Higijena tla Pp prezentacija Animalna higijena III r

Higijena tla Pp prezentacija Animalna higijena III r. veterina Mirko Tocilj, dr. vet. med

Pedologija • pedologija (od grčkog pedon = tlo, zemlja) • nauka o tlu, njegovom sastavu i oblicima

Tlo • • gornji sloj Zemljine kore nosilac flore i faune nepresušno spremište vode posrednik u kretanju organske tvari u prirodi

Higijenska analiza tla • - važnost za izbor mjesta: buduće farme poljoprivrednog gospodarstva pašnjaka sajmišta stočng groblja komunalnih objekata

Što se radi pri higijenskoj analizi tla? • • pregled lokaliteta (terena) uzimanje uzoraka tla za: bakteriološku fizikalno-kemijsku analiza tla na terenu (pedološki komplet) analize u pedološkom laboratoriju

Pregled tla na terenu ocjenjujemo: - reljefna obilježja tla ispone (nagibi) blagi nagibi do 15 o strmi nagibi od 16 – 40 o udubine ravnice - biljnu zajednicu na tlu - izloženost tla sunčevoj svjetlosti i vjetrovima - mogućnost poplavljivanja

Profil tla • - određujemo: boju strukturu teksturu poroznost specifične morfološke tvorevine

Određivanje profila tla • • - moramo iskopati pedološku jamu kopa se do dubine od 1. 5 m otkrivaju se pojedini slojevi tla (horizonti) ocjenjujemo: broj slojeva debljinu sloja izraženost sloja način prijelaza u drugi sloj

Podijela slojeva tla (horizonta) • horizont A ili eluvijalni sloj • horizont B ili iluvijalni sloj • horizont C ili matični suptrat

Horizont A (eluvijalni) - prvi sloj zemlje debljina od 0, 5 m do nekoliko metara pod utjecajem ljudi, životinja, prirode dešavaju se procesi ispiranja, trošenja i razgradnje

Horizont B (iluvijalni) • • drugi sloj zemlje tu se talože isprane tvari iz sloja A različite debljine ispire se i troši

Horizont C (matični suptrat) • najdublji sloj zemlje • još uvijek nepromjenjen

Svojstva tla • • • boja tla struktura tla tekstura tla poroznost specifične morfološke tvorevine

Boja tla • • - određuje se u suhom tlu govori nam o kemijskom sastvu tla bijela boja (od kalcijeva karbonata) bijelkasto-bijela (od silikata i kremena) tamna boja (od humusa) crvena, žuta, smeđa, zelena (od spojeva Fe)

Struktura tla • uvjetovana je nakupinama mrvica i grudica i vlazi tla • razlokujemo po obliku : - stupaste - plosnate - kockaste - nepravilne

Tekstura tla • vezana je za veličinu čestica tla (čestice kamena, šljunka, pijeska, praha, gline) • dijele se na: - skeletna - sitna tla procjenjuje se: - od oka - prosipavanejm kroz pedološka sita (za skeletna tla) - sedimentacijom (sitna tla)

Poroznost tla • sposobnost tla da zadržava razne plinove

Specifične morfološke tvorevine • • nakupine lako topljivih soli Na, Ca, Mg nakupine kalcijeva karbonata vijuge hodnika različitih crvi kanali i hodnici podzemnih životinja

Uzimanje tla za analizu • • • za fizikalno-kemijsku analizu 0, 5 kg tla u najlon vrećicu uzima se pomoću lopatice, svrdla i sonde treba navesti dubinu tla za bakteriološku analizu uzima se sterilno 100 g. uzorka (sterilno opaljeni nož) • uzorke tla uzimamo pomoću pedološkog kompleta

Pedološki komplet • • • stalak s epruvetama menzure stakleni lijevak Erlenmeyerove tikvice satno pokrovno staklo indikatorski papirići za p. H od 1 – 10 filter papir 6 boca od po 50 ml s brušenim staklenim čepom kemikalije

Priprema tla za analizu • uzorak tla se stavi u zdjelicu od porculana, stakla ili plastike • odstrane se krupni organski ostaci (korijeni, stabljike, listovi) • uzorak se ostavi osušiti na zraku 24 sata • uzorak se izmješa i prosije - kroz sito s rupicama 10 mm - pa kroz sito s rupcama 2 mm

Fizikalna analiza tla • - obuhvaća: teksturu (veličinu čestica) poroznost retencijski kapacitet za vodu kapilarnost temperaturu boju strukturu

Tekstura tla (veličina čestica) procjenjuje se: - grubo, od oka - prosijavanjem kroz pedološka sita (kad znamo promjer mrežice sita) razlikujemo: - skeletna tla - sitna tla

• skeletna tla: • • - a) čestice šljunka krupne veće od 20 cm srednje 5 – 20 cm sitne 2 -5 cm b) čestice šljunka krupne 1 -2 cm srednje 0, 5 – 1 cm sitne 0, 2 – 0, 5 cm • sitna tla - čestice gline manje od 0, 01 mm čestice praha 0 d 0, 01 – 0, 05 mm čestice praškastog pijeska od 0, 05 – 0, 10 mm čestice pijeska od 0, 10 – 2, 00 mm

• • • - promjer čestice: veći od 10 mm = kamen od 3 – 10 mm = šljunak od 0, 5 – 3 mm = pijesak glavni sastojci tla su: pijesak glina humus vapnene tvari

Poroznost tla • • sposobnost tla da u sebi sadržava: zrak (plinove) vodu svako tlo ima određenu poroznost što su čestice tla veće veća je i poroznost ukupni sadržaj pora u tlu određujue se aparatom piknometrom

Prema sadržaju pora razlikujemo: • • vrlo porozna tla (61% i više pora) porozna tla (46 – 60 % pora) slabo porozna tla (30 – 45 % pora) vrlo slabo porozna tla (manje od 30% pora)

Retencijski kapacitet za vodu (rkv%) sposobnost tla da zadržava vodu uz pomoć: - adhezije - kapilarnosti - površinske napetosti ovisi o: - kakvoći tla - veličini čestica rkv%: - u krupnozrnatom tlu je vrlo malen - u sitnozrnatom tlu je velik rkv % određuje se postupkom po Kopeckom

Kapilarnost • sposobnost tla da diže vodu iz nižih u više slojeve suprotno sili teže • kapilarnost je izraženija što su čestice tla sitnije • određuje se brzinom i visinom kapilarnog uspona vode

Temperatura tla • određuje se na terenu • posebnim termometrima (sa sondama) • maksimalnim termometrima u metalnoj košuljici • temperatura tla ovisi o: - temperaturi zraka - dnevnom ritmu kretanja temperature - godišnjem dobu - sadržaju zraka u tlu - dubini tla

• dnevna temperatura zraka prodire u tlo od 1, 5 – 1, 7 m • utjecaj godišnje temperature zraka u RH ide do 12 m • zona smrzavanja u RH je od 0, 3 – 1, 2 m (0, 8 m prosijek) • spuštanjem u zemlju na svaka 33 m diže se temperatura za 1 stupanj C • glina je sitnozrnato, vlažno i hladno tlo • pijesak je krupnozrnato, suho i toplo tlo

Boja tla • • • određujemo organoleptički: osjetilom vida Ca. CO 3 = bijela boja pepeljasta, plavkasta = kremen tamna boja = humus crvena, žuta = silikati, Fe

Kemijska analiza tla • određujemo: - kalcijev karbonat Ca. CO 3) - slobodne huminske kiseline - p. H tla - amonijak u tlu - određivanje nitrita u tlu - bakterije u tlu (bakteriološka analiza tla) vježbe

Određivanje Ca. CO 3 • • određujemo zbog plodnosti tla plodna tla sadrže dosta Ca u Petrijevu zdjelicu stavi se 2 -3 g. tla prelije se sa razrijeđenom solnom kiselinom (HCl 1: 3) • ako u tlu ima Ca. CO 3 dolazi do reakcije i čuje se šum i vide se mjehurići • što je jaći šum i više mjehurića tlo je plodnije (ima više Ca)

Dokazivanje huminske kiseline • • • dokazujemo zbog plodnosti humusa u neplodnom tlu ima puno huminskih kiselina u epruvetu se stavi 2 -3 grama tla prelije se 6 -9 ml 2% vodene otopine amonijeve lužine (NH 4 OH) mućka se oko 1 min. i ostavi stajati 2 -3 sata nakon toga se smijesa filtrira kroz filter papir kiseo humus = filtrat je tamnosmeđ (loše tlo) umjeremo kiseo = filtrat je svjetložut i zamućen neutralan humus = filtrat je bezbojan i bistar (dobro tlo)

Određivanje p. H tla • • u tikvicu (300 ml) stavlja se 50 g. tla prelije se sa 200 ml. destilirane vode začepi se i mućka oko 15 minuta ostavi se istaložiti 5 minuta gornji dio tekućine se profiltrira (100 ml) u epruvetu se ulije 2 ml iscrpine filter papirić se stavi uz gornji rub epruvete naglim trzajem se navlaži papirić i usporedi se sa ljestvicom

Određivanje (NH 3) amonijaka u tlu • nalaz amonijaka u tlu je dokaz svežeg organskog onečišćenja (loše) • u epruvetu se ulije 1 ml Seignettove otopine i 1 ml Nesslerove otopine • epruvete se promućkaju i ostave stajati 10 minuta • žuta boja pozitivna (+) reakcija (ima NH 3) • po intenzitetu boje stavljamo + + +

Određivanje nitrita u tlu • nalaz nitrita u tlu je dokaz organskog onečišćenja tla • u epruvetu se ulije 1 ml sulfanilne kiseline • i 1 ml alfa-naftil amina • (+) pozitivna reakcija = crvena boja poput višnje • nakon 10 minuta određuje se sa jenim + ili +++

Bakteriološka analiza tla • dokazujemo koliformne i mezofilne bakterije (bakterije organskog zagađenja) • uzimamo 1 g. tla sterilno na terenu (žlica opaljena na plamenu) • 1 g. tla stavimo u sterilnu tikvicu i nadopunimo sa fiziološkom otopinom • tikvica se mućka 5 minuta • 1 ml suspenzije tla prenese se na Petrijevu ploču • prelije sa hranjivim agarom i poklopi (okrečući) • inkubiramo 48 sati pri 37°C • nakon inkubacije prebrojimo kolonije • broj kolonija = 1 g tla = broj kolonija x 1000

Higijenska ocjena tla • ovisi o namjeni buduće lokacije objekta • pregled na licu mjesta • orjentacijski uz pomoću pedološkog kompleta • analizom u laboratoriju • higijena tla je u uskoj vezi sa: - higijenom vode - prometom organske tvari

Izbor lokacije buduće farme • • teren mora imati pad (blagi) mora biti blizu vodopskrbnog objekta mora biti ocjedit (da se ne zadržava voda) mora imati što više sunca sa umjerenim vjetrovima uvijek je bolje krupnozrnato tlo bolje je suho tlo sa što manjim retencijskim kapacitetom za vodu • nepovoljan je nalaz organske tvari animalnog porijekla (lešine, gnoj. . . ) • nalaz NH 3 upućuje na sveže organsko onečišćenje tla • nalaz nitrita upućuje na starije organsko onečišćenje

Pojmovi: distrikt i asanacija • • - Distrikt područje ili oblast u kojem je česta pojava određenih bolesti određene bolesti se vežu za određeno podrućje Asanacija terena poduzimanje zajedničkih, tehničkih, medicinskih i poljoprivrednih mjera sa svrhom da se nekom kraju uklonili izvori za širenje nekih zaraznih bolesti asanacija terena obuhvaća hidrotehničke radove: odvodnjavanje terena isušivanje močvara i bara nivelacija terena otjecanje vode kanalima čišćenje riječnih korita gradnja kanalizacijske mreže preoravanje zemljišta