Hrvatski pogledi na odnose izmeu hrvatskog srpskog i

Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskog, srpskog i bosanskog/bošnjačkog jezika ZINAIDA SALKIĆ 24. 01. 2012 zinaida. salkic@edu. uni-graz. at Insitut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz Sprachwissenschaftliches Seminar (BKS) (Die nationale Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen) O. Univ. -Prof. Dr. Branko Tošović

PREGLED 1. Suodnos kratkouzlaznog i kratkosilaznog naglaska u hrvatskome jeziku iz Gralis-Korpusa 2. Fonetsko-fonološke razlike govora u beogradskom, sarajevskom i zagrebačkom televizijskom dnevniku 3. Raspoznavanje i sinteza hrvatskog govora 1

1. Suodnos kratkouzlaznog i kratkosilaznog naglaska u hrvatskome jeziku iz Gralis. Korpusa 2

Gralis Speech Korpus ê Fix-Korpus Wort-Korpus Frei-Korpus ê Akzentarium Transkribarium Suprasegmentarium 3

– sadrži audio materijal ispitanika iz različitih regija Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. v Speech-Korpus 4

se sastoji od snimljenog govora ispitanika koji su pročitali tekstove Jutro, Na moru ili Odlazak na ispit i koji su segmentirani na rečenice. Ø Fix-Korpus 5

Ø Wort-Korpus- riječi. sadrži audio materijal izgovorenih 6

JUTRO Jutros su me vrlo rano ptice probudile. Sunce je tek bilo izašlo iza brda. U daljini se prostirala velika šuma. U njoj su rasli borovi, jele, breze i omorike. Na livadama oko šume pasle su ovce i krave. Na travi je i dalje ležala rosa. U obližnjem parku ptice su cvrkutale. Grad se postepeno budio. 7

Ulice su postajale sve bučnije. U dvorištu su se pojavila dva psa. Oni su se veselo igrali, povremeno lajući. Iza dvorišta su dopirali zvuci tramvaja. Đaci su se spremali za odlazak u školu. Neki od njih imali su na sebi džempere. Trgovine su počele s radom. Poštari su raznosili pisma. Jutro je sve više prelazilo u dan. Ja se spremam za rad. 8

Naglasna tipologija 9

Odnos ku i ks 10

Ø Zaključak- ispitanici vrše radije preinaku u kratkouzlazni naglasak. 11

2. Fonetsko-fonološke razlike govora u beogradskom, sarajevskom i zagrebačkom televizijskom dnevniku 12

Govor elektroničkih medija ØUtjecaj društva ØDemokratizacija medija » demokratizacija ØJezične promjene jezika 13

Raslojavanje govora elektroničkih medija Ø Ø Odstupanje od standardanog jezika Održavanju standarda u govoru teže je glumcima, spikerima, voditeljima, novinarima itd. 14

Skupna slika govora hrvatske televizije “Važno je kako izgledaš, a ne kako govoriš. ” (Škarić i Varošanec Škarić, 1994) Ø Spikeri-voditelji Ø “Moraju dobro izgledati i dobro govoriti” Ø Novinari: Ø Moraju biti dobri u retoričkom dizajnu, a “kako izgledaju i kako govore, manje je važno. ” 15

TV govornici: Govore ispod zamišljenog ideala, ali govorno su sposobniji od općeg prosjeka govornika. Ø Potreba za školovanje u svim ortoepskim slojevima Ø Ø 16

Ø HRT–Hrvatska Ø FTV-Bosna i Hercegovina Ø RTS- Srbija Ø Cilj: otkriti koje su međusobne razlike nekih fonetskih parametara među bosanskim, hrvatskim i srpskim jezikom. 17

Govornici Ø Voditelji i spikeri: “visoka govorna izvedba” Novinari: kultivirani govor Gosti: stručnjaci i slučajni govornici; spontani govor 18

Izgovorne varijable Ø Prozodijske ili suprasegmentalne: četveronaglasni sustav, ostvarivanje zanaglasnih duljina, oksitorski naglasak, preskakanje naglaska na proklitiku. 19

Ø Segmentalne- vokalske: sinkopiranje, realizacija jata, realizacija slogotvornog r, realizacija zatvorenog i otvorenog e, i realizacija otvorenog o. 19

Ø Segmentalne-konsonantske: č i ć odnosno dž i đ razlikovanje afrikata 20

Razlike među jezicima 21

3. Raspoznavanje i sinteza hrvatskog govora Ø Glavni cilj sinteze govora je dobro razumjeti umjetno tvoreni govor koji je postignut u većini sustava za sintezu. Ø Govorni korpus je najvažniji dio sustava za raspoznavanje i sintezu govora. 22

Cilj postupka sinteze govora je nekoliko bitnih odredica: Ø Odrediti za uzlazni tekst niz vektora govornog Ø Odrediti trajanje pojedinih akustičkih jedinica signala Ø Odrediti osnovu frekvencije za automatsku tvorbu govora 23

Ø Hrvatski govorni korpus VEPRAD-Vremenske prognoze radio 24

Ø Veprad se sastoji iz dva dijela: § Prvi dio- obuhvata samo vrijeme i vremensku prognozu § Drugi dio- obuhvata spektar dnevnih vijesti. 25

Transkripcija govora Ø Prva faza: prepis izgovorenog govora Ø Druga faza: označavanje svih događaja koji ne ulaze u govor (zabune, šumovi itd). Ø Treća faza: govorni signal podijeliti na uterancije (izraze) i to na odgovarajućim mjestima (uzdah, izdah, pauza). 26

Hvala na pažnji! 27