Kretanje Mjeseca Astronomska navigacija I Mjesec Zemljin satelit

Kretanje Mjeseca Astronomska navigacija I.

Mjesec • Zemljin satelit • masa = 1/81 Zemljine mase • Mjesec i Zemlja zajedno rotiraju oko težišta koje je 4600 km od središta Zemlje • putanja oblika elipse • perigej – pozicija najbliža Zemlji (360000 km) • apogej – pozicija najdalja od Zemlje (400000 km) • prividan promjer Mjeseca 29’ 28’’ – 33’ 21’’ • (gotovo isto kao Sunce gledano sa Zemlje)

Vrste mjeseca (vremenski) Siderički mjesec • između dvije konjukcije s istom zvijezdom • 360° = 27, 5 dana Sinodički mjesec • između dvije uzastopne kulminacije sa Suncem • mlađak-mlađak/uštap-uštap • bitno za život • 29, 5 dana (29 d, 12 h, 44 min, 2, 8 s

Čvorovi • točke u kojima ravnina Mjesečeve putanje siječe ravninu ekliptike • uzlazni i silazni čvor • linija čvorova - rotira po ekliptici retrogradno - potpuni krug u 18, 6 godina - nutacijska petlja (vidi precesija, nutacija) • promjena linije čvorova utječe na deklinaciju Mjeseca +/- 5°u odnosu na deklinaciju Sunca , tj. od oko 18°do oko 28°

Čvorovi Nagib ekliptike prema ekvatoru 23° 27’ Nagib putanje Mjeseca prema ekliptici 5° 8, 7’

Još o čvorovima… Drakonistička godina • razdoblje između dvaju uzastopnih prolaza Mjeseca kroz uzlazni ili silazni čvor • oko 27 dana Anomalistička godina • razdoblje između dvaju uzastopnih prolaza Mjeseca kroz perigej ili apogej • oko 27, 5 dana

Zašto uvijek vidimo istu stranu Mjeseca? • sinodička rotacija Mjeseca (krug oko Zemlje) • usklađena sa sideričkom revolucijom (krug oko svoje osi) • temperature na površini Mjeseca od -150°C do +120°C Libracija • pojava pri kojoj se sa Zemlje vidi više od polovice Mjeseca • oko 59% površine

Mjesečeve mijene u sinodičkom Mjesecu od 29, 5 dana • • • konjukcija (mlađak) opozicija (uštap) kvadrature (četvrti) oktanti (između) Mjesec: -raste u obliku D -pada u obliku C

Pomrčine Pomrčina Mjeseca • Mjesec u sjeni Zemlje za uštapa Pomrčina Sunca • Sunce u sjeni Mjeseca za mlađaka

Pomrčina Mjeseca • vidljiva sa Zemlje u svim točkama gdje je noć na isti način, jer je Mjesec manji od Zemlje • potpuna/djelomična – ovisi o deklinaciji Sunca i Mjeseca

Pomrčina Sunca Djelomična • Mjesec zasjenjuje dio Sunca Potpuna • na jednom djelu Zemlje Mjesec zasjenjuje u potpunosti Sunce Prstenasta • konus sjene ne dodiruje Zemlju

Pomrčina Sunca • u sjeni (umbra) potpuna pomrčina • u polusjeni (penumbra) djelomična pomrčina

Pomrčina Sunca

Prstenasta pomrčina Sunca • prstenasta pomrčina Sunca nastaje u produžetku konusa na mjestu protusjene (antumbra) • ostala mjesta u polusjeni (penumbri) izvan protusjene imaju djelomičnu pomrčinu

Trajanje i površina pomrčina potpuna pomrčina u promjeru oko 200 km prstenasta pomrčina u promjeru oko 430 km djelomična pomrčina max. do 7000 km pomrčina Sunca „putuje” po površini Zemlje kako se Zemlja okreće (Mjesec manji od Sunca) • pomrčina Mjeseca se vidi svugdje jednako (Zemlja veća od Mjeseca) • potpuna pomrčina Sunca u jednom mjestu oko svakih 200 godina • u godini je više pomrčina Sunca nego Mjeseca • •