GLAVA 3 Teorija proizvodnje 10272021 Teorija proizvodnje 1

GLAVA 3 Teorija proizvodnje 10/27/2021 Teorija proizvodnje 1

n U ovom poglavlju razmatramo proces proizvodnje kao djelatnosti u kojoj čovjek stvara nova dobra. U svakoj se proizvodnji kao neophodni elementi koriste sredstva za proizvodnju i ljudski rad. Rad se smatra najvažnijim elementom proizvodnje, ali za suvremenu proizvodnju veliko značenje imaju i sredstva za proizvodnju, kao što su tehnički usavršena sredstva za rad i kvalitetni reprodukcijski materijali. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 2

Cilj ovog poglavlja je odgovoriti na sljedeća temeljna pitanja: n n n n Koji uvjeti i čimbenici određuju opseg i strukturu proizvodnje? Koja su bitna obilježja stalnih i obrtnih sredstava u proizvodnji? Kako određujemo veličine ukupnih, prosječnih i graničnih prinosa? Na kojim se razinama ukupnih prinosa ostvaruje racionalna proizvodnja? U kojim uvjetima proizvođač ima neracionalnu razinu proizvodnje? Što je proizvodna funkcija? Kakav oblik ima proizvodna funkcija u suvremenoj proizvodnji? Gdje se može primijeniti znanje o proizvodnoj funkciji? 10/27/2021 Teorija proizvodnje 3

3. 1. ČIMBENICI PROIZVODNJE Proizvodnja je proces u kojem se dobra i usluge manje vrijednosti, koje nazivamo resursima (inputima), pretvaraju u dobra i usluge veće vrijednosti, koje nazivamo učincima (outputima). Proizvodni sustav čine: n Inputi - ulaz (polazište, temelj) proizvodnog sustava, n Outputi - izlaz, ishod (proizvodi i usluge) proizvodnog sustava, n Proces - aktivnost fizičkog pretvaranja proizvodnih resursa u učinke. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 4

Glavne skupine proizvodnih resursa: n n n zemlja (prirodni resursi) pretežito su iscrpivi i neobnovljivi, fizički kapital (proizvedeni, obnovljivi resursi) rad (ljudski kapital), socijalni kapital – odnosi među ljudima i poduzetništvo (ljudska djelatnost kombiniranja drugih proizvodnih resursa). Podjela temeljnih čimbenika proizvodnje u praksi: n n n sredstva za rad (alati, uređaji, strojevi, transportna sredstva, građevinski objekti), predmeti rada (osnovni materijal, pomoćni materijal, sitni potrošni inventar, energija i dr. ) i ljudski rad (napori čovjeka uz korištenje umnih i fizičkih sposobnosti). 10/27/2021 Teorija proizvodnje 5

Slika 3. 1. Funkcioniranje proizvodnog sustava Tehnologija: • radni postupci (uže značenje), • znanja primjenjiva u praksi (šire značenje). 10/27/2021 Teorija proizvodnje 6

3. 2. STALNA SREDSTVA Stalna (osnovna) sredstva: n n n dugotrajno su vezana u procesu poslovanja poduzeća (vijek korištenja dulji od jedne godine), postupno se troše, u dugom razdoblju ukupnu svoju vrijednost prenose na gotove proizvode i usluge. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 7

Vrste stalnih sredstava: n n n zemljište, građevinski objekti, oprema, višegodišnji nasadi, osnovno stado, nematerijalna ulaganja (izdaci za istraživanja i razvoj, kupnja patenata i/ili licencija, itd. ). 10/27/2021 Teorija proizvodnje 8

3. 3. VRIJEDNOST I KAPACITET STALNIH SREDSTAVA Oblici vrijednosti stalnih sredstava: n n nabavna vrijednost, otpisana vrijednost, sadašnja vrijednost i krajnja vrijednost. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 9

Kapacitet je sposobnost gospodarskog subjekta ili njegova dijela da u određenom vremenu proizvede određenu količinu učinaka (proizvoda ili usluga) dane razine kakvoće. Način izražavanja kapaciteta: količinom učinaka, satima ljudskog ili strojnog rada, količinom potrošenog materijala, veličinom zasijane površine (u hektarima), brojem uvjetnih grla stoke, i sl. Vrste kapaciteta: n teoretski (ugrađeni, instalirani, maksimalni), n tehnički i n radni (realni, proizvodni, normalni). 10/27/2021 Teorija proizvodnje 10

Stupanj iskorištenja kapaciteta (odnos ostvarenog učinka prema radnom kapacitetu): Stupanj iskorištenja kapaciteta obradivog zemljišta zasijane površine u hektarima / površine predviđene za sjetvu 100 Stupanj iskorištenja kapaciteta transportnog sredstva ostvareni učinak u tonskim Kilometrima / mogući učinak u tonskim kilometrima 100 Stupanj iskorištenja kapaciteta stroja broj odrađenih radnih dana (sati) / predviđeni broj radnih dana (sati) 100 Stupanj iskorištenja kapaciteta hotela ostvareni učinak (broj noćenja) / mogući učinak (broj postelja broj dana) 100 Stupanj iskorištenja kapaciteta objekta za tov stoke broj grla stoke u tovu / mogući broj grla stoke u tovu 100 10/27/2021 Teorija proizvodnje 11

Tablica 3. 1. Procjena iskorištenja godišnjeg radnog kapaciteta stroja Opis Postupak izračunavanja Veličina kapaciteta 1 2 3 1. Teoretski kapacitet godišnje 365 dana 24 sata 8. 760 sati 2. Investicijsko i tekuće održavanje 20 dana 24 sata 480 sati 3. Tehnički kapacitet godišnje 4. Neradni dani i smjene 5. Radni (normalni) kapacitet godišnje 6. Odrađeni broj radnih sati 7. Stupanj iskorištenja radnog kapaciteta 10/27/2021 (red 1 red 2) 8. 280 sati 60 dana 24 sata + 285 dana 8 sati 3. 720 sati (red 3 red 4) 4. 560 sati (prema evidenciji rada) 3. 420 sati (red 6 / red 5) 100 Teorija proizvodnje 75 % 12

3. 4. OBRTNA SREDSTVA Oblici obrtnih (tekućih) sredstava: n novčana sredstva (u blagajni i na žiroračunu, te devizna sredstva i kratkoročni vrijednosni papiri), n materijal u širem smislu (rezervni dijelovi, sitni alat, ambalaža i inventar), n nedovršena proizvodnja (sva ulaganja ostvarena u proizvodnji u određenom razdoblju), n gotovi proizvodi i usluge, n potraživanja od kupaca (pravo naplate prodanih proizvoda i usluga). 10/27/2021 Teorija proizvodnje 13

n Vrste oblika obrtnih sredstava: novčani, materijalni (naturalni) i prijelazni oblici (predujmovi i potraživanja od kupaca). Novac Zaliha materijala (N) (M) Proizvodnja u tijeku (P) Gotovi proizvodi (R) Novac 1 (N 1) Koeficijent obrtanja (mjerilo brzine obrtanja) pokazuje koliko obrtaja neko sredstvo napravi u jednoj godini (kod stalnih sredstava je manji od 1, a kod obrtnih veći od 1) = utrošena sredstva / uložena sredstva. Vrijeme vezivanja = 365 / koeficijent obrtanja. Koeficijent obrtanja = 365 / vrijeme vezivanja. Likvidnost poduzeća je protočnost njegovih sredstava. Solventnost je plaćevna sposobnost. Koeficijent solventnosti = raspoloživa novčana sredstva / dospjele obveze. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 14

3. 5. UKUPNI, PROSJEČNI I GRANIČNI PROIZVOD Ukupni proizvod ili ukupni prinos (y 1) je količinski izražen rezultat ulaganja određene količine jednog promjenljivog inputa (x 1), pri čemu su količine ostalih inputa nepromjenljive. y 1 = f (x 1). Prosječni proizvod ili prosječni prinos nekog inputa definira se kao omjer ukupnog prinosa (y 1) i količine tog inputa uloženog u proizvodnju. y 1 / x 1. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 15

Tablica 3. 2. Kretanje ukupnog, prosječnog i graničnog prinosa Inputi (x 1) Ukupni prinos (y 1 ) Prosječni prinos (y 1 / x 1) Granični prinos ( y 1 / x 1) Slojevi rasta ukupnog prinosa (bitna obilježja) 0 0 4 300 75, 0 8 900 112, 5 150, 0 I. sloj 12 1. 800 150, 0 225, 0 (previše konstantnih inputa, 16 3. 000 187, 5 max. 300, 0 20 4. 000 200, 0 250, 0 II. sloj 24 4. 800 max. 200, 0 (količinski optimum) 28 5. 400 192, 0 150, 0 III. sloj 32 5. 600 175, 0 50, 0 (racionalna proizvodnja, 36 max. 5. 600 155, 0 0 40 5. 400 135, 0 50, 0 IV. sloj 44 5. 170 117, 5 57, 5 (previše promjenljivog inputa) 10/27/2021 Teorija proizvodnje rastući prinosi) opadajući prinosi) 16

Granični proizvod ili granični prinos je dodatna količina prinosa ( y 1) koja je rezultat dodavanja jedne količinske jedinice određenog inputa ( x 1), to jest stopa promjene ukupnog prinosa. y 1 / x 1. Slika 3. 2. Kretanje ukupnog prinosa po slojevima proizvodnje 10/27/2021 Teorija proizvodnje 17

Slika 3. 3. Prosječni i granični prinos po slojevima proizvodnje Kada je GP > PP, PP se povećava, Kada je GP < PP, PP se smanjuje, Kada je GP = PP, PP je maksimalan. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 18

3. 6. SLOJEVI RACIONALNE I NERACIONALNE PROIZVODNJE Prvi sloj: do razine promjenljivog inputa pri kojoj je granični prinos maksimalan. Drugi sloj: završava na razini inputa pri kojoj prosječni prinos postaje maksimalan. Treći sloj: započinje na razini ulaganja promjenljivog inputa pri kojoj je prosječni prinos maksimalan. Četvrti sloj: ukupni prinos se smanjuje. n n Zakon opadajućih prinosa (promjenljivih omjera). Najprofitabilniju razinu opsega proizvodnje određuju veličine prihoda i troškova. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 19

3. 7. POJAM I OBLICI PROIZVODNE FUNKCIJE Proizvodni proces obuhvaća različite vrste aktivnosti kojima se mijenja: n fizički oblik dobara (prerada), n mjesto korištenja dobara (prijevoz) ili n vrijeme korištenja dobara (skladištenje). Proizvodnja kao proces stvaranja ili dodavanja nove vrijednosti: n n u užem smislu (promjena oblika dobara) u širem smislu (povećanje vrijednosti dobara) Pšenica na njivi → pšenica u silosu → pšenica u mlinu → brašno u skladištu → brašno u pekarnici → kruh u prodavaonici. . . 10/27/2021 Teorija proizvodnje 20

Proizvodna funkcija = matematički (količinski) odnos koji pokazuje ovisnost količina određenog proizvoda o količinama pojedinih upotrijebljenih inputa. y 1 = f (x 1). y 1 = prinos (opseg proizvodnje), ovisna varijabla, x 1 = količina proizvodnih resursa, neovisna varijabla. Za prinos od 600 tona pšenice, treba zasijati 30 tona sjemena na 100 hektara, Za prinos od 800 tona pšenice, treba zasijati 40 tona sjemena na istoj površini. Proizvodna funkcija odražava postojeća tehnološka ograničenja. Dva načina izražavanja i tumačenja proizvodne funkcije: n maksimalnom količinom outputa koja se može dobiti iz određene količine inputa ili n minimalnom količinom inputa koja osigurava određenu količinu outputa. Može se izraziti u obliku tablice, grafikona i algebarske jednadžbe. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 21

Odnos između outputa i jednog promjenljivog inputa može imati tri opća oblika: n konstantni odnos (linearna proizvodna funkcija), n opadajući odnos (degresivna proizvodna funkcija) i n rastući odnos (progresivna proizvodna funkcija). Slika 3. 4. Linearna proizvodna funkcija s jednim promjenljivim inputom y 1 / x 1 = 1. 000 / 20 = 50 jedinica y 1. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 22

Slika 3. 5. Degresivna proizvodna funkcija s jednim promjenljivim inputom y 1 / x 1 = 3. 000 / 20 = 150 jedinica y 1 / x 1 = 1. 000 / 20 = 50 jedinica y 1 / x 1 = 400 / 20 = 20 jedinica y 1 10/27/2021 Teorija proizvodnje 23

Slika 3. 6. Progresivna proizvodna funkcija s jednim promjenljivim inputom y 1 / x 1 = 400 / 20 = 20 jedinica y 1 / x 1 = 1. 000 / 20 = 50 jedinica y 1 / x 1 = 3. 000 / 20 = 150 jedinica y 1 Klasična proizvodna funkcija predstavlja kombinaciju sva tri poznata opća oblika odnosa input-output. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 24

3. 8. PRIMJENA PROIZVODNE FUNKCIJE Proizvodna funkcija je jedna od metoda input-output analize (proučavanja odnosa između ulaganja i učinaka u proizvodnji kao naturalnom odnosu), a pomoću cijena naturalni se odnos može izraziti vrijednosno. Proizvodna funkcija omogućuje: n predviđanje opsega proizvodnje uz poznate količine i kakvoću resursa, te uz određene uvjete i metode (tehnologiju) proizvodnje. n izbor količinski najpovoljnije kombinacije inputa (resursa) u proizvodnji određenog outputa (tehnički učinkovite kombinacije) i n izbor najpovoljnije tehnologije (metode) proizvodnje. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 25

v v Predviđanje opsega poljoprivredne proizvodnje može se vršiti uz određeni stupanj vjerojatnosti, a ne potpuno sigurno. Proizvođač ne može mijenjati proizvodnu funkciju, ali može birati između alternativnih funkcija. Proizvođač treba znati: v količinske odnose između inputa i outputa v potrebne količine resursa (inputa) za određenu proizvodnju Za uspjeh proizvodnje posebno je bitan input tehnologije ili znanja o tome kako se inputi mogu pretvarati (transformirati) u outpute. 10/27/2021 Teorija proizvodnje 26

Odnos između inputa i outputa može se izraziti jednadžbom: y 1 = f (x 1 / x 2, x 3, . . . , xn); y 1 = b x 1, a = 0 i/ili y 1 = a + b x 1, a 0 Ako poljoprivredni proizvođač očekuje prinos od 1 mtc kukuruza na svakih 2 kilograma upotrijebljenog mineralnog gnojiva tada postoji linearni odnos: y 1 = a + 0, 5 x 1. Kada poljoprivredni proizvođač može očekivati 5 metričkih centi kukuruza bez uporabe gnojiva tada jednako 5. Proizvodna funkcija bi tada bila y 1 = 5 + 0, 5 x 1. y 1 / x 1 = 5 / 10 = 0, 5 mtc y 1 / 1 kg x 1 10/27/2021 Teorija proizvodnje 27

Slika 3. 7. Linearna funkcija proizvodnje kukuruza s promjenljivim inputom dušika 10/27/2021 Teorija proizvodnje 28

Tablica 3. 3. Prinosi kukuruza za različite količine dušičnog gnojiva (linearni odnos) Ulaganje: dušično gnojivo x 1 (u kg) Prinos: zrno kukuruza y 1 (u mtc) 0, 0 5 + 0, 5 0, 0 = 5, 0 1, 0 5 + 0, 5 1, 0 = 5, 5 2, 0 5 + 0, 5 2, 0 = 6, 0 10, 0 5 + 0, 5 10, 0 = 10, 0 20, 0 5 + 0, 5 20, 0 = 15, 0 30, 0 5 + 0, 5 30, 0 = 20, 0 10/27/2021 Teorija proizvodnje 29

Kraj glave 3. n Završna riječ 10/27/2021 Teorija proizvodnje 30