Morske mijene Terestrika navigacija 3 N Morske mijene

  • Slides: 16
Download presentation
Morske mijene Terestrička navigacija 3. N

Morske mijene Terestrička navigacija 3. N

Morske mijene (eng. tide) Øprisilne periodične oscilacije morske razine uzrokovane djelovanjem gravitacije Mjeseca i

Morske mijene (eng. tide) Øprisilne periodične oscilacije morske razine uzrokovane djelovanjem gravitacije Mjeseca i Sunca (u manjoj mjeri i ostalih planeta) ØMjesec – najveći utjecaj – Zemlji najbliže tijelo ØVrste mijena: Øjednodnevni tip – u jednom (Mjesečevom) danu se pojavljuje jedna visoka i jedna niska voda – eng. diurnal tide Øpoludnevni tip – u jednom (Mjesečevom) danu se pojavljuju dvije visoke i dvije niske vode – eng. semidiurnal tide Ømješoviti tip – za sizigija se pojavljuju dvije, a za kvadratura po jedna visoka i niska voda – tipično za Jadransko more – eng. mixed tide

Žive i mrtve morske mijene (eng. Spring and Neap tides)

Žive i mrtve morske mijene (eng. Spring and Neap tides)

Žive i mrtve morske mijene (nacrtati u bilježnice)

Žive i mrtve morske mijene (nacrtati u bilježnice)

Žive i mrtve morske mijene

Žive i mrtve morske mijene

Žive morske mijene ØSpring tide Øjavljaju se za vrijeme sizigija: Øpun mjesec ili mlađak

Žive morske mijene ØSpring tide Øjavljaju se za vrijeme sizigija: Øpun mjesec ili mlađak ØSunce, Zemlja i Mjesec su u istoj liniji Øzbrajaju se plimotvorne sile Sunca i Mjeseca Ønajviše visoke i najniže niske morske mijene Øvelike amplitude između visoke i niske vode

Mrtve morske mijene ØNeap tide Øjavljaju se za vrijeme kvadratura: Øprva ili zadnja četvrt

Mrtve morske mijene ØNeap tide Øjavljaju se za vrijeme kvadratura: Øprva ili zadnja četvrt ØSunce, Zemlja i Mjesec su pod kutom od 90° Øodbijaju se plimotvorne sile Sunca i Mjeseca Ønajniže visoke i najviše niske morske mijene Ømale amplitude između visoke i niske vode

Najveće izmjerene amplitude morskih mijena ØGranville 17, 4 m, Francuska 16, 1 m Ørijeka

Najveće izmjerene amplitude morskih mijena ØGranville 17, 4 m, Francuska 16, 1 m Ørijeka severn, Engleska 16, 8 m Øport Gallegos, Argentina 18 m ØFrobisher Bay, Kanada Øzaljev Fundy, Kanada 19, 6 m (na slikama) ØJadran: Venezia i preko 1 m, Savudrija oko 1 m Økod nas oko 0, 5 m

Plimotvorna sila ØNewtonova teorija morskih mijena: Øplimotvorna tijela (Mjesec, Sunce, minimalno ostala tijela) Øplimotvorna

Plimotvorna sila ØNewtonova teorija morskih mijena: Øplimotvorna tijela (Mjesec, Sunce, minimalno ostala tijela) Øplimotvorna sila – razlika između gravitacijske sile (G) i centrifugalne sile (F) na nekoj točki na Zemlji Øna strani bližoj Mjesecu (i Suncu) je G>F Øna suprotnoj strani je F>G Øplimni val uzrokovan Suncem i plimni val uzrokovan Mjesecom daju rezultirajući val – mijene

Struje morskih mijena (eng. Tidal streams) Ømijenjaju smjer u vrijeme plime i oseke Øplima

Struje morskih mijena (eng. Tidal streams) Ømijenjaju smjer u vrijeme plime i oseke Øplima (eng. flood) Øvrijeme između niske i visoke vode, Øpodizanje razine mora Øoseka (eng. ebb) Øvrijeme između visoke i niske vode, Øspuštanje razine mora

Razlozi promjene amplituda Ømeđusoban položaj Zemlje, Mjeseca i Sunca Øodnos deklinacija Sunca i Mjeseca

Razlozi promjene amplituda Ømeđusoban položaj Zemlje, Mjeseca i Sunca Øodnos deklinacija Sunca i Mjeseca (jesu li u istoj ravnini) Øperigej/apogej, perihel/afel Økonfiguracija terena (zatvoreno more/ocean) Ømeteorološke pojave (tlak, vjetar) Øseši – slobodne oscilacije –posljedica naglih promjena meteoroloških parametara nad nekim područjem, u prvom redu naglih promjena vjetra

Razine mora uvjetovane morskim mijenama Nv. R – najviša razina Nn. R – najniža

Razine mora uvjetovane morskim mijenama Nv. R – najviša razina Nn. R – najniža razina SR – srednja razina VV – visoka voda NV – niska voda ŽMM – žive morske mijene MMM – mrtve morske mijene SRM – srednja razina mora a – najveća amplituda ŽMM b – srednja amplituda ŽMM c – najmanja amplituda MMM d – srednja amplituda MMM e – srednja amplituda m. mijena f – visina objekta na obali od SRM g – dubina mora na kartama, tzv. hidrografska nula (kod nas) g’ – hid. nula neke zemlje h – razlika od dubine na karti do srednje razine mora i – dubina mora koju mjeri brod, dubina u tom trenutku y – vrijednost koju koristimo u zadacima f Nv. RVVŽMM SRVVŽMM Nn. RVVŽMM SRVV Nv. RVVMMM SRVVMMM Nn. RVVMMM SRM c d e h a b Nv. RNVMMM SRNVMMM Nn. RNVMMM SRNV Nv. RNVŽMM SRNVŽMM Nn. RNVŽMM y g g’ i

Razine mora uvjetovane morskim mijenama (engleski izrazi)

Razine mora uvjetovane morskim mijenama (engleski izrazi)

Graf morskih mijena za idealni poludnevni tip 6 h I n. v. 12 h

Graf morskih mijena za idealni poludnevni tip 6 h I n. v. 12 h Plima 18 h Oseka Period II n. v. 24 h Amplituda 0 h I v. v.

Kada nastupaju visoke i niske vode? Øvisoka i niska voda ne nastupaju u vrijeme

Kada nastupaju visoke i niske vode? Øvisoka i niska voda ne nastupaju u vrijeme kada nam je Mjesec u meridijanu nego kasnije radi trenja, inercije, rasporeda kopna i mora ØPolumjesečna nejednakost Øteoretsko vrijeme od trenutka prolaza Mjeseca kroz meridijan i nastupa visoke vode u nekoj točki ØLučko zakašnjenje Økašnjenja nastupa visoke vode u odnosu na prolaz Mjeseca radi konfiguracije obale, trenja, meteouvjeta itd. Øu Hrvatskoj od 4 do 9 sati ØInterval = zbroj PMN + LZ

Tablice morskih mijena Øvremena nastupa visokih i niskih voda u tzv. glavnim lukama Ørazlike

Tablice morskih mijena Øvremena nastupa visokih i niskih voda u tzv. glavnim lukama Ørazlike vremena za tzv. sporedne luke Øpodaci o strujama morskih mijena Øgrafikoni morskih mijena