Dr sc Branko Ostajmer Hrvatski institut za povijest

Dr. sc. Branko Ostajmer Hrvatski institut za povijest, Zagreb Dragutin Khuen-Héderváry, Narodna stranka i pitanje pripadnosti Slavonije 1883. -1903. Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko-mađarski odnosi kroz prošlost” Biograd na Moru, 17. -19. svibnja 2019.

Frigyes Pesty (Temišvar, 1823. – Budimpešta, 1889. ) - mađarski povjesničar i političar, član Liberalne stranke - sredinom 1880 -ih otvoreno kritizira subdualistički sustav, kritizira i Ferenca Deáka kao jednog od tvoraca toga uređenja i zamjera mu nepotrebnu širokogrudnost 1868. godine, kada se kaže Pesty - Mađarska nepotrebno odrekla triju slavonskih županija, a zauzvrat nije dobila ništa, pa ni hrvatsku zahvalnost

Dragutin Khuen-Héderváry • • Od 1875. do 1883. Khuen je član Ugarskoga sabora te veliki župan u Győru, a krajem 1883. , ponajprije kao izbor Franje Josipa, dolazi na čast hrvatskoga bana. prilike su nezavidne, Hrvatska još uvijek vrije nakon žestokog protumađarskog narodnog pokreta, a vladajuća Narodna stranka značajno je oslabljena uslijed svih sukoba koji su se zbili prethodnih mjeseci. Novi mladi ban - 34 su mu godine - u kratkom je vremenu, na iznenađenje mnogih, konsolidirao Narodnu stranku i ojačao je novim sposobnim ljudima poput Izidora Kršnjavoga te je zahvaljujući politici oštre ruke, uz oslonac na brojne nedemokratske metode, i uz krajnje skučeno izborno pravo, suvereno vladao u Hrvatskoj narednih 20 godina, sve dok ga Franjo Josip 1903. godine ne bude poslao u Budimpeštu s misijom razrješenja krize dualizma. U Budimpešti je Khuen imao mnogo manje uspjeha no u Hrvatskoj, Khuen i njegova 20 godina duga vladavina u Hrvatskoj do danas ostaju jednom od kontroverznih povijesnih tema, što se odnosi i na karakter njegove politike, njegovih konačnih ciljeva, uključujući i pripadnost Slavonije, i napose u kontekstu činjenice da je Khuen bio izdanak slavonske aristokracije koja - općenito uzevši - nije naročito dobro kotirala u očima šire hrvatske javnosti (i doista jest istina da je ta aristokracija, gotovo bez iznimke, podržavala Narodnu stranku, odnosno održanje hrvatskomađarske državne zajednice).

Kálmán Tisza • Kálmán Tisza ostao je na premijerskoj dužnosti do 1890. godine i u tom periodu - od 1883. do 1890. - vladaju prilično dobri odnosi između dviju vlada, odnosno između hrvatske Narodne stranke i mađarske Liberalne stranke koje drže jednu, odnosno drugu vladu u svojim rukama. • Polemike između F. Pestyja i hrvatskih političara, novinara i povjesničara, pa i onima iz redova vladajuće, Khuenove Narodne stranke - Kálmán Tisza Pestyju već na idućim izborima zatvara vrata Ugarskoga sabora.

• • • reakcije na Pestyjeva razmišljanja Josip Miškatović, jedan od najvažnijih hrvatskih novinara 19. stoljeća, ujedno i zastupnik Narodne stranke u hrvatskom Saboru, 1885. godine reagirao je jednim oštrim na pisanje budimpeštanskoga dnevnika Pester Lloyd koji je očito u duhu pogledâ Frigyesa Pestyja, pisao kako je (mađarska) Slavonija zabludom prepuštena Hrvatskoj, kako Hrvatska zbog toga ne pokazuje zahvalnost a zagrebačka se vlada maćehinski postavlja spram Slavonije, te da bi Slavonija trebala imati više zastupnika od Hrvatske u hrvatskom Saboru. Miškatović, i sâm Slavonac, poručio je Pester Lloydu i cjelokupnoj mađarskoj javnosti kako su ideje o mađarskoj Slavoniji, odnosno o tobožnjim promađarskim težnjama u Slavoniji puka iluzija. Miškatović: „u Hrvatskoj nitko nemari za Pestyevo pisanje o Slavoniji“, Slavonija „i po zakonu i po srcu svojih sinovah osjeća se u nerazdruživu jedinstvu s Hrvatskom“. Naposljetku je dodao da zastupnicima iz Hrvatske i onima Slavonije leži „jednako na srcu sjaj priestola, jedinstvo krune sv. Stjepana, cjelovitost njihove domovine i zakonom ustanovljeni odnošaj medju kraljevinom i kraljevinom“.

• „Poznato je, da Magjari odavna imadu zub na ove naše tri županije, koje čine kraljevinu Slavoniju; kao i to, da na žalost imenito med t. zv. slavonskom aristokracijom imade jaka stranka, koja bi sutra ove tri slavonske županije podčinila izravno pod Peštu […]. “ “Magjarizacija Slavonije”, Posavska Hrvatska (Brod na Savi), br. 33, 25. VIII. 1894.

Zahvaljujem na pozornosti! Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP-2018 -01 -2539