FAKULTET ZA POSLOVNU EKONOMIJU TURIZAM I HOTELIJERSTVO TURIZAM

  • Slides: 16
Download presentation
FAKULTET ZA POSLOVNU EKONOMIJU TURIZAM I HOTELIJERSTVO TURIZAM I PROSTOR DOC. DR DANICA PETROVIĆ

FAKULTET ZA POSLOVNU EKONOMIJU TURIZAM I HOTELIJERSTVO TURIZAM I PROSTOR DOC. DR DANICA PETROVIĆ

� � � Stare gromadne planine Najstariji planinski masiv na Balkanskom poluostrvu – Rodopske

� � � Stare gromadne planine Najstariji planinski masiv na Balkanskom poluostrvu – Rodopske planine – Rodopi - najstarije planine na Balkanu Rodopske planine su duge oko 240 km i široke između 100 i 120 km i obuhvataju površinu preko 15000 m 2 u najjužnijem delu Bugarske. Oko 83 % masiva Rodopa se nalazi u Bugarskoj, dok je ostatak u Grčkoj i manjim dijelom u Srbiji Najviši vrh Rodopskih planina je Golyam Perelik – 2191 metara nadmorske visine, koji se nalazi na vrhu Mursalitsa. Rodopske planine u Srbiji se pružaju sa lijeve i desne strane Južne i Velike Morave: Dukat, Čemernik, Jastrebac, Juhor, Crni vrh, Kukavica

 Ime Rodopskih planina potiče od grčkog izraza Rodopa – crvenoobrazna /rumena/, po imenu

Ime Rodopskih planina potiče od grčkog izraza Rodopa – crvenoobrazna /rumena/, po imenu tračke Kraljice Rodope iz grčke mitologije. Živopisnost Rodopa čine reljefni oblici blagih oblika, kao i kraška područja, slikovita, mirisna i čarobna priroda, koju dopunjava arhitektura drevnih sela i jedinstveno gostoprimstvo stanovništva, kao i legendarne pjesme Orfeja. Ljubav Bugara prema tradicionalnoj medicini – sakupljači lekovitog bilja iz daleka dolaze svakog maja na svetilište Belintaš da bi sakupljali lekovito bilje, verujući u njihova magična svojstva.

� � � � Karpatsko-balkanske planine Nalaze se u istočnom dijelu Srbije Karpatske planine

� � � � Karpatsko-balkanske planine Nalaze se u istočnom dijelu Srbije Karpatske planine su: Homoljske planine, Beljanica, Kučaj, Miroč, Deli Jovan. Balkanske planine su: Rtanj, Ozren, Devica, Suva planina, Stara planina.

� Planine Dinarske regije zauzimaju najveći dio Srbije Podijeljene su u 7 cjelina 1)

� Planine Dinarske regije zauzimaju najveći dio Srbije Podijeljene su u 7 cjelina 1) Prokletijske planine Đeravica – najviši vrh Srbije – 2. 656 m Prokletije Hajla Komovi. . . Planinski gorostasni masivi Prokletija, ukupne dužine od oko 650 km i površine od oko 3500 m 2, se pružaju na području tri države – Crne Gore, Srbije /dio Kosova i Metohije/ i Albanije. Bogat kristalno-čistim planinskim rijekama i jezerima, čini prirodnu granicu između ove tri države. Prokletije se prostiru od Skadarskog jezera na zapadu, Komova i Mokre planine na sjeveru, Metohijske doline na istoku i rijeke Drim na jugu. Masiv Prokletija u Srbiji obuhvata 95. 999, 60 hektara, a ovaj jedinstveni planinski sistem je predložen za Nacionalni Park, sa kategorijom prirodnog dobra od izuzetnog značaja. Najviši vrhovi Prokletija se nalaze u albanskom delu ovog ogromnog i divljeg planinskog venca Balkana. Srpski naziv Prokletija u srednjem vijeku je bio Altin. Današnji naziv Prokletija potiče sa početka 20. vijeka, kada je čuveni geograf Jovan Cvijić zamenio stariji naziv ovog masiva sadašnjim i tako ga upisao u kartografiju Jugoslavije, nasuprot nazivu iz nekadašnjih najpoznatijih geografskih mapa evropskih naroda i države, štampanih u Veneciji 1690. godine – Trojanske planine – ‘Monti Troiana’. Originalno ime Trojanskih planina je nastalo po najvišem vrhu ovog masiva – planinskom vrhu Trojan, oko i iznad legendarne Troje – današnjeg Skadra.

2) Šarske planine 5) Kosovsko-metohijske planine Šara Koritnik Paštrik 6) Šumadijske planine 3) Starovlaško-raške

2) Šarske planine 5) Kosovsko-metohijske planine Šara Koritnik Paštrik 6) Šumadijske planine 3) Starovlaško-raške planine Tara Zlatibor Zlatar Čemerno Javor Golija Mučanj 7) Rudne i flišne planine � � � 4) Kopaoničke planine � � � Kopaonik Željin Goč Avalakosmaj Bukulja Venčac Rudnik Gučevo Boranja Sokolske planine Medvednik Povlen Maljen Suvobor Cer

Kopaonik – planina i nacionalni park Pančićev vrh 2017 mnv Subalpska klima Stara planina

Kopaonik – planina i nacionalni park Pančićev vrh 2017 mnv Subalpska klima Stara planina – park prirode � � „planina sunca“ � 1981. god. – proglašen za nacionalni park „Kopaonik“ Najveći i najpoznatiji srpski skijaški centar Planinska oblast u istočnoj Srbiji na granici sa Bugarskom „Babin zub“ 1. 758 mnv Izgrađen sistem osnežavanje za vještačko

Zlatar – planina i vazdušna banja Jugozapadna Srbija, u blizini Nove Varoši, udaljena 270

Zlatar – planina i vazdušna banja Jugozapadna Srbija, u blizini Nove Varoši, udaljena 270 km od Beograda Najviši vrh Golo brdo 1. 627 mnv Spoj mediteranske i planinske klime Sportsko-rekreativni, izletnički, kongresni, zdravstveni, lovni, ekskurzivni i seoski turizam Zlatibor U jugozapadnom dijelu Srbije Nadmorska visina od 700 do 1. 500 m 1893. godine dolazak kralja Aleksanda Obrenovića – početak turizma na Zlatiboru - „Kraljeve vode“ Smučarski sportski centar „Tornik“

Golija planinski masiv u prostrani jugozapadnoj Srbiji, u blizini rijeke Raške Najviši vrh Jankov

Golija planinski masiv u prostrani jugozapadnoj Srbiji, u blizini rijeke Raške Najviši vrh Jankov kamen 1. 883 mnv i Crni vrh 1. 795 mnv 2001. god. Park prirode Rudnik Nalazi se 100 km južno od Beograda Vazdušna banja

Tara – planina i nacionalni park Unalazi se u zapadnoj Srbiji, u blizini Bajine

Tara – planina i nacionalni park Unalazi se u zapadnoj Srbiji, u blizini Bajine Bašte i iznad Perućačkog jezera na rijeci Drini Prosječna nadmorska visina 1. 000 – 1. 200 m 1981. god. - Nacionalni park „Tara“ Fruška gora – nacionalni park Najstariji domaći Nacionalni „Fruška gora“ – 1960. godine Najviši vrh je Crveni čot 539 m Stražilovo 321 m Iriški venac 451 m Površina 25. 525 ha park

Šar-planina – nacionalni park 1986. godine – Nacionalni park Šarplanina Na Kosovu i Metohiji

Šar-planina – nacionalni park 1986. godine – Nacionalni park Šarplanina Na Kosovu i Metohiji Površina 39. 000 ha Pravi muzej glacijalnog reljefa u ovom dijelu Srbije Đerdap – nacionalni park Dunav Površina 637. 68 km 2 1974. godine Nacionalni park Đerdap Obilje atraktivnih prirodnih resursa i kulturnog nasleđa

� Resavska pećina – spada u najveće i najljepše pećine u Srbiji � Rajkova

� Resavska pećina – spada u najveće i najljepše pećine u Srbiji � Rajkova pećina – u istočnoj Srbiji

� Ceremošnja � Stopića pećina Pećina Risovača

� Ceremošnja � Stopića pećina Pećina Risovača

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14)

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) Koji je najstariji planinski masiv na Balkanskom poluostrvu? Koje su planine podijeljene u sedam cjelina? Za izgradnju alpskih skijaških staza se određuju prostori koji moraju imati sledeće karakteristike. . . Koji je najviši vrh planine Kopaonik? Koja planina nosi naziv „Planina sunca“? Koje godine je Kopaonik proglašen za nacionalnni park? Koja planina je proglašena za Park prirode 1997. godine? Prirodni rezervati na Staroj planini su. . . ? Koji je najviši vrh planine Zlatar? Najviši planinski vrhovi Zlatibora su. . . ? Početak turizma na Zlatiboru se bilježi datum. . . ? Na kojoj planini postoje dva vještačka jezera? Koji je najviši vrh planine Golija? Koje godine je Golija proglašena za Park prirode? Koji je najviši vrh planine Rudnik? Koje godine je Tara proglašena Nacionalnim parkom? Koje su najpoznatije pećine u Srbiji, uređene za turističke posjete? Koja pećina je bila stanište neandertalskih lovaca? Kako se zove pećina koja se nalazi u blizini Zlatibora?