MENADMENT I STRATEGIJA GLAVA XXI INVESTICIJE GLAVA XXII

  • Slides: 20
Download presentation
MENADŽMENT I STRATEGIJA GLAVA XXI: INVESTICIJE GLAVA XXII: RIZIK

MENADŽMENT I STRATEGIJA GLAVA XXI: INVESTICIJE GLAVA XXII: RIZIK

2. METODE ZA OCENU INVESTICIONIH PROJEKATA

2. METODE ZA OCENU INVESTICIONIH PROJEKATA

Perioda povraćaja (Pay Back) q KRITERIJUM: Ø Period u kome investicija svojim prinosima (neto

Perioda povraćaja (Pay Back) q KRITERIJUM: Ø Period u kome investicija svojim prinosima (neto novčanim tokom, na primer) treba da nadoknadi inicijalno ulaganje n n I= (NPt-NOt)= NNTt t=0 I – vrednost investicije NPt - vrednost novčanog priliva u godini t NOt – vrednost novčanog odliva u godini t n - period povraćaja investicionog projekta NNTt – neto novčani tok u godini t Ø NNT(gruba aproksimacija) = Neto dobitak + Amortizacija q VARIJANTE MODELA: ØJednaki godišnji NNT ØRazličiti godišnji NNT

Metod perioda povraćaja (nastavak) q PRIMENA KRITERIJUMA: Ø n<n max (maksimalno prihvatljiv period povraćaja)

Metod perioda povraćaja (nastavak) q PRIMENA KRITERIJUMA: Ø n<n max (maksimalno prihvatljiv period povraćaja) Ø U slučaju rangiranja projekta, najveći rang imaju projekati sa najkraćim periodom povraćaja q SLABOSTI: 1. Po definiciji, ne respektuje fenomen vremenske vrednosti novca 2. Ne daje uvid u ukupnu vrednost projekta (zanemaruje postojanje vrednosti posle povraćaja investicije) 3. Kriterijum je pristrasan prema kratkoročnim investicijama što dovodi do strategijske kratkovidosti u investicionoj strategiji q PREDNOSTI: 4. Jednostavnost 5. Mogućnost primene u varijantama sa komparativnim prednostima (razlike u vrednosti investicije i godišnjim troškovima eksploatacije)

Vremenska vrednost novca q SUŠTINA: Ø Novac koji je raspoloživ u ranijem periodu ima

Vremenska vrednost novca q SUŠTINA: Ø Novac koji je raspoloživ u ranijem periodu ima veću vrednost od novca raspoloživog u kasnijem periodu zbog moći oplodnje kroz poslovanje ili, bar, ukamaćenja Ø Efekti jedne investicije u različitim periodima ne mogu se sabirati bez određenog prevrednovanja q PREVREDNOVANJE NOVCA U RAZLIČITIM PERIODIMA: Ø Diskontovanje (svođenje na sadašnju vrednost) Ø Kapitalizacija (svođenje na buduću vrednost) q DISKONTNA STOPA, i: Ø Cena odricanja od potrošnje Ø Oportunitentni trošak ulaganja u projekte istog nivoa rizika q OPERACIONALIZACIJA DISKONTOVANJA POMOĆU TZV. “DISKONTNOG FAKTORA”, 1/(1+i)n : Ø Sadašnja vrednost 1 din. ostvarenog u budućim godinama Ø Vrednost II finansijske tablice

Vremenska vrednost novca (nastavak) q BUDUĆA VREDNOST: Ø Kapitalizacija (compounding) Ø Vrednost novca u

Vremenska vrednost novca (nastavak) q BUDUĆA VREDNOST: Ø Kapitalizacija (compounding) Ø Vrednost novca u budućem periodu (bankarski ugao) Buduća vrednost = Sadašnji iznos (1+i)n q SADAŠNJA VREDNOST: Ø Diskontovanje (discounting) Ø Sadašnja vrednost novca raspoloživog posle n godina (preduzetnički ugao) Sadašnja vrednost = Budući iznos (1+i)-n Ø Period diskontovanja = Periodu života projekta

Metod Neto sadašnje vrednosti (NSV) q DEFINICIJA: Ø NSV =SV (priliva gotovine) – SV

Metod Neto sadašnje vrednosti (NSV) q DEFINICIJA: Ø NSV =SV (priliva gotovine) – SV (odliva gotovina) Ø NSV je diskontovani neto novčani tok ili slobodan novčani tok Ø NPV (net present value) = Discounted FCF (free cash flow) q PRIMENA KRITERIJUMA NSV Ø NSV>0, investicija se prihvata pošto je profitabilnost investicije iznad granične diskontne stope q PREDNOST: Ø Uzima u obzir raspored budućih neto novčanoh tokova prevrednovanih na sadašnju vrednost u celokupnom životnom veku projekta q NEDOSTACI: Ø Arbitrarnost u odredjivanju nezavisnih promenljivih § NSV = f (vremenskog horizonta, cene kapitala, rizika, NNT)

Neto sadašnja vrednost: obrasci A. Različite vrednosti NNT po periodima NSV= (NP 0 -NO

Neto sadašnja vrednost: obrasci A. Različite vrednosti NNT po periodima NSV= (NP 0 -NO 0) + (NP 1 -NO 1) (1 + i)-1 + (NP 2 -NO 2) (1 + i)-2 + +… + (NPn-Non)(1 + i)-n n n t=0 NSV= (NPt-NOt)(1 + i)-t = NNTt (1 + i)-t NSV= NNTta t=0 NPt - vrednost novčanog priliva u godini t NOt - vrednost novčanog odliva u godini t n - ekonomski vek trajanja investicionog projekta i - diskontna stopa NNTt - neto novčani tok u godini t a - diskontni faktor za diskontnu stopu i B. Konstantna vrednost NNT po periodima NSV=NNTn +NNTn(1 + i) -1+ NNTn(1 + i) -2 + … + NNTn(1 + i) –n = =NNTn (1 + i) n – 1 i(1 + i) n

Kriterijum: NSV>0 Godina (t) Neto novčani tok (NNTt) Diskontni faktor za diskontnu stopu i

Kriterijum: NSV>0 Godina (t) Neto novčani tok (NNTt) Diskontni faktor za diskontnu stopu i = 10% Sadašnja vrednost (NNT) 0 -16 640 1. 0000 -16 640 1 -25 250 0. 9091 - 22 955 2 -37 910 0. 8264 - 31 329 3 48 350 0. 7513 36 325 4 48 310 0. 6830 32 996 5 48 470 0. 6209 30 095 6 48 290 0. 5645 27 260 7 48 160 0. 5132 24 716 8 47 700 0. 4665 22 252 9 86 950 0. 4241 36 875 Ukupno - - 139 595

Raspored novčanih tokova i efekat projekta Godina Diskontni faktor za 10% 1 PROJEKAT A

Raspored novčanih tokova i efekat projekta Godina Diskontni faktor za 10% 1 PROJEKAT A PROJEKAT B Neto novčani tok Sadašnja vrednost 0. 9091 20 000 18 182 120 000 109 092 2 0. 8264 40 000 33 056 100 000 82 640 3 0. 7513 60 000 45 078 80 000 60 104 4 0. 6830 80 000 54 640 60 000 40 980 5 0. 6209 100 000 62 090 40 000 24 836 6 0. 5645 120 000 67 740 20 000 11 290 420 000 280 768 420 000 328 942 Ukupno

Razlike u inicijalnim ulaganjima i NNT Godina Diskontni faktor za 10% 0 PROJEKAT A

Razlike u inicijalnim ulaganjima i NNT Godina Diskontni faktor za 10% 0 PROJEKAT A PROJEKAT B Neto novčani tok Sadašnja vrednost 1. 0000 -10 000 -12 000 1 0. 9091 8 000 7 273 10 000 9 091 2 0. 8264 5 000 4 132 6 000 4 958 3 0. 7513 4 000 3 005 5 000 3 757 4 0. 6830 6 000 4 098 2 000 1 366 5 0. 6209 6 000 3 725 10 000 6 209 - 12 233 - 13 381 Ukupno:

Razlike u veku trajanja Godina Diskontni faktor za 10% 0 PROJEKAT A PROJEKAT B

Razlike u veku trajanja Godina Diskontni faktor za 10% 0 PROJEKAT A PROJEKAT B Neto novčani tok Sadašnja vrednost 1. 0000 -60 000 1 0. 9091 25 000 22 728 20 000 18 182 2 0. 8264 20 000 16 528 18 000 14 875 3 0. 7513 45 000 33 809 25 000 18 783 4 0. 6830 - - 10 000 6 830 5 0. 6209 - - 30 000 18 627 - 13 064 - 17 297 Ukupno:

Horizont predvidjanja q Volatilnost perioda predvidjanja (n) je velika. Prema jednoj studiji za S&P

Horizont predvidjanja q Volatilnost perioda predvidjanja (n) je velika. Prema jednoj studiji za S&P 500 u 2012 u SAD: Ø n< 5 god. (46%) Ø 10 god. > n > 5 god. (40%) Ø Ostalo (14%) q Na n utiču i karakteristike grane: Ø U farmaceutskoj industriji n je veći od perioda patentne zaštite Ø U ICT n je manji od perioda projekcije q Različiti vremenski horizonti investicije utiču na uvodjenje pojma „rezidualna vrednost“ ili „terminalna vrednost“ Ø Neto novčani tok nije apsolutno jednaka vrednost po godinama funkcionisanja projekta Ø Rezidualna vrednost (engl. residual value ili terminal value) se odnosi na novčani tok posle perioda predvidjanja

Horizont predvidjanja (nastavak) q Obračun terminalne vrednosti u 3 koraka: 1. Napraviti projekciju normalizovane

Horizont predvidjanja (nastavak) q Obračun terminalne vrednosti u 3 koraka: 1. Napraviti projekciju normalizovane vrednosti novčanog toka u poslednjoj godini perioda predvidjanja § Normalizovana vrednost je razuman nivo novčanog toka očišćen od nestandardnih priliva/odliva gotovine (na primer, kupovina ili prodaja osnovnog sredstva) 2. Odrediti stopu rasta (g) novčanog toka u terminalnom periodu § § Terminalan period je period funkcionisanja investicije posle perioda projekcije Stopa rasta novčanog toka odgovara stopi rasta nacionalne ekonomije (obično g=1 -4%, može biti 0% ili čak i negativna) 3. Podeliti normalizovanu vrednost novčanog toka u poslednjoj godini perioda projekcije sa WACC – g TERMINALNA VREDNOST = Normalizovan novčani tok u poslednjoj godini WACC-g

Diskontna stopa q POSTUPAK UTVRĐIVANJA DISKONTNE STOPE PRILAGOĐEN JE IZABRANOJ DEFINICIJI NOVČANOG TOKA: Ø

Diskontna stopa q POSTUPAK UTVRĐIVANJA DISKONTNE STOPE PRILAGOĐEN JE IZABRANOJ DEFINICIJI NOVČANOG TOKA: Ø Za novčani tok posle servisiranja dugova diskontna stopa je cena sopstvenog kapitala (IRRR) Ø Za novčani tok pre servisiranja dugova diskontna stopa se izražava ponderisanom prosečnom cenom kapitala (WACC) q PREDSTAVLJA ZAHTEVANU STOPA PRINOSA NA ULOŽENA SREDSTVA SVIH FINANSIJERA Ø Oportunitetni trošak ulaganja Ø CAPM se najčešće koristi za odredjivanje oportunitetnog troška sopstvenog kapitala pomoću sledećih komponenata: A. Stopa prinosa nerizičnih Ho. V (državne obveznice) B. Rizik na tržištu kapitala (Beta koeficijent) C. Rizik konkretnog subjekta

Indeks rentabilnosti q ODNOS IZMEĐU SADAŠNJE VREDNOSTI NOVČANOG PRILIVA I SADAŠNJE VREDNOSTI NOVČANOG ODLIVA

Indeks rentabilnosti q ODNOS IZMEĐU SADAŠNJE VREDNOSTI NOVČANOG PRILIVA I SADAŠNJE VREDNOSTI NOVČANOG ODLIVA PROJEKTA Ø Indeks rentabilnosti iznad 1 označava da je projekat prihvatljiv, što je ekvivalentno situaciji kada je NSV>0 Ø Kod alternativnih projekata treba izabrati onaj koji ima najveći indeks rentabilnosti

Interna stopa prinosa q DEFINICIJE: Ø Diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrednost priliva gotovine

Interna stopa prinosa q DEFINICIJE: Ø Diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrednost priliva gotovine sa sadašnjom vrednošću odliva gotovine Ø Diskontna stopa koja poništava NSV (ili NSV=0) Ø Maksimalna kamatna stopa pri kojoj projekat beleži marginalnu profitabilnost Ø U preduzeću se defniše minimalno prihvatljiva stopa kapitalizacije investiranog kapitala (IRRR min – granična stopa prinosa) q FORMULA: 0 = (NPt-NOt)(1 +r)-t = n NNTt(1 + r)-t t=0 q. PRIMENA: Ø Projekat se vrednuje kao prihvatljiv ukoliko je r>rmin , gde je rmin granična stopa prinosa Ø Najpovoljniji je projekat koji ima najveću r pod uslovom da je ona veća od granične stope prinosa

Interna stopa prinosa (Nastavak 1) q ODNOS IZMEĐU NSV, ISP I CENE KAPITALA Ø

Interna stopa prinosa (Nastavak 1) q ODNOS IZMEĐU NSV, ISP I CENE KAPITALA Ø ako je NSV > 0 ISP je veća od cene kapitala Ø ako je NSV = 0 ISP je jednaka ceni kapitala Ø ako je NSV < 0 ISP je manja od cene kapitala q NAČIN IZRAČUNAVANJA Ø Račun interpolacije (primer) NSV 1 (r 2 – r 1 ) r = r 1 + NSV – NSV 1 2 641 (18 – 16 ) = 16. 88% r = 16 + 641+811 r 1 – niža diskontna stopa u procentima, r 2 – viša diskontna stopa u procentima, NSV 1 – NSV (pozitivna) za diskontnu stopu r 1, NSV 2 – NSV (negativna) za višu diskontnu stopu r 2.

Utvrđivanje ISP Godina (t) Neto novčani tok Diskontni faktor za i = 16% NSV

Utvrđivanje ISP Godina (t) Neto novčani tok Diskontni faktor za i = 16% NSV za i = 16% Diskontni faktor za i = 18% NSV za i = 18% 0 - 13 500 1. 0000 -13 500 1 -8 900 0. 8621 -7 673 0. 8475 -7 543 2 -1 450 0. 7432 -1 078 0. 7118 -1 032 3 4 740 0. 6407 3 037 0. 6086 2 885 4 6 050 0. 5523 3 341 0. 5158 3 121 5 8 830 0. 4761 4 204 0. 4371 3 860 6 9 450 0. 4104 3 878 0. 3704 3 500 7 4 080 0. 3538 1 444 0. 3139 1 281 8 5 800 0. 3050 1 769 0. 2660 1 543 9 6 780 0. 2629 1 782 0. 2255 1 529 10 9 550 0. 2267 2165 0. 1911 1 825 11 10 631 0. 1195 1 270 0. 1619 1 721 Ukupno: – – 641 – -811

Interna stopa prinosa (nastavak 2) q PREDNOST METODA: Ø Eliminiše arbitrarnost u određivanju diskontne

Interna stopa prinosa (nastavak 2) q PREDNOST METODA: Ø Eliminiše arbitrarnost u određivanju diskontne stope q SLABOST METODA: Ø Mogućnost pojave većeg broja ISP u slučaju postojanje negativnih neto novčanih tokova u periodima Ø Mogućnost pojave različitog ranga projekata u odnosu na NSV kada su: A. Finansijska sredstva ograničena B. Kada se međusobno zavisni projekti razlikuju po volumenu kapitalnih ulaganja, vremenskom rasporedu neto novčanog toka i ekonomskom veku trajanja