Higijena vode Pp prezentacija Animalna higijena III r

Higijena vode Pp prezentacija Animalna higijena III r. veterina Mirko Tocilj, dr. vet. med

Osnovna podjela voda • • atmosferske vode površinske vode podzemne vode bunari izvorska voda termalna voda gejziri

Atmosferska voda • • kišnica snijeg led ne sadržava mineralne elemente slična je destiliranoj vodi (po okusu i kakvoći) padajući na zemlju pokupi: prašinu (organsku i anorgansku) otopljene plinove bakterije upotrebljava se samo u podrućjima gdje nema drugih izvora vode • skuplja se i skladišti u bunarima i cisternama

Površinske vode • • more potoci rijeke ribnjaci bare i kaljuže ove vode se ne smiju upotrebljavati za napajanje stoke nedostatak im je: pod utjecajem su vanjske temperature (ljeti – tople, zimi – hladne) izložene su onečišćenjima (organskim i anorganskim) jedino je moguće napajanje iz planinskih rijeka i potoka (uz higijensku kontrolu)

Podzemne vode • nastaju poniranjem površinske ili atmosferske vode kroz propusne slojeve zemlje • nailaskom na nepropusni sloj, zadržavaju se i stvaraju izvore • ako se zadržava na dubini: - manjoj od 10 m to je plitka podzemna voda - većoj od 10 m to je duboka podzemna voda • prolaskom kroz slojeve podzemna voda se: - obogaćuje ugljikovim dioksidom - filtrira se i čisti - otapa mineralne tvari iz zemlje (postaje kvalitetna) • ima ujednačenu temperaturu (7 – 12 0 C)

• higijenska ispravnost vode ovisi o: - debljini nepropusnog sloja nad njom • najbolju kakvoču ima podzemna voda na 10 -30 m dubine • u nekim slojevima Zemlje takva voda leži tisućama godina

Bunari • bunari su vodeni objekti za dobivanje podzemne vode • grade se u nizinskim podrućjima - kopani bunari - bušeni bunari - arteški bunari

Kopani bunari • • • - kopaju se iznad izvora podzemne vode dubina im ovisi o razini vode zidani su od: betona kamena cigle okruglog ili četvrtastog oblika moraju biti zatvoreni da se nebi onečistili izvana voda se izvlači pomoću: kante obješene na lanac hidroforom

Bušeni bunari • objekti za opskrbu vodom • cijev je utisnuta kroz zemlju do određenog nivoa podzemne vode • gornji otvor bunara je u potpunosti zatvoren • higijenski su bolji od kopanih bunara • razlikuju se: - Abesinski-Nortonov bunar - Reni bunar

Arteški bunari • vodoopskrbni centar koji se gradi u nizinama • izrađuju se probijanjem nepropusnih slojeva zemlje dok se ne pojavi voda • voda stoji pod pritiskom svoje sile teže i izlazi pod tlakom • cijev se zabada u najniži dio udubljenja • voda sama izlazi van pod pritiskom • ponekad je malo toplija (18 0 C) i miriše na sumporovodik

Gdje kopati bunare? • uvijek uzvodno od izvora onečišćenja (gnojište, kanalizacija) • ako postoji mogućnost onečišćenja: - obvezna je izolacija vodonosnog sloja - izolacija stjenki bunara (dvostruko)

Izvori • nastaje kad vodonepropusni sloj u kojem stoji voda dopire gotovo do površine zemlje • to je kvalitetna voda • voda se može koristiti za piće (ako su slojevi duboki)

Termalna voda • nastaju u vulkanskim predjelima • vulkanska magma vodu izdiže do površine zemlje • temperatura vode je visoka • najčešće je na područjima gdje se zemlja giba

Gejziri • posebna vrsta termalnih voda • očituju se povremenim izbacivanjem u visokih stupova vode i pare

Potreba za vodom • količina vode u organizmu domaćih životinja je od 40 – 70 % tj. težine • voda sudjeluje u svim fiziološkim procesima u organizmu, to su: - otapanje hranjivih tvari - regulacija tjelesne temperature - koncentracija tkivnih tekućina - izlučivanje štetnih sastojaka

• • • - životinje podmiruju potrebe za vodom: napajanjem hranom – sočnim krmivima nedostatak vode od 10% izaziva zdravstvene probleme: gubitak apetita malaksalost nemirgubljenje mliječnosti gubitak vode veći od 20 %: prestanak fizioloških funkcija smrt

Dnevne potrebe životinja za vodom • • • muzna krava na vezu treba 50 – 70 l krave na paši 50 l junad 20 – 30 l bik u staji 60 l / na paši 40 l krmača s prasadi 30 - 50 l rasplodna krmača / nerast 30 – 40 l prasad (ovisno o dobi) 0, 5 – 2, 5 l ovce 8 – 10 l u staji / na ispaši 5 l konji u staji 50 – 70 l radni konji 60 l kokoši nesilice 0, 3 -0, 5 l / plie u tovu 0, 3 l

Voda za piće • • • - voda za piće ne smije imati: miris okus boju ne smije sadržavati: patogene mikroorganizme parazite kemiski štetne tvari trebala bi imati: temperaturu od 8 – 12 o. C uvijek istu kvalitetu da je pristupačna i ekonomična

Uzimanje uzoraka vode za analizu • higijenska analiza vode za piće regulirana je propisima i pravilnicima • uzima se tri uzoraka vode: - za bakteriološku analizu - fizikalno kemijsku pretragu - za određivanje slobodnog kisika

Boce za uzimanje uzoraka • • - u laboratorijskim uvijetima (suha sterilizacija) bocu treba: oprati isplahnuti destiliranom vodom osušiti začepiti plutanim čepom čep i grlo zamotati alu-folijom i vezati špagom staviti u suhi sterilizator na temperaturu 170 o. C 30 minuta

• • u terenskim uvijetima (vlažna sterilizacija) u lonac se stavi: odčepljena boca (mora ležati) čep krpica nalije se destilirana voda (prekriva bocu) kad voda uzavre kuha se još 30 minuta voda se odlije boca se uhvati za dno i iscjedi krpicom se s vanjske strane uhvati čep i začepi

Uzimanje uzoraka z bakteriološku analizu • • • - voda se uzima u sterilnu bočicu od 250 – 300 ml. prije uzimanja uzorka mora se opaliti plamenom: grlić bočice otvor špine (crpke) kad se uzima iz rijeke: zagrabi se uvijek suprotno od toka rijeke 100 m uzvodno i 10 m nizvodno (dva uzorka) iz hidrofora: mora se ispustiti prva voda iz bunara: voda se mora prvo promješati iz ribnjaka i jezera: na dubini od 0, 5 m ispod površine i udaljenosti od 2 m od obale • bočica se začepi, napiše se mjesto uzimanja, datum, ime i prezime

Uzimanje uzoraka za fizikalno kemijsku analizu • uzima se u čistu bocu od 1 l od bezbojnog stakla • boca se okrene u pravcu vodene struje • na bocu se napišu podaci (kao kod bakteriološke)

Uzimanje uzoraka za određivanje slobodnog O 2 • bočica od 100 ml sa koso otpiljenim čepom (Winklerova bočica – poznati volumen ) • bočica se napuni do vrha i začepi • koso otpiljen čep istisne višak vode • u bočici ne smije biti niti jedan mjehurić zraka • pipetom se doda: - 0, 5 ml manganova klorida - 0, 5 ml natrijeve lužine • promućka se i ostavi stajati 10 min

Koliko uzoraka moramo uzeti? • jedna boca(1) od 1 l za kemijske pretrage • dvije boce (2) od 100 ml za određivanje slobodnog O 2 (odmah i nakon 5 dana) • jedna (1) boca s ubrušenim čepom od 50 ml za određivanje relativne stabilnosti vode • sve dvostruko = 8 boca • prilikom uzimanja uzoraka moramo: - izmjeriti temperaturu vode i zraka u hladu - p. H (univerzalnim indikatorskim papirićem)

Fizikalna svojstva vode • • temperatura miris okus boja prozirnost (providnost) mutež p. H reakcija elektropokretljivost

Temperatura vode • mjeri se živinim termometrom sa skalom podijeljenom u 0, 1 o. C • za veće dubine potreban je maksimalni termometar • temperaura ovisi o: - izvoru vode - vodoopskrbnom centru - vanjskoj temperaturi • poželjna temperatura vode za piće je 8 – 12 o. C • najviša dopuštena temperatura pitke vode je 25 o. C

Miris vode • dobra pitka voda nema miris • miris vode ovisi o otopljenim česticama oganskog i anorganskog podrijetla • voda može mirisati na: - zemlju - treset - plijesan - mokraću - ribu - trulež - kemijske spojeve (sumporovodik, CO 2, Cl, NH 3) • miris vode prema stupnjevima opisujemo kao: - slab - umjeren - jak

Okus vode • • • - oderđujemo organoleptički na licu mjesta dobra pitka voda je bez okusa okus se određuje zagrijavanjem vode na 30 – 40 o. C razlikujemo: bljutav okus (meke vode) slan okus (puno Na Cl) kiseo metaličan gorak po truleži (opasno = zaraza) okus opisujemo kao: slab umjeren jak

Boja vode • određuje se organoleptički, promatranjem u prozirnoj staklenoj boci prema bijeloj podlozi kroz 10 – 15 minuta • svaka boja u vodi je nepoželjna • boja vode se mjenja zbog: - organskih spojeva (algi) - anorganskih (Fe, S, ) • boja vode može biti: - smeđa - žuta - crvena - zelena

Prozirnost • • • - određuje se na licu mjesta ovisi o prisutnosti: željeza pijeska šljunka otpadnih voda prozirnost vode opisujemo kao: bistro čistu gotovo čistu slabo zamućenu vodu

Mutež • nepoželjno svojstvo vode • najčešće su zamućene površinske i plitke podzemne vode • u zamućenoj vodi u pravilu ima: - patogenih mikroorganizama - neugodna je mirisa i okusa • mutež se gubi taloženjem supstance u vodi

p. H reakcija vode • kreće se od 6, 5 – 8, 5 (najbolje 7, 0) • pomak prema alkaličnom ili kiselom kazuje nam da voda sadržava: • organska • anorganska onečišćenja • voda sa p. H iznad 7 imaju višak ugljične kiseline (nagrizaju metale, beton, žbuku) • p. H vode iznad 9 izazivaju koroziju • određije se pomoću indikator papirića

Elektropokretljivost • sposobnost vode da provodi električnu struju • mjeri se konduktometrom • izražava se u milisimensima

Kemijske pretrage vide • • O 2 CO 2 organske tvari tvrdoća vode dušikovi spojevi amonijak (NH 4) nitriti (NO 2) nitrati (NO 3) kloridi urokromi

Kisik (O 2) • • • u vodu dospjeva: apsorpcijom iz zraka kao produkt fotosinteze zelenih algi u vodi se nalazi u otopljenom stanju najviše O 2 imaju površinski slojevi vode kisik se u vodi troši za: disanje organizama koji žive u vodi oksidaciju organske tvari nagli pad O 2 je znak onečišćenja vode

Ugljikov dioksid (CO 2) • • • u vodi se nalazi: slobodan u obliku karbonata bikarbonata u vodu dospjeva: apsorpcijom iz atmosfere kao produkt razgradnje organskih tvari povećana koncentracija CO 2 ukazuje na onečišćenje vode organskim tvarima • indikator je onečišćenja

Organske tvari u vodi • • potječu od: leševa fekalija raspadanja bilja takva voda je uvijek zagađena patogenim mikroorganizmima • organske tvari u vodi u procesu raspadanja i truljenja troše O 2

Tvrdoća vode • • - ovisi o količini otopljnih soli: Ca Mg Al i Fe (manje) soli Ca i Mg dolaze u obliku: bikarbonata sulfata klorida tvrdoća vode izražava se u mg/l kalcij oksida vode smo podjelili na: meke imaju manje od 10 – 50 mg/l kalcij oksida tvrde vode 100 – 500 mg/l - II vrlo tvrde više od 500 mg/l - II -

Dušikovi spojevi • • • amonijak nitriti nitrati u vodi za piće ih ne smije biti najvažniji su indikator higijenske ispravnosti vode • povećana količina amonijaka ukazuje na svježe onečišćenu vodu • povećana količina nitrita i nitrata ukazuje da se radi o strarjem onečišćenju

Kloridi • ima ih u svim vodama • ovise o geološkom sastavu tla kroz koje voda prolazi • zastupljeni su kao soli: - kalija - natrija - magnezija - kalcija • velike količine klorida mogu izazvati otrovanja

Urokromi • • • fiziološki razgradni produkti krvne boje u vodi ih ne smije biti urokrom A (topiv u vodi) urokrom B (topiv u kiselinama i lužinama) znak su onečišćenja vode s fekalijama

Bakteriološka pretraga vode • • - voda se uzima sterilno u uzorku vode se određuje broj: aerobnih mezofilnih koliformnih bakterija mikroorganizmi u vodu dospjevaju kontaminacijom od: površinskih atmosferskih podzemnih voda upotreba takve vode za piće izaziva: gastrointestinalne smetnje proljeve

Uzimanje uzoraka vode • uzorak se uzima u sterilnu bočicu od 250 – 300 ml • sterilnom pipetom uzima se 1 ml vode • prelije se agar u Petrijevoj zdjelici • inkubira se u termostatu na 37 o. C 24 sata • nakon vađenja ostaje na sobnoj temperaturi još 24 sata • kolonije se broje pod povećalom, elektronski • jedna bakterija tvori jednu koloniju • kolonije se broje na površini od 1 cm 2 • dobiveni rezultat se pomnoži sa 60

Određivanje broja aerobnih i mezofilnih bakterija • u vodovodnoj vodi broj bakterija ne smije biti više od 10 u 1 ml • u zatvorenim vodopskrbnim centrima ne više od 100 u 1 ml • u otvorenim vodoopskrbnim centrima ne više od 300 u 1 ml

Određivanje broja koliformnih bakterija • gram (–) bakterije • nalaze se u probavno traktu ljudi i životinja • njihov nalaz u vodi upućuje na fekalno zagađenje • u pitkoj vodi ih ne smije biti • u zatvorenim vodopskrbnim centrima do 10 u 1 ml • u otvorenim vodocrpilištima do 100 u 1 ml

Higijenske mjere na ribnjacima • • glavni fizikalni i kemijski faktori u vodi ribnjaka su: temperatura prozirnost p. H sadržaj kisika otopljeni mineralni elementi organske tvari onečišćenja vodu u ribnjacima najčešće ugrožavaju: otpadne industrijske vode (organska tvar) prestankom oksidacije nema više slobodnog O 2 industrijske vode se obvezno moraju pročišćavati ugradnjom filtera

Čišćenje i poboljšanje kvalitete vode • • pročišćavanje vode obavlja se: mehanički kemijski dezinfekcija vode

Mehaničko pročišćavanje vode • postupak filtracije: • spori • grade se zidane komore sa finim pijeskom i šljunkom u sloju od 1 m • na vrhu je fini pijesak, a čestice su prema dolje sve krupnije • filter u gornjem sloju zadržava: - mikroorganizme - organske nečistoće • brzina filtracije je 1 m 3 vode na sat • brzi • 5 - 50 x je brži • efekt bakterijskog čišćenja je samo 10 % • sve se svodi samo na mehaničko čišćenje • brzina je 100 m 3 vode na sat • filteri se moraju češće čistiti

Kemijsko pročišćavanje vode • • - radi se o korekciji: p. H uklanjanja tvrdoće demanganizaciji (Mg) deferizaciji (Fe) primjenjuje se postupak: apsorpcije sa aktivnim ugljenom apsorpcija aluminijevim sulfatom, željeznim kloridom

Dezinfekcija vode za piće • vodu možemo dezinficirati : • kuhanjem: • kod sumnje na kontaminaciju sporama (od kad zakipi još 60 minuta) • kod vegetativnih oblika (od kad zakipi još 10 minuta) • kloriranje vode

• djelovanje klora: - jedan dio klora veže se na organsku tvar - drugi dio se utroši za oksidaciju Fe, Mg, nitrite, nitrate i dr. (klorna potreba vode) • baktericidno djelovanje ima “klor u višku” (dio klora koji je ostao u vodi nevezan) • voda se klorira: - plinovitim Cl (Cl 2)u čelićnim bocama pod tlakom od 45 kg (u velikim vodoopskrbnim centrima) - halamidom u čuturicama (1 tableta 1 čuturica) - otopinskim klorinatorima (lokalni vodovodi, farme, kućanstva) • hiperkloriranje vode provodi se kod sumnje na: - kontaminaciju patogenim mikroorganizmima - otpadom organske tvari - biološkim oružjem

Pitanja?