HERBICIDI Naziv zanimanjakvalifikacijea POLJOPRIVREDNI TEHNIAR FITOFARMACEUT Naziv predmeta
HERBICIDI • Naziv zanimanja/kvalifikacije/a : POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR - FITOFARMACEUT • Naziv predmeta : ZAŠTITA BILJA • Razred u kojem se obrađuje tema: DRUGI/TREĆI • Nastavna jedinica: HERBICIDI • Ime i prezime autora: DUBRAVKA GVOZDIĆ • Broj nastavnih sati : 4
objasniti pojam herbicida Ishodi učenja: razumjeti mehanizme djelovanja herbicida povezati način i vrijeme primjene herbicida analizirati uvjete potrebne za efikasno djelovanje herbicida
Usporedite fotografije i analizirajte po čemu se razlikuju
Što su korovi? Opišite štete od korova. Ponovimo… Prisjetite se preventivnih i direktnih mjera suzbijanja korova.
Štete koje korovi čine u poljoprivredi: korovi smanjuju količinu priroda podzemni dijelovi i ostatci korova mogu otežavati obradu tla, njegu i ubiranje usjeva korovi imaju značaj u širenju štetnih organizama u usjevima korovi smanjuju kakvoću poljoprivrednih proizvoda korovi mogu mehanički oštetiti kulturnu biljku ili izazvati polijeganje korovi poskupljuju poljoprivrednu proizvodnju, i dr
Mjere suzbijanja korova Preventivne mjere ili indirektne mjere su skup mjera koje se primjenjuju s ciljem sprječavanja pojave novih i širenje postojećih korova. • čišćenje sjemena • pravilno postupanje sa biljnim ostatcima • održavanje čistoće poljoprivrednih objekata, strojeva i alata • uništavanje korova na nepoljoprivrednim površinama • korištenje organskih gnojiva u kojima nema sjemenki korova • zakonska regulativa
Direktne mjere su skup mjera kojima se uništava ili suzbija korov. Direktne mjere suzbijanja korova v agrotehničke mjere: plodored (izmjena usjeva), košnja, natapanje, podusjevi (za trajne nasade, te češnjak, luk i kupusnjače), prilagodba vremena i gustoće sjetve, kontrola plodnosti tla v mehaničke mjere – obrada tla, kopanje, zatravljivanje, zastiranje (malčiranje žetvenim ostatcima, plastičnim folijama, živim malčem), plijevljenje, v fizikalne mjere - suzbijanje korova vatrom, solarizacija tla (korištenje prozirne folije za zagrijavanje tla) v biološke mjere – korištenje živih organizama u njihovom suzbijanju. U biološkoj borbi protiv korova mogu se koristiti fitofagni kukci, nematode, mikrobiološki agensi (patogene gljive i bakterije), mikotoksini (metaboliti gljiva) te više biljke (kompetitori) v kemijske mjere – primjena kemijskih sredstava za uništavanje korova)
HERBICIDI Herbicidi su kemijska sredstva za suzbijanje ili zaustavljanje rasta pojedinih biljaka.
Istaknite prednosti i nedostatke kemijske metode u zaštiti bilja. Podsjetimo se… Što ulazi u sastav kemijskih sredstava za zaštitu bilja? Što je djelatna (aktivna) tvar? Prisjetite se definicija karence, škropiva, formulacije. Koje su tekuće formulacije sredstava za zaštitu bilja?
Herbicidi… Ø Izbor herbicida ovisi o vrsti usjeva, stanju zakorovljenosti i stupnju razvoja korova. Ø Za pozitivan učinak primijenjenih herbicida veliku ulogu imaju agroekološki uvjeti u vrijeme njihove primjene, a također i u periodu aktivnoga djelovanja pripravka. Ø Uspjeh apliciranog herbicida ovisi i o mehaničkim, fizičkim, kemijskim i drugim osobinama tla. Ø Svaki herbicid ima određeni spektar djelovanja na korovne vrste pa je poznavanje zastupljenih vrsta korova određenog staništa jedan od osnovnih preduvjeta za pravilan izbor herbicida, vremena i načina njegove primjene.
Podsjetimo se …. Podjela korova prema botaničkoj pripadnosti Porodica Broj vrsta Poaceae/trave 44 Cyperaceae/šiljevi 12 Asteraceae/glavočike 32 Polygonaceae/dvornici 8 Amaranthaceae/šćirevi 7 Brassicaceae/krstašice 7 Fabaceae/mahunarke 6 Convolvulaceae/slakovi 5 Euphorbiaceae/mlječike 5 Chenopodiaceae/lobode 4 Malvaceae/sljezovi 4 Solanaceae/pomoćnice 3
Ø jednogodišnji korovi – zeljaste biljke čiji životni ciklus traje godinu dana. Podjela korova prema trajanju života: Ø dvogodišnji korovi – zeljaste biljke kojima životni ciklus traje dvije godine. U prvoj godini stvaraju vegetativne organe (korijen, list), a u drugoj generativne organe (divlja mrkva) Ø višegodišnji korovi – korovi čiji životni ciklus traje više od dvije godine. Mogu biti zeljaste trajnice, grmovi i drveće. Zeljaste trajnice mogu stvarati potomstvo iz sjemena i vegetativno. Zato su vrlo agresivne (osjak, kiselica, slak, pirika, divlji sirak…)
Podjela korova prema značajkama lista: Ø uskolisne – botanički pripadaju jednosupnicama Ø širokolisne – botanički pripadaju dvosupnicama
Načini razmnožavanja korova: Ø generativno (spolno) - razmnožavanje sjemenom koje nastaje nakon procesa oplodnje. Korovi koji se razmnožavaju pretežno generativno nazivaju se sjemenski korovi. Ø vegetativno (nespolno) - razmnožavanje sa vegetativnim dijelovima biljke (stabljika, rizom vriježe, …). Sve jedinke nastale vegetativnim razmnožavanjem iz jedne matične biljke nazivaju se klonovi. Klonovi imaju istu genetičku strukturu. Vrste koje se razmnožavaju vegetativno su višegodišnji (pereni) a nazivaju se još trajni ili korijenski korovi, iako se neki šire i drugim vegetativnim organima.
Samostalni rad… Izradite računalnu prezentaciju na kojoj će biti predstavljene korovne vrste iz svake botaničke porodice, koje su navedene na slajdu br. 10. Kod porodice Poaceae (trave) predstavite tri vrste, kod ostalih po jednu vrstu.
HERBICIDI KEMIJSKA SREDSTVA ZA SUZBIJANJE KOROVA
Podjela herbicida prema aktivnosti Kontaktni herbicidi uništavaju tkiva biljke koja dođu u kontakt s njima. Općenito to su herbicidi s najbržim djelovanjem. Manje su učinkoviti kod biljnih vrsta koje imaju sposobnost obnavljanja iz korijenja. Translokacijski (sistemični) herbicidi djeluju putem lista ili korijena tretirane biljke. Oni su sposobni kontrolirati biljke koje se obnavljaju iz korijena, te imaju nešto sporije, ali učinkovitije djelovanje na korovne vrste.
Herbicid u biljku može dospjeti: ükroz list – folijarni herbicidi - kroz kutikulu, epidermu, palisadni parenhim pa sve do floema ükroz korijen - zemljišni herbicidi - za njihovo efikasno djelovanje, potrebne su oborine (da bi herbicid dospio do korijena) i fino pripremljena površina tla ükroz list i korijen
Herbicidi mogu biti: o Totalni herbicidi - na određenoj površini uništavaju svu vegetaciju. Nalaze primjenu na suzbijanju korova na željezničkim prugama, putovima i sl. Neki se totalni herbicidi primjenjuju i na poljoprivrednim površinama za uništavanje korova u vrijeme kada nema usjeva. o Selektivni herbicidi uništavaju jednu grupu biljaka, dok na druge ne djeluju. Selektivni herbicidi su relativno selektivni jer njihova selektivnost ovisi od doze, vremena i načina primjene. o Desikanti i defolijanti su sredstva za uništavanje nadzemnih zelenih dijelova biljaka, izazivaju uvenuće i sušenje kulturnih biljaka. Mogu se koristiti za sprječavanja prelaska sistemičnih bolesti u podzemne organe, ujednačavanja zriobe, odnosno olakšavanja žetve ili berbe sjemenskog krumpira, uljane repice, soje, suncokreta i slično
A - Inhibitori acetyl Co. A karboksilaze (ACCase) - uzrokuju izostajanje razvoja novih listova, dok razvijeno lišće poprima crvenkastu boju, biljke ugibaju za 10 – 14 dana Prema mehanizmu djelovanja herbicidi mogu biti: B - Inhibitori acetolaktat sintaze (ALS) - uzrokuju prestanak rasta i klorozu, nakon 1 do 4 tjedna dolazi do pojave nekroza. C - Inhibitori fotosinteze u fotosustavu II - posljedica djelovanja očituje se u pojavi kloroze na rubovima listova, te u konačnici do nekroze D - Inhibitori fotosinteze u fotosustavu I - tri dana nakon tretiranja biljke uvenu i potpuno se osuše E - Inhibitori protoporfirinogen oksidaze (PPO) - dolazi do kloroze, a kasnije i do nekroze biljaka F - Inhibitori biosinteze karotenoida - dolazi do blijeđenja biljaka, zaostajanja u rastu i ugibanja G - Inhibitori EPSP sintaze – posljedice su zaustavljanje rasta, kloroza na listovima, starije lišće pocrveni, a biljka na kraju ugiba
Prema mehanizmu djelovanja herbicidi mogu biti: H - Inhibitori glutamin sintetaze - posljedica su pojava kloroze i nekroze L - Inhibitori sinteze stanične stjenke (celuloze) - prekida se rast biljke, pupovi pocrvene, a biljke se suše I - Inhibitori DHP (dihidropteroat) sintaze – posljedice su prekid rasta i nekroze na biljkama, uslijed čega biljka ugiba nakon 1 do 2 tjedna K - Inhibitori diobe stanica – djeluju na biljku u fazi klijanja, onemogućuju razdvajanje diobenog vretena ili inhibiraju sintezu masnih kiselina. N - Inhibitori sinteze lipida - biljke često niti ne niknu, klijanci su deformirani, a lišće slijepljeno O - Sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi) - uzrokuju nenormalan rast, deformacije i devijacije biljnih organa.
Herbicidi se mogu primijeniti: ◦ prije sjetve odnosno sadnje (pre-sowing) - mogu se primijeniti rezidualni herbicidi i to tretiranjem po tlu sa ili bez inkorporacije. ◦ nakon sjetve, a prije nicanja kulture i korova (pre-emergence) - mogu se primijeniti rezidualni i folijarni herbicidi ◦ nakon nicanja kulture i korova (post-emergence) - primjenjuju se folijarni (kontaktni ili sistemični) herbicidi ◦ Razdvojena primjena ili split aplikacija herbicida je primjena herbicida kod kojeg se preporučena količina herbicida raspodijeli i primjenjuje u dva ili više puta u određenim vremenskim razmacima
Opasnosti od fitotoksičnosti ØHerbicidi se najčešće primjenjuju prskanjem. Pravilna primjena ovisi o vremenskim prilikama. ØPrskanje je potrebno provesti po mirnom vremenu, bez vjetra, kako bi se izbjegla mogućnost zanošenja – drifta. Najveća dozvoljena brzina vjetra kod koje je moguće provesti primjenu herbicida prskanjem je 2, 6 m/sec. To je vjetar kod kojeg lagano treperi lišće. ØTemperature niže od 5 °C ili viša od 25 °C, mogu dovesti do fitotoksičnosti. Fitotoksičnost je pojava oštećenja usjeva sa primjenjenim sredstvima za zaštitu bilja. ØKiša - može djelovati pozitivno i negativno; u primjeni zemljišnih herbicida kiša djeluje pozitivno, u svim ostalim primjenama nije poželjna jer ispire sredstvo.
Razgradnja i gubitak herbicida Gubitci herbicida nastaju uslijed: ispiranja u dublje slojeve, isparavanja, usvajanja od strane biljaka i vezivanjem na mineralne i organske koloide tla. Razgradnja ili degradacija odvija se procesima: fotorazgadnje, kemijskom razgradnjom i razgradnjom mikroorganizmima.
Perzistentnost herbicida je vremensko razdoblje kroz koje neki herbicid ostaje u tlu, vodi ili biljkama, u aktivnom obliku. Perzistentnost herbicida Rezidui su nepromijenjene, u tlu preostale količine, koje mogu ali ne moraju biti dostupne biljci. Period kroz koji herbicidi ostaju aktivni u tlu je različit, od nekoliko dana do više godina. Perzistentnost većine herbicida manja je od godine dana. Rezidui mogu: oštetiti osjetljive kulture u plodoredu, suziti plodored a time i izbor herbicida, doprinijeti akumulaciji herbicida u tlu i biljnim proizvodima naknadno posijanih kultura i nepovoljno utjecati na mikroorganizme tla.
Pitanja za ponavljanje 1. Što su herbicidi? Na koje načine mogu dospjeti u biljku? 2. Kako djeluju nesistemični, a kako sistemični herbicidi? 3. Što je potrebno za efikasno djelovanje zemljišnih herbicida? 4. Što je perzistentnost herbicida? Koje su štetne posljedice rezidua perzistentnih herbicida? 5. Nabrojite procese gubitaka i razgradnje herbicida.
Samostalni rad 1. Na web stranicama pronađite nekoliko preparata totalnih herbicida. Ispišite trgovačke nazive i aktivne tvari. Pročitajte i prokomentirajte aktualnosti vezane za djelatnu tvar glifosat. 2. Učitajte link https: //learningapps. org/watch? v=p 8 g 54 dqn 520 i popunite križaljku. 3. Na Fis tražilici Ministarstva poljoprivrede (https: //fis. mps. hr/trazilicaszb/ ) pronađite dva herbicida za suzbijanje travnih korova u kukuruzu. Napišite trgovačke nazive, djelatne (aktivne tvari) i formulacije.
Literatura • Gvozdić, D. , Ćosić, J. , Baličević, R. „Zaštia bilja”, udžbenik za učenike srednjih poljoprivrednih škola, Osijek, 2019.
- Slides: 28