17 ZGLOBOVI Medicinska kola u Rijeci I4 fizioterapeutski

17. ZGLOBOVI Medicinska škola u Rijeci I-4, fizioterapeutski tehničari ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA

ZGLOBOVI - zglobovi su spojevi između kostiju, i dio su kostura koji omogućuje pokrete; dijelimo ih, prema građi, u tri skupine: 1) vezivni (fibrozni) zglobovi, kao npr. šavovi, spojevi između kostiju lubanje spojeni samo vezivnim tkivom 2) hrskavični (kartilaginozni) zglobovi, kao npr. preponska simfiza 3) pravi (sinovijalni) zglobovi

1) šav lubanje 2) simfiza

SINOVIJALNI ZGLOBOVI - najčešći i najpokretljiviji - zglobne plohe pokrivene su zglobnom hrskavicom, a unutar zglobne šupljine nalazi se zglobna (sinovijalna) tekućina, koja podmazuje i hrani zglobnu hrskavicu - izbočena zglobna ploha čini konveksno zglobno tijelo, a udubljena konkavno zglobno tijelo - zglob omeđuju dva lista zglobne čahure – vanjski (fibrozni), građen od čvrstog veziva i unutrašnji (sinovijalni) koji luči zglobnu tekućinu

SINOVIJALNI ZGLOBOVI - zglob učvršćuju sveze ili ligamenti, koji stabiliziraju zglob i ograničavaju amplitudu pokreta; neki ligamenti se nalaze unutar zgloba i zglobne čahure (npr. križni ligamenti koljena), neki su urasli u zglobnu čahuru, a neki se nalaze izvan zgloba, odvojeni od zglobne čahure - sinovijalne vrećice ili bursae često se nalaze u blizini zgloba, a funkcija im je da spriječe trenje na mjestima gdje tetive prelaze blizu kosti

FUNKCIONALNA PODJELA ZGLOBOVA - prema 1) kutni obliku i 2) obrtni funkciji, 3) klizni ili zglobove ravni možemo podijeliti u 4) jajoliki ili šest skupina: elipsoidni 5) sedlasti 6) kuglasti

KUTNI ZGLOBOVI - omogućuju pokret samo u jednoj ravnini, oko osovine poprečne na ravninu pokreta - primjer kutnog zgloba su zglobovi između članaka prstiju, ili zglob između nadlaktične i lakatne kosti, u kojima se mogu vršiti samo pokreti pregibanja (fleksije) i ispružanja (ekstenzije)

OBRTNI (ROTACIJSKI) ZGLOBOVI - omogućuju samo vrtnju (rotaciju) oko središnje osovine zgloba; primjer su zglob između palčane i lakatne kosti, te između prvog i drugog vratnog kralješka

KLIZNI ILI RAVNI ZGLOBOVI - omogućuju samo najjednostavnije pokrete klizanja između ravnih zglobnih ploha; primjer kliznog zgloba su zglobovi između pojedinih kostiju zapešća, ili između zdjelične i križne kosti

JAJOLIKI ILI ELIPSOIDNI ZGLOBOVI - građeni su tako da ovalno izbočenje jedne kosti precizno naliježe u udubinu druge kosti; takva građa omogućuje pokrete u dva smjera (oko dvije osovine), kao npr. kod ručnog zgloba, ili zglobova između metakarpalnih i kostiju prstiju

SEDLASTI ZGLOBOVI - građeni su tako da je svako zglobno tijelo udubljeno u jednom smjeru, a izbočeno u drugom; omogućuju pokrete u dva smjera (oko dvije osovine); primjer je zglob na bazi palca, između trapezne kosti zapešća i prve metakarpalne kosti palca

KUGLASTI ZGLOBOVI - građeni su tako da udubljeno zglobno tijelo obuhvaća konveksno zglobno tijelo koje je pravilnog oblika, kao dio kugle; kuglasti zglobovi najpokretljiviji su u tijelu, kao npr. rameni i zglob kuka, i omogućuju pokrete u svim smjerovima

KRETNJE U ZGLOBOVIMA - pri opisivanju pokreta u zglobovima koristimo se pojmovima ravnine i osovine pokreta - ravnina pokreta je ravnina u kojoj se vrši pokret, i obično pokrete u zglobovima opisujemo u odnosu na osnovne ravnine tijela - osovina pokreta zamišljeni je pravac koji prolazi sredinom zgloba, a okomit je na ravninu u kojoj se vrši pokret - kretnje dijelimo na: a) angularne (kutne) kretnje b) rotacijske kretnje (obrtanje)

ANGULARNE KRETNJE 1) fleksija (pregibanje) – smanjenje kuta između dvaju susjednih dijelova tijela 1. 1) antefleksija 1. 2) retrofleksija 2) ekstenzija (opružanje) – povećanje kuta između dvaju dijelova tijela 3) abdukcija (odmicanje) – odmicanje dijela tijela od trupa (lateralno) 4) adukcija (primicanje) – primicanje dijela trupu (medijalno) 5) cirkumdukcija (kruženje) – kruženje u kuglastim zglobovima; uključeni svi kutni pokreti

ROTACIJSKE KRETNJE 1) supinacija (inverzija) – rotacija prema van (lateralno od tijela) 2) pronacija (everzija) – rotacija prema unutra (medijalno)

RAMENI ZGLOB (ARTICULATIO HUMERI) - to je kuglasti zglob; uzglobljavaju se konkavna ploha lopatice (cavitas glenoidalis) s glavom nadlaktične kosti; konkavno zglobno tijelo povećano je zglobnom vezivnohrskavičnom usnom (labrum glenoidale); anatomska čahura humerusa je obilata i omogućuje kretnje širokog opsega, pa su omogućene sve kretnje; srednji položaj je djelomična antefleksija i abdukcija

LAKATNI ZGLOB (ARTICULATIO CUBITI) - složeni zglob (composita); čine ga: 1) a. humeroulnaris (kutni zglob); konveksna zglobna ploha na humerusu (trochlea humeri) i konkavna ploha na ulni (incisura trochlearis), omogućene su jedino fleksija i ekstenzija 2) a. radioulnaris proximalis (obrtni zglob); konkavna incisura radialis ulne i konveksna circumferentia articularis glave radijusa, omogućena je rotacija 3) a. humeroradialis (prema obliku kuglasti, ali okolne strukture ne dopuštaju addukciju i abdukciju, pa je to de facto kutni zglob); konveksna glavica humerusa i jamica na glavi radijusa, omogućene fleksija, ekstenzija i rotacija

RUČNI ZGLOB (ARTICULATIO RADIOCARPALIS) - elipsoidni zglob; spoj šake i podlaktice; konkavno tijelo je palčana kost (facies articularis carpalis) te zglobni disk distalnog radioulnarnog zgloba; konveksno tijelo jesu zglobne plohe čunjaste, polumjesečaste i trokutaste kosti zapešća; omogućene su kretnje fleksije (palmarne i dorzalne), abdukcije (radijalna, ulnarna) i cirkumdukcije

MEDIOKARPALNI ZGLOB (A. MEDIOCARPEA) - složeni zglob; nalazi se između proksimalnog i distalnog niza kostiju zapešća; zglobna crta između tih nizova nalikuje poprečno položenom slovu; unutar ovoga zgloba uzglobljava se sedam kostiju (izuzev uzglobljavanja graškaste i trokutaste kosti); kretnje se u zglobu vrše istodobno s kretnjama u radiokarpalnom zglobu (čini funkcionalnu cjelina s istim); u istoj zglobnoj čahuri uzglobljavaju se pobočne površine kostiju distalnog i proksimalnog niza (interkarpalni zglobovi); zglobna čahura je pojačana sa mnogo kratkih ligamenata na palmarnoj i dorzalnoj strani zgloba i u dubini; na palmarnoj i ulnarnoj strani nalaze se izbočenja koja su povezana vezivnom trakom, a ona, zajedno sa kostima karpusa zatvara canalis carpi kroz koji prema šaci prolaze tetive mišića podlaktice i n. medianus)

ZGLOB KUKA (ARTICULATIO COXAE) - kuglasti zglob; povezuju se zdjelična kost i bedrena kost; konveksna ploha je glava bedrene kosti (u obliku dijela pune kugle); konkavna ploha je facies lunata acetabuluma, a povećana je kružnom usnom (labrum acetabulare); omogućene su sve kretnje; srednji položaj je djelomična antefleksija, abdukcija i vanjska rotacija

KOLJENI ZGLOB (ARTICULATIO GENUS) - složeni zglob po tipu trohoginglimusa (kombinacija valjkastog i obrtnog zgloba); grade ga tri kosti unutar zajedničke zglobne čahure, tj. bedrena kost, goljenična kosti i iver); na donjem i stražnjem dijelu kondila bedrene kosti nalaze se zglobne plohe za goljeničnu kost, a nalik su dijelu poprečno položena valjka (kutni zglob); konkavitet je goljenična kost, a konveksitet je femur;

KOLJENI ZGLOB (ARTICULATIO GENUS) - između kondila, u sredini zgloba, bedrenu i goljeničnu kost spajaju dvije snažne ukrižene sveze - prednji i stražnji križni ligament (cruciatum anterior i posterior); sveze su zavijene oko vlastite osi te su uvijek napete, neovisno o kutu u koljenskom zglobu, te osiguravaju stabilnost i stalan doticaj zglobnih tijela

KOLJENI ZGLOB (ARTICULATIO GENUS) - između kondila bedrene i goljenične kosti umetnuti su vanjski (lateralni) i unutrašnji (medijalni) meniskus, vezivnohrskavične tvorbe u obliku slova C; meniskusi su učvršćeni za tibijalni plato, i funkcija im je da povećavaju dodirnu površinu između zglobnih tijela i na taj način smanjuju opterećenje i štite zglobnu hrskavicu; zglobna ploha na stražnjoj strani ivera uzglobljuje se sa zglobnom plohom (facies patellaris) na prednjem dijelu distalnog kraja femura; omogućene su kretnje fleksije i ekstenzije; srednji položaj koljenog zgloba je djelomična fleksija

GORNJI NOŽNI ZGLOB (ARTICULATIO TALOCRURALIS) - kutni zglob; povezuju se goljenična, lisna i gležanjska kost (složeni zglob); konkavno tijelo nalik poprečno položenom valjku tvore dvije plohe tibije (facies articularis inferior, facies articularis malleoli medialis) te fibula sa svojom plohom (facies articularis malleoli lateralis); konveksno zglobno tijelo tvori poprečno položen valjak (trochlea tali) koga tibija i fibula obuhvaćaju poput kliješta; kretnje koje su omogućene su dorzalna fleksija i ekstenzija

ZGLOBOVI KRALJEŽNICE - funkcionalnu jedinicu kralježnice, pa tako i lumbalnog dijela, tvore dva susjedna kralješka s pripadajućim intervertebralnim zglobovima i njihovim čahurama između kojih se nalazi intervertebralni disk, a koji su međusobno povezana ligamentima u dinamičku cjelinu, vertebralni dinamički segment - tijela susjednih kralježaka međusobno su povezana intervertebralnim diskovima te prednjim i stražnjim uzdužnim ligamentom; lig. longitudinale anterius povezuje prednje površine kralježaka i ima funkciju ograničavanja prekomjerna istezanja kralježnice prema natrag; lig. longitudinale posterius povezuje stražnje površine tijela kralježaka, a funkcija mu je ograničavanje prekomjerna istezanja kralježnice prema naprijed

ZGLOBOVI KRALJEŽNICE - zglobni nastavci, tj. dva gornja i dva donja zglobna nastavka (processus articulares superiores et inferiores) dvaju susjednih kralježaka, povezani su malim zglobovima, art. zygoapophysiales, koji zajedno s intervertebralnim diskovima omogućuju gibljivost kralježnice te sudjeluju u prijenosu opterećenja

ZGLOBOVI KRALJEŽNICE - povezanost kralježaka dodatno pojačavaju ligamenti između lukova te trnastih i poprečnih nastavaka kralježaka; lukove kralježaka povezuju žuti ligamenti, ligg. flava, koji pojačavaju zglobne čahure malih zglobova te svojom elastičnošću sudjeluju u uspravljanju kralježnice nakon antefleksije; trnasti nastavci međusobno su povezani međutrnastim i nadtrnastim ligamentom, lig. interspinale i lig. supraspinale, koji sprječavaju prekomjerno razmicanje trnastih nastavaka pri antefleksiji kralježnice; poprečni nastavci povezani su međupoprečnim ligamentima, ligg. intertransversaria

NAUČITI SVE!