Fakultet za poslovnu ekonomiju Turizam i hotelijerstvo ODRIVI

Fakultet za poslovnu ekonomiju Turizam i hotelijerstvo ODRŽIVI TURIZAM OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ENERGETSKA EFIKASNOST

Globalni problemi potrošnje energije i zaštite životne sredine Posledice prekomerne potrošnje energije (tri grupe) ① Klimatske promene ② Energetska kriza ③ Ekološka kriza

Potrošnja energije i zaštita životne sredine u Srbiji • Srbija uvozi oko 31% energije To je 12% manje od procenjenog -- uvoz u proseku oko 40 -43% energije – visoka uvozna zavisnost • Uvoz energenata - (oko milijardu US dolara /god. ) • Potrošnja nafte oko 5, 5 miliona tona/god • 2020 potrošnja oko 7, 5 miliona tona (uvoz 4, 7 miliona tona)

Domaća proizvodnja primarne energije obuhvata eksploataciju/korišćenje domaćih resursa: uglja, 67% sirove nafte, 11, 2% prirodnog gasa 4% obnovljivih izvora energije a to su – energija vode, hidropotencijal 7% – geotermalna energija – energija vetra 0, 8% – solarna energija – biogas – biomasa 10%

Nafta u Srbiji Proizvodnja nafte i gasa u Srbiji – 42 naftna polja (59 u 2013) sa 650 bušotina (815) na kojima se primenjuju različite metode eksploatacije. „Naftna industrija Srbije” (NIS - kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem i proizvodnjom nafte i gasa). Potrošnja u energetske svrhe po sektorima potrošnje oko 2, 785 miliona tona planirana 2015 (3, 65 miliona tona 2012) U strukturi finalne potrošnje naftnih derivata plan za 2015. godinu, • industrija učestvuje sa 17 %, • saobraćaj sa 72 % (70%), • ostali sektori sa 11 % (13%).

PRIRODNI GAS domaća nalazišta i uvozni gas Najveća nalazišta prirodnog gasa smeštena su u Vojvodini Kapacitet nalazišta dovoljan za oko 20% trenutnih potreba Plan: Potrebne količine prirodnog gasa u 2015. godini (2873, 173 miliona m 3) ① 20 % iz domaće proizvodnje ② 80 % iz uvoza. §Industrija : 71 % §Saobraćaj < 1 % §Domaćinstva 17% §Javne i komercijalne delatnosti 10% §Poljoprivreda 1%

UGALJ • 94 % (98 %) iz domaće proizvodnje • 4% (2%) iz uvoza. Površinski kopovi Kolubara i Kostolac Podzemna eksploatacija Resavica i Kovin 99% iskoristi za proizvodnju el. energije u termoelektranama Potrošnja uglja – Iz domaće i uvoza za 2015. planirana je 8, 535 Mtoe (2012: 7, 88 Mtona) • industrija učestvuje sa 39%, • ostali sektori sa 61% • (domaćinstva. 30%)

ELEKTRIČNA ENERGIJA ❶Termoelektrane (TE), snaga na pragu ovih postrojenja iznosi 4027 (3907) MW ❷Hidroelektrane (HE), snaga na pragu ovih postrojenja iznosi 2940 (2883) MW ❸Elektrane na vetar, snage 0, 5 MW, ❹Solarne elektrane, snage 6, 7 MW, ❺Elektrane na biogas, snage 4, 8 MW,

KARAKTERISTIKE ENERGETIKE U SRBIJI Øniska energetska efikasnost- u svim sektorima potrošnje energije Øpojedine industrijske grane imaju veću potrošnju od savremenih standarda Øpotrošnja toplote za grejanje (180 -250 k. Wh/m 2) do 50 % veća od savremenih standarda U POGLEDU RACIONALIZACIJE I PRIMENE OIE, potrošači su: • nedovoljno ekonomski motivisani i sposobni; • nedovoljno edukovani i informisani za ulaganja u unapređenje energetske efikasnosti • destimulisani skupim kreditima, bez podrške finansijskih i fiskalnih podsticajnih mera i mera prinude

Moguća rešenja za održivu potrošnju energije i zaštitu životne sredine Budućnost razvoja energetike i društva zasniva se na 4 (četiri) E ❶ Efikasnost ❷ Ekonomičnost ❸ Ekologija ❹ Energija

ODRŽIVI TURIZAM I ENERGIJA TURIZAM KAO DEO UKUPNOG RAZVOJA - odgovornost za ekonomsko, društveno, kulturno i prirodno okruženje TURIZAM I KLIMATSKE PROMENE – polovina oštećenja ozonskog omotača uzrokovana je avio letovima (najveći broj letova – turistički letovi) POTROŠNJA ENERGIJE U TURIZMU godišnje dostiže 5 miliona GWh (primarna potrošnja Japana)

ENERGIJA u ODRŽIVOM TURIZMU Najveći potrošač energije u turizmu – saobraćaj (75%) U strukturi troškova turističkih objekata 40% pripada energiji za: • grejanje prostora • grejanje vode • osvetljenje i održavanje sistema Od toga, udeo toplotne energije za grejanje vode u objektima kreće se oko 15% (problem sa hotelima sa velikim brojem ležajeva, značajna stavka)

ODRŽIVA POTROŠNJA ENERGIJE U TURIZMU Sa aspekta održive potrošnje energije u turizmu potrebno je: • Smanjenje broja letova na kraćim rastojanjima • Preusmeravanje saobraćaja sa putničkih automobila na železnicu • Uvećanje taksi za gorivo • Uvećanje taksi za emisije štetnih gasova • Uvećanje naknada za parkiranje

ODRŽIVI TURIZAM I ENERGIJA Promjena modaliteta prevoza zbog činjenice da se putovanja obavljaju: • 58% putničkim automobilima • 31% avionom • 10% železnicom

HOTELI CILJ: obezbijediti da operativni troškovi hotela budu značajno smanjeni, a da pri tom gosti ne osjete razliku Najveću potrošnju električne energije u hotelima ostvaruju: - klimatizacija restoranskih prostorija, hotelskih holova, konferencijskih i drugih sala i salona; - održavanje temperature vazduha i vode na programiranom nivou; - ubacivanje svježeg vazduha u kuhinju; - sanitarna topla voda; - izvlačenje vazduha iz hotelskih soba; - otvoreni prozori u hotelskim sobama; - osvjetljenje u hotelskim sobama.

AKTIVNOSTI 1. Redovno praćenje potrošnje električne energije u svim dijelovima hotela (bazen, kuhinja, restoran, holovi, gostinske sobe); 2. Redovno praćenje toplotne energije, po svakoj sobi pojedinačno, kako bi se uočilo njeno gubljenje kroz otvorena vrata ili prozore; 3. Redovno praćenje potrošnje tople vode, kako bi se uočila ispravnost ventila u hotelskim sobama ili na drugim mestima; 4. Redovno praćenje i mjerenje potrošnje rashladne energije u konferencijskim salama i hotelskim sobama, radi eventualne naplate od korisnika; 5. Pronalaženje izvora povećene potrošnje i njihovo svođenje na optimalni minimum. (UNICOM, 2017)

MJERE - smanjenje količine svježeg vazduha (bolja kontrola, tajmeri, senzori prisustva); - smanjenje temperature u određenim prostorijama (smanjenje gubitaka u prenosu); - zamjena dotrajale stolarije i postavljanje toplih vazdušnih zavjesa u foajeima i drugim dijelovima hotela sa otvorenim vratima; - termo izolacija prostora koji se grijju; - zamjena energetski neefikasnih potrošača efikasnijim; - ugradnja mjernih i regulacionih uređaja za potrošače električne energije i uvođenje tarifnih sistema od strane distributera koji će podsticati štednju energije; - redovno servisiranje i održavanje sistema (redovno čišćenje filtera i drugih uređaja); - ugradnja senzorskih slavina, slavina sa efikasnim raspršivačima, visokokvalitetnih vodokotlića i tuševa sa manje protočnim verzijama; - navodnjavanje zelenih površina iz tzv. otpadnih voda - sistemom „kap po kap“; i dr.

ALTERNATIVE • korišćenju alternativnih (obnovljivih) izvora energije sa mogućnošću automatskog prebacivanja na jeftinije izvore – gas, nafta, daljinsko upravljanje; • ugradnju postrojenja za solarno grijanje, hlađenje i korišćenje tzv. „besplatnih” izvora energije kao što su vjetar i voda, • kreiranju tzv. „zelenih“ objekata / hotela. • „PAMETNE SOBE“ - Kartice

Energetski pasoš Energetska efikasnost postaje sastavni dio planova za izgradnju novih objekata u Srbiji. Propisano je da svaki novoizgrađeni objekat, uključujući i hotel, mora da ima tzv. „energetski – zeleni pasoš” kako bi dobio upotrebnu dozvolu,

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Energija Sunca Energija vjetra Hidroenergija Geotermalna energija Energija biomase, biogas i biogorivo Energija talasa, plime i oseke “čisti, eksploatišu se brzinom kojom se obnavljaju – ali- ograničeni u pogledu intenziteta korišćenja

Energija Sunce je izvor svih čistih energija; ima dnevno sezonsku i geografsku zavisnost Solarna energija je najviše proučavan vid obnovljive energije Potencijali solarne energije u Srbiji Broj sunčanih sati u Srbiji godišnje prosečno 1500 -2200 sati (dnevna sume dozračene energije 3, 3 do 4 k. Wh/m 2 na dan, oko 1400 k. Wh godišnje) – spada u veoma povoljna područja Broj sunčanih sati na većini turističkih lokaliteta – prelazi 2000 h godišnje. Na planinama – 2200 h Nivo potrebnih ulaganja u solarne instalacije iznosi 15 -25 Eura/m 2 Ova energija zanemarljivo se koristi u turizmu

Energija Sunca Prostorni uslovi Osnovni preduslov za korišćenje sunčeve energije: stepen insolacije i pravilna orijentacija objekta Sistem prijema -- Ponašanje zgrada kao energetski efikasnih objekata -- u obzir dolaze prirodni faktori okruženja: Klima Konfiguracija terena Orijentacija Vjetar Vegetacija Međusobni odnosi zgrada Za šta može da se koristi solarna energija u turizmu*? grijanje vode (tuširanje, kuvanje, pranje. . . ) sportsko rekreativne sadržaje (bazene. . . ) električna energija. . . (koja se poslije koristi za razne potrebe

Energija vjetra Posebno atraktivna posljednje decenije u EU Najbrži rast u proizvodnji energije iz OIE Potencijalna lokacija mora da ispunjava kriterijum: najmanje godišnje brzine vjetra od 4, 9 – 5, 8 m/s i maximalne godišnje brzine vjetra do 20 m/s Takođe na izbor lokacije utiču: • estetske i prirodne odlike terena (da se ne naruše) • raspoloživ prostor • ugrožavanje okruženja bukom • biodiverzitet

Potencijali energije vjetra – oko 5 % ukupnog energetskog potencijala Srbije Pogodne lokacije u Srbiji za izgradnju vjetroelektrana -Istočni dio Srbije -- Vlasina, Rtanj, Ozren, Stara Planina. . . -područja Zlatibor, Kopaonik, Divčibare - područje Panonske nizije

Energija vode- Male hidroelektrane Od nekoliko desetina k. W do 10 MW koji mogu da zadovolje potrebe manjih naselja i turističkih centara Na izbor lokacije za izgradnju malih hidroelektrana utiču? uslovi terena brzina rijeka nivo padavina skladištenje vode u obliku hidropotencijal snijega i leda u dužem per.

-Ispod 10 MW Procjene su bazirane na Katastru malih hidroelektrana iz 1987. godine opisano - 856 lokacija za izgradnju MHE, snage od 90 k. W do 8, 5 MW, ukupne snage 449 MW i 1 590 GWh, pri čemu oko 90% Lokacija poseduje tehnički potencijal snage ispod 1 MW.

Geotermalna energija Dobija se iz Zemljine unutrašnjosti – energija akumulirana u vodama (fluidima) i stijenama u zemljinoj kori. U različitim dubinama, rijetko izbija na površinu. Prednosti korišćenja: § neposredno korišćenje § koriste domaću opremu Ograničenje korišćenja: § velika početna ulaganja § nemogućnost transporta na veća odstojanja § nemogućnost konverzije u druge vidove energije § sezonsko korišćenje. . .

Geotermalna energija u Srbiji toplotne pumpe Postojeći i planirani lokaliteti nalaze se: § Vojvodina Mačva § Posavina, Podunavlje § banje Upotrebna vrijednost odredjena je njihovom temperaturom. Najtopliji izvori u Srbiji su: § Vranjska banja (94 C) § Jošanička banja (78 C) § Sirijanska banja (72 C) § Kuršumlijska banja, Novopazarska banja Većina ovih izvora ima mogućnost direktne primjene za Balneološku i sportsko-rekreativnu namjenu; uzgoj flore i faune; grejanje objekta; zagrijavanje staklenih bašti i plastenika. . .

Energija biomase Prema Direktivi EU broj 2003/30/EC od 08. 05. 2003. , član 2. , BIOMASA je biorazgradiva frakcija proizvoda, otpada i ostataka iz poljoprivrede (uključujući i biljne i životinjske supstance), šumarstva i drvne industrije, kao i biorazgradive frakcije iz komunalnog i industrijskog otpada čije je korišćenje u energetici dopušteno, u skladu sa odgovarajućim propisom iz oblasti zaštite životne sredine Značajan je energetski potencijal Srbije -10% ukupne energije (nafta 11%, a biomasa je domaća). Najveći značaj imaju šume i šumski otpaci Za Srbiju najperspektivnije je korišćenje biomase za: §Zagrijavanje prostora (briketi i peleti od biomase) §Proizvodnju elektične energije §Daljinsko grijanje §Individualno grijanje

Energetska efikasnost • Efikasno (djelotvorno, učinkovito) korištenje svih oblika energije u svim sektorima ljudskog života i djelovanja • Skup mjera čiji je cilj korišćenje minimalne količine energije potrebne za zadovoljenje različitih potreba (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjeta, vozila…) uz nepromijenjenu toplotnu, svjetlosnu i dr. udobnost korisnika energije. • Upotreba manje količine energije (energenta) za obavljanje istog posla, odnosno funkcije (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjeta, proizvodnja raznih proizvoda, pogon vozila i dr. ). • Energetska efikasnost ne smije se posmatrati isključivo kao štednja energije, jer štednja uvijek podrazumijeva određena odricanja, dok efikasna upotreba energije nikada ne narušava postojeće uslove rada i življenja.

Energetske infrastruktura R. Srpske (Prostorni plan do 2025) Termoenergetski kapaciteti za proizvodnju električne i toplotne energije i industrijske pare: Rudnik i termoelektrana „Ugljevikʺ, nominalne snage 300 MW i proizvodnje 1. 600 GWh/god. , – Rudnik i termoelektrana „Gacko”, nominalne snage 300 MW i proizvodnje 1. 600 GWh/god. , – Industrijska energana u Banjaluci, nominalne snage 16 MWe i moguće proizvodnje 85 GWh/god. , – Industrijska energana Rafinerije nafte Brod, kapaciteta 2 h 70 t/h pare, – Industrijska energana fabrike glinice u Zvorniku, kapaciteta 3 h 160 t/h pare. U periodu 2020/2025. ističe projektovani životni vijek postojećih termoelektrana; revitalizacijom se njihov životni vijek može produžiti za dodatnih 15 godina (u tom slučaju njihov izlazak iz pogona bio bi poslije 2030. godine) ili postepeno gašenje, uz istovremenu izgradnju novih jedinica na istim lokacijama. • Vlada Republike Srpske dodijelila je koncesije za izgradnju dva termoenergetska objekta: termoelektranu „Stanari i toplanu u Kotor Varoši.

Energetske infrastruktura R. Srpske (Prostorni plan do 2025) Hidroenergetska infrastruktura. Republika Srpska raspolaže sa pet hidroelektrana većeg kapaciteta i desetak malih hidroelektrana. Gasovodni sistem Republike Srpske čini magistralni gasovod od Zvornika do Kladnja (40 km) i od granice sa Srbijom do Zvornika (22 km). Naftnu infrastrukturu u Republici Srpskoj čine Rafinerija nafte u Brodu, Rafinerija ulja u Modriči i distributivna mreža Petrol Banjaluka, sa transportnim sistemom za skladištenje sirove nafte i gotovih proizvoda i transportnim sistemom za snabdijevanje rafinerije Brod sirovom naftom (naftovodom iz pravca Slavonskog Broda ili rijekom Savom). Republika Srpska raspolaže značajnim izgrađenim kapacitetima elektroenergetske prenosne mreže naponskog nivoa DV 400 k. V, DV 220 k. V i DV 110 k. V i TS 400/h k. V, TS 220 /hk. V i TS 110/h k. V. Kompletan prenosni sistem sa razvodnim TS integrisan je na nivou Bi. H, sa FBi. H i uključen u asocijaciju proizvodnje i prenosa država jugoistočne Evrope. Dijelom je izvršena rekonstrukcija i modernizacija oštećenih objekata i mreža, i po usvojenom programu prioriteta, izgradnja novih kapaciteta.

Obnovljivi izvori energije R. Srpske (Prostorni plan do 2025) • U Republici Srpskoj postoje značajni resursi obnovljivih energetskih izvora: energija biomase, hidro-energija, geotermalna energija i energija vjetra. Iako su resursi ovih energija različiti po obimu i energetskom kvalitetu, na konkretnim lokacijama ovi resursi mogu biti dominantni, zbog čega imaju važan lokalni značaj pri decentralizovanom korištenju, na primjer: drvni otpad za zagrijavanje naseljenih mjesta u brdsko-planinskim područjima koja obiluju šumskim kompleksima (opštine Šipovo, Kneževo, Mrkonjić Grad i Ribnik), ili geotermalna energija na velikom prostoru sjevernog dijela Republike za primjenu u poljoprivredi (plastenička proizvodnja povrća), balneologiji i turizmu, zagrijavanje gradova Šamac, Brčko, Derventa, Prnjavor, Srbac, Bijeljina (izgradnja geotermalnog toplifikacionog sistema Bijeljine je u toku) i dr. Učešće energije iz obnovljivih izvora u ukupnom energetskom bilansu još uvijek je zanemarljivo, ako se izuzme korištenje većih vodnih tokova.

Obnovljivi izvori energije R. Srpske (Prostorni plan do 2025) I pored toga što su ovi resursi čisti i ekološki prihvatljivi, za njihovo slabo korištenje postoji nekoliko bitnih razloga: • proizvedena energija je znatno skuplja od energije iz velikih energetskih objekata, • neistraženost njihovih stvarnih resursa, • nedostatak podsticajnih mjera za njihovo istraživanje i korištenje od strane Republike, • nedostatak opreme domaće proizvodnje.

Obnovljivi izvori energije R. Srpske – potencijali (Prostorni plan do 2025) Biomasa. Šume i šumsko zemljište pokrivaju 1. 278. 181 hektara na teritoriji Republike Srpske. Ukupan teoretski potencijal biomase u Republici Srpskoj procijenjen je na 31, 08 do 46, 24 RJ. Najveći dio (59%) odnosi se na biomasu pogodnu za sagorijevanje (otpaci iz drvne industrije, ogrevno drvo, šumski otpadak, ostaci orezivanja višegodišnjih nasada i sl. ). Sa 39% slijedi biomasa pogodna za proizvodnju biogasa iz komunalnog otpada, stočarstva i namjenskih usjeva za energetske potrebe. Sadašnja potrošnja biomase za sagorijevanje iznosi 16, 9 RJ ili oko 92% potencijala te vrste biomase iz poznatih izvora na teritoriji Republike Srpske. Dalje povećanje iskorištavanja drvne biomase za energetske potrebe zahtijeva povećanje efikasnosti peći i kotlarnica na drvo i/ili prelazak na efikasnije oblike moderne biomase (npr. peleti). (Izvor: Prvi nacionalni izvještaj Bi. H u skladu sa konvencijom UN o klimatskim promjenama. Aneks 1. Banjaluka, 2009).

Obnovljivi izvori energije R. Srpske – potencijali (Prostorni plan do 2025) Geotermalna energija. Sjeverni dio RS ima značajnijih geotermalnih potencijala, a južni i jugoistočni imaju znatno manje potencijale. Ne postoji pouzdana procjena stvarnog energetskog potencijala ovog resursa jer istražnim radovima nije obuhvaćena čitava teritorija Republike. U podzemnim kolektorima se očekuju geotermalne vode prosječne temperature 1000 S (80– 1500 S). Termalna voda se danas koristi uglavnom u balneološke svrhe, dok je energetsko korištenje geotermalne energije za grijanje prostora ograničeno razvijeno. U toku je izgradnja toplifikacionog sistema Bijeljine na bazi geotermalne energije sa pet dubokih geotermalnih bušotina. Značaj ovog energetskog resursa se dodatno vrednuje zbog mogućnosti kaskadnog korištenja energije termalne vode (na primjer, od 80 do 600 S za zagrijavanje objekata i grijanje sanitarne vode, od 60 do 400 S u balneologiji, od 40 do 300 S u poljoprivredi, uzgoju riba i sl. ). Prisustvo ove energije u Semberiji, Posavini i Lijevču polju predstavlja veliku šansu ovih područja za razvoj plasteničke proizvodnje povrća i ljekovitog bilja.

Obnovljivi izvori energije R. Srpske – potencijali (Prostorni plan do 2025) • Male hidroelektrane. Izgradnja malih hidroelektrana planirana je sa ciljem da se ubrza razvoj ruralnih područja, s obzirom na to da se najveći dio lokacija nalazi u tim oblastima. Ukupan hidroenergetski potencijal na svim slivovima u Republici procijenjen je na 341 MW, što odgovara proizvodnji oko 1. 500 GWh/god. • Zaštićena područja vodotokova na kojima nije dozvoljena izgradnja malih hidro-elektrana: , rijeka Pliva, kanjon rijeke Ugar , rijeka Bistrica uzvodno do Miljevine, rijeka Sutjeska od izvorišta do NP Sutjeska. Međutim, na nekim od ovih tokova su već izgrađene male hidroelektrane (MHE Bistrica B 5 a, MHE Sutjeska 1), a još neke su planirane. • MHE nisu predmet Plana, ali zato je potrebno riješiti pitanje šta uraditi sa objektima koji su već izvedeni kao i sa onima za koje su već izdate dozvole.

Obnovljivi izvori energije R. Srpske – potencijali (Prostorni plan do 2025) • Energija vjetra. Za područje Republike Srpske izrađen je modelski atlas vjetra, koji je potrebno verifikovati mjerenjima. Najperspektivnije područje za izgradnju vjetroelektrana je jug Republike Srpske, na prostoru od Kalinovika do Trebinja; na tom prostoru je srednja brzina vjetra 7, 7 m/s na visini od 50 m. Teoretski iskoristiv potencijal za korišćenje energije vjetra procijenjen je na 640 MW instalisane snage, sa očekivanom proizvodnjom 1200 GWh/god. Tehnički iskoristiv potencijal zavisi od uslova na pojedinoj mikrolokaciji (pristup lokaciji i raspoloživost infrastrukture) te drugim ograničenjima (npr. zaštita okoline, preleti ptica). .

Obnovljivi izvori energije R. Srpske – potencijali (Prostorni plan do 2025) • Solarna energija. Preliminarne analize pokazuju da Republika Srpska ima značajan potencijal korišćenja Sunčeve energije i potrebno je napraviti lokalni atlas Sunčevog zračenja. Najniži solarni potencijal dostupan je u sjevernim predjelima (1, 25 do 1, 3 MWh/m 2 ukupno dozračene Sunčeve energije). Intenzitet se povećava spuštanjem prema jugu (1, 50 do 1, 55 MWh/m 2). Moguće primjene su: zagrijavanje sanitarne vode, ispomoć pri grijanju prostora, proizvodnja električne energije te razni niskotemperaturni tehnološki procesi (na primjer, sušenje poljoprivrednih proizvoda i sl). Veći solarni sistemi nemaju opravdanost jer je oprema za korištenje Sunčeve energije skupa, pokrivanje zemljišta je neracionalno, a osim povoljne otkupne cijene električne energije, ne postoje dodatni podsticaji.

Strategija razvoja energetike RS do 2035. • Strategijom je definisano pet ključnih strateških ciljeva do 2035. godine: 1) efikasno korišćenje (eksploatacija) resursa 2) sigurna i pristupačna energija 3) efikasno korišćenje energije 4) energetska tranzicija i odgovornost prema životnoj sredini 5) razvoj i usklađivanje regulatorno – institucionalnog okvira

PITANJA I ODGOVORI