Ptice lete na sve strane Eko skupina 1

Ptice lete na sve strane Eko skupina 1. b

Vrapčići • Rašireni su diljem svijeta, a najviše ih ima u Europi i Aziji. Vrlo se brzo prilagođavaju uvjetima zemalja koje nastanjuju, a neke vrste toliko su prilagodljive da ih se praktično može svrstati u pripitomljene ptice koje nimalo ne uznemirava čovjekova prisutnost.

Svejedi su, a za izgradnju gnijezda koriste sve mogućnosti koje su im na raspolaganju - udubine u zidovima, napukla stabla, napuštena gnijezda većih ptica, itd.

U Hrvatskoj i u nekim drugim zemljama obični vrabac se naziva i vrapcem pokućarcem. U Americi vrapca nazivaju engleskim vrapcem da bi ga razlikovali od autohtonog američkog vrapca.

kos • vrsta ptice koja originalno potječe iz Evrope, Azije i Sjeverne Afrike, a dovedena je i u Australiju i Novi Zeland. • Spada u pjevačice.

Mužjak je crne boje perja, crno-smeđe boje nogu, a kljun je dug i žuto-crvene boje. Ženka je smeđe boje s ponekom crnom mrljom i prilično je neugledna. Nešto je svjetlije boje na trbuhu, koji je posut mnoštvom pjegica smećkaste boje. Noge su joj tanke i sivometalne boje sa 4 prsta na kojima se nalaze sitne kandže.

Uglavnom živi uz šumarke, na livadama, u gradovima itd. Kos je svejed koji se uglavnom hrani insektima, puževima, crvima, obožava iskopavati gliste u vrtovima, a dopunjava prehranu i orasima, sjemenkama i koštunjavim voćem. Zimi jede bobice koje ostaju po granama i razne sjemenke koje nalazi.

roda • ima dug i crven kljun. • Ima dug vrat i duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se nalazi nešto dugog i crnog perja. Ženka i mužjak ne razlikuju se s obojenošću. • Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor.

Glasa se klepetanjem. Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. U travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Europi.

svraka • Svraka je lako prepoznatljiva crnobijela ptica, iznimno dugog repa. • Svraka se hrani kukcima, malim sisavcima, jajima i mladim pticama.

Ženka u gnijezdo snese od 5 do 8 jaja te na njima sjedi na njima nekoliko tjedana. Iz njih se izlegu ptići koji nemaju perje. Nakon nekoliko dana, ptići već imaju crno-bijelo perje.

galeb • Galebovi su dugokrile ptice koje žive svugdje u blizini mora, ali isto tako i pored jezera i rijeka. • Odrasle su ptice bijele sa sivim krilima, a mladi su sivo-smeđe boje. Noge i kljun s u prepoznatljivo žute boje.

Većina vrsta galeba su svežderi koji, već prema prilici, jedu živu hranu ili otpatke i strvinu. No ipak preteže životinjska hrana kao što su ribe, mekušci raci ili bodljikaši, a ponekad i mali glodavci. Galebovi su prilično glasne ptice, što se još pojačava jer su društvene, pa se glasa više njih istovremeno. Svoje krikove najčešće puštaju u nizu, jedan za drugim.

orao • orlovi imaju velike i snažne zakrivljene kljunove za kidanje mesa, snažne i mišićave noge i velike panđe. Imaju i izrazito dobar vid koji im omogućava da ugledaju potencijalni plijen iz daljine.

Orlovi grade gnijezda na visokom drveću ili liticama. Mnoge vrste nesu dva jaja, ali stariji, snažnij ptić često ubije mlađeg brata ili sestru kada se izlegne. Dominantni ptić je obično ženka, jer su one veće od mužjaka. Roditelji ne pokušavaju zaustaviti ovo ubijanje.

golub • Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve. • Golublja gnijezda golubovi najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mužjak i ženka.

Golubovi se hrane sjemenjem, voćem i biljkama. Za razliku od ostalih ptica, proizvode vlastito mlijeko. Golublje mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane svoje mlade.

papige • Boja perja ovih ptica jako varira, od jednobojnih zagasito smeđih, pa do vrlo živih i sjajnih boja. Većina vrsta je uglavnom zelene boje s mrljama izraženih boja, svijetložute, crvene ili plave. Druge su većinom bijele i žute, a nekoliko ih je i plave boje.

Mogu biti dugi od 9 do 100 cm. Dok su neki graciozni, drugi su maleni i zdepasti. Izuzetno su vokalne ptice, s uglavnom grubim i nemelodičnim glasovima. U zatočeništvu neke vrste postaju vješte u vokalnom izražavanju. Prvenstveno se hrane plodovima, sjemnjem, pupoljcima, nektarom i peludom; ponekada jedu i kukce.

guske • Divlja guska je tipična ptica selica • Guska se u Hrvatskoj većinom uzgaja uz rijeku Dravu, Savu i Dunav

Uvjet za držanje gusaka nije voda, već trava, jer je guska tipična pašna domaća životinja. Guske snesu u proljeće običn 9 12 – 15 jaja na kojima odmah ostanu sjediti. Nakon 30 dana izvale se guščići.

lastavice • Lastavice nastanjuju sve kontinente osim Antarktike. Smatra se da potječu iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Također se pojavljuju na mnogim otocima. • Karakteristika ovih ptica je njihova prilagođenost lovu za hranom u letu: kukce hvataju u zraku. • Tijelo im je vitko, a krila uska. Kljun je kratak, a grkljan mogu široko otvoriti. Porodica obuhvaća 75 vrsta.

Lastavice su selice. Oblik repa im je vrlo specifičan i po njemu su dobili ime razni predmeti, pa i leptir lastin rep. Nekoliko vrsta je postalo ranjivo zbog ljudskih aktivnosti na njihovim područjima, ali su mnoge druge imale koristi od promjene okoliša i sada žive i blizu ljudi.

gavran • U letu se glasno glasaju zvukom koji liči na šuplje korrk ili korkh. Gavran može vrlo dobro oponašati i glasove drugih vrsta. Može iznimno dobro imitirati ljudski govor.

Obični gavrani su stanarice. U vrijeme "udvaranja" koje je kod gavrana zimi, može ih se vidjeti kako u paru u letu izvode akrobacije. Okrugla gnijezda grade na stijenama ili stablima, a u novije vrijeme sve češće na dalekovodima. Ove ptice žive u trajnim parovima, a isto gnijezdo koriste više godina. Na četiri do šest jaja pretežno leži ženka, ali nakon što se ptiči izlegu, hrane ih i brinu o njima oba roditelja.

labud • Perje labudova je ili potpuno bijelo, ili je mješavina crnog i bijelog, pri čemu bijela varijanta može ponekad imati crne vrškove krila. • Crni labudovi su jedina crna vrsta labudova. Imaju bijele vrškove krila i izraženo crveno obojene kljunove. Mužjaci i ženke su uvijek vrlo slični.

Raspon krila im može doseći dva metra, a mogu težiti 15 kilograma. Suprotno krilima, noge su im relativno kratke, tako da labudovi na tlu djeluju prilično nespretno. No zato imaju vrlo snažne letne mišiće pa mogu preletjeti i više od tisuću kilometara do svojih gnjezdišta na sjeveru. Oba roditelja zajedno brinu o mladuncima. Ostaju s njima do godine dana. Navodi o životnom vijeku labudova su vrlo različiti. Kreću se od 19 pa do 50 godina, a dijelom i puno više od toga.

pingvin • Pingvini su grupa ptica koje ne mogu letjeti • Zbijeno tijelo s uskim ali snažnim perajama u koje su im se preoblikovala krila čini ih vrlo dobro prilagođenim životu u vodi.

Oči pingvina su građene da omoguće oštar vid pod vodom. Pingini se na kopnu međusobno sporazumijevaju glasanjem zvukovima koji podsjećaju na zvuk trube. Neki puštaju glasove poput magarećeg revenja, pa se jedna vrsta i zove magareći pingvin.

sova • sove su vrlo korisne ptice i u našoj zemlji su zaštićena vrsta • U svijetu su danas poznate 134 vrste sova, od toga se u Europi gnijezdi 13 vrsta, u Hrvatskoj 10. • treba znati da nisu sve sove isključivo noćne ptice! Naime, ima onih koje vole zoru i predvečerja, potom one koje su podjednako aktivne i danju i noću te one koju su čak nešto aktivnije danju.

Sova ima bešuman let. Ima i noge i prste obrasle perjem – ovo im služi da budu još nečujnije prilikom obrušavanja na plijen. Osim toga, perje na nogama ih grije te štiti od ugriza plijena. Sove su grabežljivice i jedu sve – glodavce, gliste, kukce, ali i vodozemce i gmazove te druge ptice. Mnoge sove hrane se isključivo jednom vrstom hrane. U Aziji, primjerice, postoji vrsta sove koja jede isključivo ribu.

grlica • Prilično je plašljiva ptica. Živi na Sredozemlju, u južnoj i srednjoj Europi. Rado boravi pokraj vode. U Aziji je prilično rjetka, a kod nas se može ponekad naći u tolikom broju da čini štetu. Selica je te se seli u listopadu. Zimu provodi u Africi, u područjima južno od Sahare.

Boja joj je sivkastosmeđa. Sa strane na vratu ima pet crnih pruga omeđenih srebrnastobijelom bojom. Guša i gornji dio grudi su joj crveni kao vino, a ostali dijelovi doljnjeg dijela tijela su plavkastosmeđi, te prelaze mjestimično u smeđebijelu boju. Hrbat je mrkosive boje, a pokrovna pera na leđima su pretežno riđe boje. Dugačka je od 26 do 30 cm, raspon krila joj je 50 cm, a dužina repa 12 cm. Teška je oko 300 grama. Uzgaja se i pripitomljena u kavezima zbog ugodnog gugutanja. Kljun joj je crne boje, a noge jarkocrvene. Glas joj je veoma ugodan i lijepo odzvanja kroz šumske udoline.