umjetnosti - cilj većine umjetnika fluxusa bio je uništiti svaku granicu između umjetnosti i života; • fluksus je kao i Dada nekoherentan i razbijen pokret; u fluksusu su djelovali John Cage, Joseph Beuys, Yoko Ono, Erik Andersen, Nam June Paika…

Nam Jun Paik

LAND ART • Land art je umjetnički pokret u kojem su krajolik i umjetničko djelo neraskidivo povezani, to je umjetnička forma koja je stvorena u prirodi, koristeći prije svega prirodne materijale kao što su tlo, zemlja, stijene, organski mediji (trupci, grane, lišće) i voda, a ponekad i uvedene materijale poput betona, metala, asfalta ili mineralnih pigmenata; • nije da se skulpture samo nalaze u krajoliku, već je krajolik sredstvo njihova stvaranja, radovi stoje na otvorenom, daleko od civilizacije, ostavljeni da se mijenjaju pod utjecajem prirodnih sila; • land art umjetnički pravac u suvremenoj umjetnosti koji se razvijao šezdesetih godina 20. stoljeća u Americi; • Land art napušta galerije i razvija monumentalne projekte u slobodnom prostoru i time ukida granice između ljudskog stvaralaštva i prirode; • najpoznatiji umjetnici su Robert Smithson, Michael Heizer, Walter de Maria, Richard Long…

UMJETNOST PERFORMANSA • • Performans (eng. preformance = predstava, likovno događanje ili izvedba) označava oblik konceptualne umjetnosti nastala tijekom 1960 -ih povezivanjem body arta, happeninga i određenih oblika kazališta; performance se u umjetnosti najčešće odnosi na događaj u kojem jedna skupina ljudi (performer ili performeri) izvode, tj. ponašaju se na određeni način za drugu grupu ljudi — publiku; ponekad je granica između performera i publike vrlo nejasna tako da i publika može sa svojim reakcijama predstavljati sastavni dio performansa; pojam performansa nije točno određen, može biti umjetnost tijela, body art, fluxus i brojni umjetnici kao na primjer bečki umjetnici akcije ili novi dadaisti opisuju svoje aktivnosti kao žive umjetnosti, akcijske umjetnosti ili interpretacije; performans ima elemente kazališta, plesa, pantomime, glazbe ili cirkusa, tako dolaze do izražaja osnovni elementi u igri: vrijeme, prostor, tijelo umjetnika, dramaturgija; najvažniji umjetnici performansa su Allan Kaprow, Yves Klein, Piero Manzoni, Joseph, Beuys, Herman Nitsch… https: //www. youtube. com/watch? v=G_kk. Iw 3 gd. QI (Allan Kaprow) • https: //www. youtube. com/watch? v=96 hl 5 J 47 c 3 k (20. stoljeće) • • •