Fakultet za poslovnu ekonomiju Turizam i hotelijerstvo EKONOMIKA

  • Slides: 10
Download presentation
Fakultet za poslovnu ekonomiju Turizam i hotelijerstvo EKONOMIKA TURIZMA Doc. dr Danica Petrović dpetrovic@sinergija.

Fakultet za poslovnu ekonomiju Turizam i hotelijerstvo EKONOMIKA TURIZMA Doc. dr Danica Petrović dpetrovic@sinergija. edu. ba Bijeljina

Osnovi turističke politike i organizacioni oblici djelovanja države u razvoju turizma q Turistička politika

Osnovi turističke politike i organizacioni oblici djelovanja države u razvoju turizma q Turistička politika – usmjerena na postavljanje ciljeva i utvrđivanje sredstava kojima će se aktivirati sve društvene i ekonomske funkcije turizma. q Posle II svjetskog rata – gotovo u svim zemljama svijeta, država je nastojala da formuliše odgovarajući turističku politiku, kao osnovu za razvoj turizma. q Vodeća uloga države u stimulisanju razvoja inostranog turizma je proizašla iz specifičnosti turističke djelatnosti, odnosno njenog direktnog uticaja na ekonomski položaj svih djelatnosti koje učestvuju u turizmu, posebno na ugostiteljstvo. Ø Sezonski karakter aktivnosti u međunarodnom turizmu Ø Visok stepen elastičnosti turističke tražnje i neelastičnosti turističke ponude Ø Heterogenost turizma

q TURISTIČKA POLITIKA: q Opšta turistička politika - cilj - predstavlja realizovanje zajedničkih interesa

q TURISTIČKA POLITIKA: q Opšta turistička politika - cilj - predstavlja realizovanje zajedničkih interesa svih faktora u turizmu sa stanovišta želje da se formira adekvatna kompleksna turistička ponuda i stimuliše inostrana i domaća tražnja. q Posebna turistička politika – cilj – da se unaprijede određeni pojedinačni domeni, tj. faktori turizma, i po pravilu treba da bude usklađena sa opštom turističkom politikom. q q Državni organi na raznim nivoima: Ø Centralni državni organi – postavljaju i sprovode turističku politiku na nivou zemlje u cjelini Ø Izvršni organi državne uprave– nadležni za razvoj turizma na niovou užih regionalnih zajednica i privrednih regija Ø Izvršni organi uprave – na nivou tirističkih mjesta. Koordinisanje aktivnosti velikog broja različitih djelatnosti koje učestvuju u podmirenju usluga turistima, sa stanovišta vođenja jedinstvene turističke politike, bilo je jednostavnije uspostaviti na nivou pojedinih turističkih mjesta, nego na nivou zemlje u cjelini. . Ø Saobraćaj Ø Prosveta i kultura Ø Socijalna politika Ø Finansije Ø Zdravstvo Ø Trgovina Ø Ugostiteljstvo

q Osnovni problem: Ø Teškoće koje nastaju prilikom uspostavljanja koordinacije aktivnosti raznih resora državne

q Osnovni problem: Ø Teškoće koje nastaju prilikom uspostavljanja koordinacije aktivnosti raznih resora državne uprave – po horizontalnoj liniji Ø Postavljanje adekvatne organizacije po vertikalnoj liniji q Neposredni državni organi za razvoj turizma su: 1. kolektivni organi: Ø Komitet za turizam, Ø Savjet za turizam, 2. posebni državni organi: Ø Ministarstvo za turizam Ø Ministarstvo za trgovinu i turizam Ø Ministarstvo za saobraćaj i turizam q Posredni državni organi za razvoj turizma – van izvršnih organa državne uprave: Ø Specijalizovane organizacije na koje državna uprava prenosi nadležnost iz domena razvoja turizma na nacionalnom planu, posebno kada je riječ o razvoju inostranog turizma. q Horizontalno i vertikalno funkcionisanje

Organizacija državnih organa za turizam u Španiji q Primjer turističke zemlje sa cjelovitom i

Organizacija državnih organa za turizam u Španiji q Primjer turističke zemlje sa cjelovitom i centralizovanom organizacionom strukturom državnih organa u turizmu po horizontalnoj i vertikalnoj liniji q Značaj uloge države – od sredine 60. -ih godina prošlog vijeka – razvoj inostranog turizma q Ministarstvo za informacije i turizam: 1. Podsekretarijat za razvoj turizma 2. Podsekretarijat za informacije q Koordinacija po horizontalnoj i vertikalnoj liniji q Ministarstvo za industriju, turizam i trgovinu q Španski institut za promociju turizma - TURESPANA

Organizacija državnih organa za turizam u Italiji q U različitim periodima razvoja različite su

Organizacija državnih organa za turizam u Italiji q U različitim periodima razvoja različite su forme organizovanja na nivou države q 1959. god. – Ministarstvo za turizam i priredbe q 1977. god. – Generalna direkcija za opšte poslove, turizam i sport q ENIT - Ente nazionale per il turizmo - kompletna aktivnost u inostranstvu q Danas : Ministarstvo za kulturna dobra i aktivnosti

Organizacija državnih organa za turizam u Francuskoj q Veliku tradiciju u organizaciji državnih organa

Organizacija državnih organa za turizam u Francuskoj q Veliku tradiciju u organizaciji državnih organa u razvoju turizma q 1963. god. – Generalni komeserijat za turizam: Ø Priprema propisa iz oblasti turizma Ø Priprema i izrada planova za razvoj turizma Ø Razvrstavanje turističkih mjesta Ø Propagandno-informativna djelatnist q 27. septembar 1978. god. – Ministarstvo za omladinu, sport i razonodu. q DIREKCIJA ZA TURIZAM q Direkcija za sport q Direkcija za omladinu q Direkcija za administraciju

Međunarodne turističke organizacije UNWTO q Međunarodna unija zvaničnih tur. organizacija (IUOTO) - preko 100

Međunarodne turističke organizacije UNWTO q Međunarodna unija zvaničnih tur. organizacija (IUOTO) - preko 100 zemalja 1974. prerasla u WTO q Svetska turistička organizacija -UN WTO preko 150 članica vladinih delegacija, preko 350 pridruženih članica (Skupština – Izvršni savet Komiteti) q ZADACI razvoj, unapređenje, zaposlenost, zaštita živ. sredine i kult. istorijske baštine, promocija mira i boljeg razumevanja među ljudima i nacijama, istraživačka uloga, međunarodni skupovi, konsultantska uloga q Regionalne organizacije q. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), q. Evropska unija q. Organizacija afričkih zemalja, Jugoistočne Azije i dr.

q Nevladine međunarodne organizacije q. Međunarono udruženje hotelijera i restoratera - IH & RA

q Nevladine međunarodne organizacije q. Međunarono udruženje hotelijera i restoratera - IH & RA (300. 000 hotela; 2 miliona restorana) q. Svetska asocija turističkih agencija WATA, u Ženevi q. Univerzalna federacija asocija turističkih agencija UFTAA, u Monaku q. Svetska federacija udruženja putničkih agencija FUAV q. Međunarodno udruženje avioprevoznika – IATA, u Montrealu i Ženevi q. Međunarodna automobilska federacija – FIA q. Balkanska alijansa hotelijera – BAHA q. Balkanska asocija turističkih agencija – BAFTA

Pitanja 1. Turistička politika je usmjerena na. . 2. Zašto država ima vodeću ulogu

Pitanja 1. Turistička politika je usmjerena na. . 2. Zašto država ima vodeću ulogu u stimulisanju razvoja inostranog turizma? 3. Koji je cilj opšte turističke politike? 4. Koji je cilj posebne turističke politike? 5. Kao nosilac turističke politike se najčešće javlja: 6. Osnovni problem koji se postavljao pred državnu upravu, sa stanovišta postavljanja adekvatne organizacije njenog djelovanja na području razvoja turizma jesu. . 7. Šta su posredni državni organi za razvoj turizma? 8. Šta su neposredni državni organi za razvoj turizma? 9. Inovacije turističke politike Španije su usmjerene na. . 10. ENIT je. . 11. Najvažnije funkcije Nacionalne turističke administracije su: 12. Međunarodna unija zvaničnih turističkih organizacija (IUOTO) je. . 13. Sjedište Međunarodne unije zvaničnih turističkih organizacija (IUOTO) je u. . 14. Koje su osnovne funkcije Međunarodne unije zvaničnih turističkih organizacija (IUOTO)? 15. Kada i gdje je održana Prva svjetska konferencija o turizmu? 16. Koje godine je izvršena radikalna transformacija Međunarodne unije zvaničnih turističkih organizacija (IUOTO)? 17. Koji naziv je dobila Međunarodna unija zvaničnih turističkih organizacija (IUOTO) nakon radikalne transformacije 1974. godine? 18. Osnovni organi i tijela WTO su sledeći: 19. Ko rukovodi sekretarijatom WTO? 20. Koji je osnovni zadatak WTO?