Svojstva morske vode Meteorologija i oceanografija 3 N

Svojstva morske vode Meteorologija i oceanografija 3. N

Sastav morske vode Salinitet Ø Morska voda se sastoji od Øzaslanjenost morske vode Øu promilima ‰ Øsoli Ø u gramima po kilogramu (g/kg) Øplinova Øelemenata u tragovima otopljenih u moru Øorganskih tvari Ø U 1 litri ( 1000 g) mora je u prosjeku Ø 965 grama vode Ø 36 grama raznih soli

Salinitet Ønajniži salinitet: ØArktik i Antarktik (ljeti kada se led otapa) Øekvator (kiše, slab vjetar i isparavanje) Ønajviši salinitet: Øφ između 10° i 30° (područje Pasata, nema padalina, toplo, vjetar, godišnje ispari količina vode od 1, 3 m) Izohaline linije koje na karti mora i oceana spajaju točke jednakih vrijednosti saliniteta

Salinitet Øprosječan salinitet 37, 5‰ Ø na ušćima rijeka manji salinitet Ø salinitet zatvornih mora različit Ømanja slanost (rijeke) – Baltik (i 3‰), Hudsonov zaljev, Sjeverno ledeno more, Crno more Øveća slanost(jako isparavanje, nema rijeka ni padalina) – Mediteran, Crveno more, Perzijski zaljev (i 41‰) Øu polarnim područjima zaleđivanjem se povećava salinitet zimi (led je uglavnom sastavljen od slatke vode, dok sol tone i zajedno s hladnom gušćom vodom tone prema dnu). to uzrokuje stvaranje dubinske struje koja se polagano kreće prema ekvatoru Øljeti, odleđivanjem se površinski salinitet smanjuje.

Izdvajanje soli u polarnim morima na slici i na pozadini se vidi „curenje” otopine soli iz novostvorenog antarktičkog leda (Discovery Channel)

Haloklina Øsloj u moru u kojem se salinitet naglo mijenja s dubinom. Øpovezana s opadanjem saliniteta na dubinama od 100 do 500 m. Øi u blizini obale, napose u estuarijima i ušćima velikih rijeka (Amazona, Nil, Mississippi)

Stalnost odnosa među solima u moru i određivanje saliniteta Østalnost kemijskog sastava morske vode Ø Na. Cl – glavni sastojak Ø 77 ‰ Ø klorid Cl- – 55, 2 ‰ Ø natrij Na+ – 30, 4 ‰ Øpromjena saliniteta mijenja svojstva mora Ø najpreciznije određivanje saliniteta kemijski Øtitriranje Ø temeljem elektroprovodljivosti Ø u laboratoriju Øinduktivnom sondom

Mrtvo more Ø salinitet na površini do 300‰

Toplina u moru Øsunčevim zračenjem Øu jednom danu 1233 J topline na cm² Øsunčevo toplinsko kratkovalno zračenje prolazi kroz atmosferu (ne grije atmosferu) i prodire u more te ga grije Øzemljina toplina Øpodmorski vulkani Øtrenje čestica Øoksidacija Øradioaktivno zračenje (prirodno)

Prenošenje topline s mora na atmosferu Øodbijanje Sunčeve energije od morske površine Økratkovalno zračenje, manji utjecaj Øgrijanje donjih slojeva atmosfere: Øzagrijano more isijava dugovalno zračenje Ødodir mora i donjih slojeva atmosfere Øisparavanje mora grije i udaljenija mjesta: kada topli zrak stigne u hladnija područja, vodena para se kondenzira ili sublimira i oslobađa toplinu Ømore predaje atmosferi 90% topline

Zagrijavanje vode Øza zagrijavanje 1 l vode se troši više energije nego za grijanje drugih tvari Øspecifična toplina vode najveća! Ømore se zagrijava sporije od kopna, ali i sporije hladi – djeluje kao regulator topline Økod nas zimi više temperature, ljeti niže temperature i manje dnevne promjene temperature nego na kopnu Øza zagrijavanje 1 m³ mora treba energije kao za zagrijavanje 3118 m³ zraka

Mjerenje temperature u morima Øtermometri, termografi Øpovršinska temperatura – na dubini od pola metra Øna brodu – Øtermograf na oplati, Øtemperatura mora za hlađenje motora Øza istraživanja CTD sonde (Conductivity, Temperature Depth)

Raspored temperature morske vode Ø 53% mora >20°C Ø 35 mora >25°C Øprosjek 17 -18°C Øsjeverna polutka oko 19°C Øjužna polutka oko 16°C Ønajtopliji Crveno more i Perzijski zaljev, ljeti i do 35°C Øprosječna toplina mora 3, 8°C, na ekvatoru 4, 9°C

Gustoća morske vode Øovisi o salinitetu i temperaturi Øopada radi: Øugrijavanja Ømiješanja sa slatkom vodom Øpadalina Øvoda s kopna Øraste radi: Øisparavanja Øneslana voda najgušća pri +4°C, Øohlađivanja morske vode gustoće 1. 000, 0 kg/m³ Øleda u moru Øgustoća mora 1. 021, 0 -1. 027, 5 kg/m³ Øutjecaj na gaz

Utjecaj saliniteta na gustoću i ledište Slanost 0‰ 10‰ 20‰ 35‰ Max. gustoća pri temperaturi: 4, 0°C 1, 9°C -0, 3°C -2, 5°C -3, 6°C Ledište pri temperaturi: 0, 0°C -0, 5°C -1, 1°C -1, 6°C -1, 9°C

Termoklina i piknoklina Øpodručje u moru u kojem postoji izrazita promjena temperature odnosno gustoće

S obzirom na piknoklinu, mogu se razlikovati tri odvojene vodene mase Ø 1. površinski sloj - zona miješanja iznad piknokline koja je vrlo ujednačenih karakteristika (miješanje površinskog sloja zbog struja, valova i vjetra): Ø 2. gornji sloj – rjeđi sloj u kojem se pojavljuju termoklina i piknoklina a izražen je u nižim i umjerenim širinama; Ø 3. dubinski sloj – ispod piknokline

Kompresibilitet morske vode Øvoda se teoretski smatra nestlačivom Øvoda je ipak stlačiva radi soli i drugih sastojaka koji mijenjaju strukturu molekula vode Øs porastom dubine utjecaj kompresije je sve veći Ølitra vode iz sa 9800 m dubine kod Filipina je teška 1071, 2 g, ako se donese na površinu će se raširiti i u litri će ostati 1027, 7 g Øbez stlačivosti bi razina mora bila 32 m viša

Optička svojstva mora ØDubina prodiranja dijelova spektra svjetla prozirnost, boja Øekstinkcija – slabljenje svjetla radi upijanja zraka svjetla od strane mora Ødo 1 m dopre samo 90% svjetla Ødo 100 m dopire 0, 03% svjetla Øna 300 m potpuna tama Prozirnost mora Øveća što je manje hranjivih tvari Øza mjerenje se koristi Secchijeva bijela okrugla ploča promjera 50 cm se spušta u more i mjeri dubina Ønajdublje prodire modri dio spektra Øžutu boju more upija 10 x brže, crvenu 100 x (morska zvijezda koja pada prema dnu od crvene postaje smeđa)

Boja mora Ømodra radi apsorpcije crvenog djela spektra Øutjecaj dubine, dna, alga, račića, planktona, pritoka vode, mulja…. ØCrveno more ponekad „pocrveni” radi račića iz planktona Bioluminescencija Øsvjetlo koje proizvode morski organizmi – bičaši, račići, crvi, meduze, plaštenjaci Ønekada se u tami vidi brazda broda ili prelamanje vala Øzelenkasto, nekada vrlo jako (ljeti, kada nema mjesečine uočljivije) Øi kod većih riba na velikim dubinama