PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U TRAVNIKU MODUL SOCIOLOGIJA SA

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U TRAVNIKU MODUL: SOCIOLOGIJA SA SOCIOLOGIJOM PRAVA prof. Dr. Mensur Kustura ass. Mr. Kristina Knežević Predmet sociologije, sociološki metod, sociologija prava

1. Pojam i predmet sociologije • Bez obzira dali se govori o prirodnim ili društvenim naukama, sve imaju svoj tijek nastanka i razvoja, tako i sociologija, stoga je i ona određena svojim predmetom i metodom. • Sociologija kao nauka nikada nije bila određena kao disciplina u kojoj postoji skup ideja koje svi uzimaju kao opće prihvaćene, naprotiv sociolozi među sobom često nisu sigurni o tome kako izučavati ljudsko ponašanje te kako adekvatno prikazati podatke provedenog istraživanja. • U etimološkom smislu sociologiju određujemo kao nauku o društvu. Sociologija proučava pojam društva i njegovu strukturu sastavljenu iz različitih elemenata – društvenih pojava. ( prof. Dr. Mensur Kustura ) • Sociologija kao nauka za predmet svoga proučavanja ima globalno i parcijalno društvo sa svim njegovim aspektima i odrazima, od organizacije, strukture, do grupa, institucija, pojedinaca, tradicije. Stoga ona objašnjava nastanak društva u globalnim i parcijalnim uvjetima, kao i unutarnju strukturu društva i njegovu dinamiku.

1. Pojam i predmet sociologije • Sociologija kao nauka nastala je prelazu iz 18. u 19. stoljeće, odnosno u vrijeme velikih društvenih promjena, razvoja ljudske civilizacije, industrijskog napretka, iskorištavanja ljudskih resursa, iz čega se kasnije razvijaju i različite sociološke discipline. • Kao značajne predstavnike sociologije, možemo navesti prvenstveno, Ogista Konta koji je utemeljitelj spomenute nauka koju je nazivao društvena fizika, Emil Dirkem koji proučava društvene činjenice kao stvarno date, a značajan je po svome doprinosu proučavanju religije kao društvene kategorije, Karl Marx sa svojim kapitalističkim poimanjem društva, te mnogi drugi. • Sociologija kao posebna nauka za predmet svoga proučavanja ima ispitivanje zakona društva i njihove međusobne povezanosti i ovisnosti, zakone razvoja društva uopće. Proučava jedno konkretno društvo, njegove procese, pojave i manifestacije, dakle proučava ono što je iskustveno, može se provjeriti, ali i teorijski potvrditi ili osporiti.

1. Pojam i predmet sociologije • S obzirom na činjenicu da sociologija proučava društvo, njegove temelje, strukturu, procese, svakako treba dati i definiciju pojma društva. • Pod pojmom društva razumijevamo: društvo u svome totalitetu, društvo shvaćeno u parcijalnom smislu, društvo kao institucionalna organizacija, društvene pojave, procesi i odnosi, društvene grupe, slojeve i klase, ponašanje pojedinaca u društvu, pravo, norme, običaje, tradiciju religiju ili vjerovanja.

2. Sociološki metod • Zadatak sociologije kao nauke jeste da pronađe nevidljive činjenice za razumijevanje društvene stvarnosti, stoga da bi to ostvarila koristi ne određenim metodama i istraživačkim postupcima, od kojih je neke preuzela od drugih nauka, a neke sama razvila. • Metod možemo definirati kao niz ideja ili postupaka na osnovu kojih pokušavamo uočiti i objasniti neke društvene pojave i procese. • Metod u sociologiji sastoji se od šest osnovnih faza: • 1. određivanje predmeta istraživanja, • 2. postavljanje generalne hipoteze, • 3. prikupljanje činjenica, • 4. opis pojave, • 5. naučno objašnjenje, • 6. provjeravanje postavki naučnog objašnjenja. • Uobičajene metode kojima se sociologija koristi u svojim istraživanjima su: promatranje, ispitivanje, mjerenje, statistika, eksperiment i komparativna ili usporedna metoda.

2. Sociološki metod • Promatranje – možemo definirati kao način na koji se prikupljaju podatci o pojavama neposrednim osjetnim sudjelovanjem promatrača. Promatrač je neposredni sudionik, koji se uključuje među pojedince ili grupe, promatrajući ih u njihovom izvornim kontekstu. Promatranje kao metoda ima i svoje nedostatke, koji se uglavnom odnose na sposobnost promatrača za tu vrstu istraživanja, prihvaćenosti istraživača od strane pojedinaca i grupa, objektivnosti. • Ispitivanje – se odnosi na postavljanje pitanja ispitanicima o nekim društvenim pojavama, na koja oni odgovaraju. Uglavnom se ispitivanje zasniva na unaprijed sastavljenom upitniku koga se ispitivač mora pridržavati. • Mjerenje – znači kvantitativno promatranje društvenih pojava, i to je važan metodološki postupak koji nudi precizno promatranje. Za postupak mjerenja u principu se koriste materijalne pojave, poput demografskih podataka. Razlikujemo neposredno i posredno mjerenje. Neposredno je ono koje ima isti materijal, dok je posredno izvedeno iz drugog materijala odnosno ima drugi kvalitet. Također, imamo mjerenje u užem i širem smislu. U prvom se utvrđuje koliko se puta jedinica mjerenja nalazi u pojavi koja se mjeri,

2. Sociološki metod • Statistička metoda – omogućava egzaktnu provjeru prikupljenih društvenih činjenica. U sociologiji koristimo statistički zakon velikih brojeva, srednje vrijednosti, korelacije i uzorke. • Eksperimentom – se namjerno izaziva neka reakcija, kako bi se određena pojava analizirala, promatrala i kvantificirala. Prednost metoda jeste u tome što ne neka pojava ili predmet može promatrati u njenom izvornom obliku. Eksperiment se uglavnom primjenjuje na dvije skupine, čije se veze uspoređuju i kompariraju. • Komparativna metoda – služi se komparacijama i usporedbama, kako bi se istražile određene pojave ili predmeti koje nastojimo proučavati. Uglavnom se koristi kada se nastoji otkriti značaj ovisnosti i uslovljenosti društvenih i prirodnih pojava.

3. Sociologija prava • Sociologija prava kao posebna sociološka disciplina za predmet svoga proučavanja ima pravo, i bavi se određenjem pravnih pojava i njihovim položajem u svakodnevnom društvu. Sociologija prava obuhvaća pravo koje je sadržano u ljudskoj svijesti, pojedinca ili grupe. • Sociologija prava kao disciplina javlja se kako bi dala odgovor na pitanje kako se pravo snalazi u društvenom okviru datog vremenskog razdoblja, misleći pritom na ekonomiju, kulturu religiju, te na ono što pravo predstavlja u materijalnom smislu.