Svjetski dan voda 22 oujka Prezentacija uenikog istraivakog

Svjetski dan voda, 22. ožujka

Prezentacija učeničkog istraživačkog projekta: Krapinom od izvora do ušća

VODA 50 -90% 70% Hidrološki ciklus

Voda na Zemlji pitka Voda na Zemlji

GLOBE za očuvanje zaliha pitke vode

Kako je sve započelo? • Prisustvovali smo radionicama Hrvatskog meteorološkog društva pod nazivom • “Meteorološki izazovi” 3¨.

Rijeka Krapina (duljina približno 70 km) Izvor (Podrute) Krapinica (najveća pritoka) Ušće u Savu (Zaprešić)

Živi svijet mrena Vodeni beskralješnjaci šaran klen smuđ riječni rak vrba iva žuta perunika crvenperka dabar divlje patke

GLOBE podatci • Svakog četvrtka u našoj školi obavljamo mjerenja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine i Bajera • Mjerimo temperaturu, kisik, nitrate, prozirnost, alkalitet, p. H i konduktivitet

Istraživačka pitanja / Hipoteze - jesu li fizikalno-kemijska svojstva vode u rijeci jednaka cijelim tokom od izvora do ušća? - spada li rijeka Krapina u zagađene rijeke? • Pretpostavili smo da kvaliteta vode u Krapini opada od izvora prema ušću zbog djelovanja čovjeka, te da je umjereno zagađena.

Pripreme za projekt • Dogovorili smo plan aktivnosti, odredili postaje, pripremili materijal i pribor i 9. prosinca, 2013. krenuli na mjerenje

Terenski rad 1. Određivanje lokacije na karti pomoću GPS-a 2. Uzorkovanje vode Najprije samostalno, a kasnije uz pomoć domara

3. Vršenje mjerenja fizikalno – kemijskih svojstava • • Temperatura p. H Otopljeni kisik Alkalitet Nitrati i nitriti Prozirnost Električna vodljivost

4. Rezultati istraživanja • Temperature vode – ukazuje na količinu topline apsorbirane u njoj • Ima velik utjecaj na količinu i raznolikost života • Temperatura vode se kretala od 4° do 5°C • Temperatura zraka bila je 7 °C Slika 1. Temperatura vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

• Kisik-u vodu ulazi iz atmosfere, a nastaje i procesom fotosinteze vodenih algi i viših biljaka Njegove koncentracije su se kretale od 6 -10 mg po litri Pad koncentracije primjetan je nakon postaje Hum Lug, iako bi zbog niže temperature trebao rasti. No to ovisi i o nekim drugim pokazateljima kao što je količina prisutne organske tvari na koju se kisik troši zbog oksidacije Slika 2. Količina otopljenog kisika u rijeci Krapini na odabranim postajama

• Električna vodljivost – indirektna mjera za količinu otopljenih tvari u vodi. Njome mjerimo sposobnost provođenja struje u našem uzorku • U rijeci Krapini je rasla od izvora prema ušću Ona raste zbog većeg broja ispusta otpadnih voda i pritoka ostalih rijeka u Krapinu na tome području. Slika 3. Konduktivitet vode rijeke Krapine na odabranim postajama

p. H - mjera kiselosti neke otopine, a određuje se prema koncentraciji vodikovih (H+) iona. Otopine dijelimo na kisele, neutralne(p. H 7) i lužnate (bazične) Slika 4. Vrijednosti p. H vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

• Alkalitet – mjera sposobnosti vode da neutralizira dodanu kiselinu. Nastaje kad voda otapa stijene koje sadrže kalcijev karbonat • Alkalitet vode u rijeci Krapini kreće se od minimalno 374 mg/l Ca. CO 3 na postaji Hum Lug, do maksimalno 414 mg/l Ca. CO 3 najbliže izvoru Krapine. Usporedbom podataka alkaliteta i p. H vrijednosti potvrđuje se proporcionalan odnos ta dva parametra Slika 5. Alkalitet vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

• Prozirnost vode - pokazuje mogućnost prolaza sunčevog svjetla kroz vodu, a ono je bitno za rast zelenih biljaka Najprozirnija je rijeka u svom gornjem toku (više od dužine cijevi ili >100 cm ). Najniže vrijednosti su izmjerene na postaji Hum Lug (samo 38 cm), što je i za očekivati s obzirom na vrijednosti ostalih parametara koji na tom mjestu pokazuju također najniže rezultate Slika 6. Prozirnost vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

• Nitrati i nitriti – važni za određivanje kvalitete vode. Najčešći je ograničavajući faktor za rast biljaka. Kod povećanih koncentracija može doći do većeg razvoja algi i makrofita Količina nitrata kreće se od minimalno 1 mg/l u gornjem toku do maksimalno 3 mg/l na postaji neposredno poslije zabočke industrijske zone Slika 7. Prisutnost nitrata u vodi rijeke Krapine na odabranim postajama

Surađivali smo i razmjenjivali podatke s državnim ustanovama koje brinu o čistoći i zaštiti voda Hrvatske vode Zavodo za javno zdravstvo Termoelektrana Jertovec

Tablica 1. Analiza vode u rijeci Krapini za 2013. godinu Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda Postaja Svojstvo Zasićenje kisikom (%) BPK₃ - Biološka potrošnja kisika mg O₂/dm³ KPK – Kemijska Konjščina Bedekovčina Zabok Zaprešić MDK 75, 3 53, 9 74, 6 71, 5 50 -100 2, 6 2, 7 2, 4 4, 2 2 -4 3 4, 1 8 7, 6 4 -8 1, 05 1, 44 2, 08 2, 4 1, 5 -2, 5 0, 417 0, 977 2, 596 1, 064 1 -8, 8 0, 801 4, 535 3, 308 14, 674 7, 8 -52 0, 013 <0, 010 0, 15 0, 099 0, 534 0, 293 0, 128 9 0, 141 0, 464 0, 398 0, 329 7, 2 0, 0024 <0, 0020 0, 0042 0, 0058 0, 059 1, 55 5, 74 1, 442 2, 125 8, 5 28, 871 37, 658 59, 229 30, 647 potrošnja kisika mg O₂/dm³ Ukupni dušik (mg. N/l) Bakar, otopljeni (μg. Cu/l) Cink, otopljeni (μg. Zn/l) Kadmij, otopljeni (μg. Cd/l) Krom, otopljeni (μg. Cr/l) Olovo, otopljeno (μg. Pb/l) Živa, otopljena (μg. Hg/l) Arsen, otopljeni (μg. As/l) Željezo, otopljeno (μg. Fe/l)

Podatci Zavoda za javno zdravstvo Tablica 2. Analiza vode u rijeci Krapini Zavoda za javno zdravstvo na postaji Konjščina SVOJSTVA Datum IZMJERENO Ukupni koliformi (broj/100 ml) 16. 12. 2013. 4. 400 18. 09. 2013. 72. 700 01. 07. 2013. 11. 000 03. 04. 2013. 4. 000 MKD 5 x 10³ Sa sanitarnog aspekta (Tablica 2. ) vodotok Krapina opterećen je koliformnim bakterijama što je posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok i njegove pritoke.

Zaključak • Rezultati naših istraživanja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine te dostupni podatci ustanova koje se bave praćenjem stanja u rijeci, potvrdili su našu hipotezu da kvaliteta vode u rijeci Krapini opada od izvora prema ušću zbog antropogenog utjecaja te je time svrstavamo u umjereno zagađene rijeke.

Hoće li naši potomci dobiti jednoga dana priliku da kao naši preci zaplivaju u bistroj rijeci? To ovisi prvenstveno o razini ekološke svijesti svakog od nas, a zatim i o primjeni suvremene tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda iz industrije i kućanstava, kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada, planiranju prometnica u skladu s potrebama zaštite voda, nadziranju prijevoza otpadnih tvari te o kontroliranoj uporabi pesticida. Mi Globovci vjerujemo da će i ovaj projekt dati vrijedan doprinos pozitivnom odgovoru na prethodno pitanje.

Izvori ØGLOBE hidrološki protokoli ØPravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, Narodne novine broj 47, 2008. ØInternet stranice: http: //public. carnet. hr/globe/prirucnik/voda. PDF http: //narodnenovine. nn. hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2502. html http: //www. agr. unizg. hr/cro/nastava/moduli/doc/26280_hidroke mija. pdf http: //cadial. hidra. hr/searchdoc. php? query&lang=hr&bid=Aa. Jdocj i 3 NUll 49 M 6 Nyk. Jw%3 D%3 D

HVALA NA PAŽNJI! • Sudionici: Ø Učenice: Ines Bačan, Jelena Tuković, Doris Žugec, Josipa Knežević, Marta Kuljak, Ana Mrković, Laura Vrabec i Anita Žeželj Ø Mentorice: Milena Prodanović i Irena Gladoić