3 ROD TRYPANOSOMA Medicinska kola u Rijeci IV5

3. ROD TRYPANOSOMA Medicinska škola u Rijeci IV-5, sanitarni tehničari PARAZITOLOGIJA

ROD TRYPANOSOMA - praživotinje bičaši - za čovjeka patogene vrste: 1) Trypanosoma cruzi – izaziva Chagasovu bolest 2) Trypanosoma brucei – izaziva bolest spavanja

CHAGASOVA BOLEST - Chagasova bolest ili američka tripanosomijaza je tropska parazitarna bolest koju uzrokuje Trypanosoma cruzi - bolest je dobila naziv po brazilskom liječniku Carlosu Chagasu koji ju je prvi opisao 1909. godine - bolest se javlja uglavnom u siromašnim ruralnim područjima Meksika, Središnje Amerike i Južne Amerike

CHAGASOVA BOLEST – PRIJENOS - bolest se prenosi vektorima, kukcima, odnosno stjenicama iz porodice Reduviidae (rod Triatoma) koji sišu krv - zajedno sa krvi nosioca tripanosoma ulazi u probavni sustav kukca gdje se razvija - praživotinja se nalazi u fecesu kukca koji kad siše krv defecira u blizini mjesta uboda; nosioc češanjem mjesta uboda omogućava tripanosomama da uđu u organizam

CHAGASOVA BOLEST – PRIJENOS - unutar nosioca tripanosoma ulazi u stanice, gdje se dalje razvija i sazrijeva - na kraju svog ciklusa izlazi u krvotok, gdje parazite ponovno može zajedno sa krvlju posisati kukac u svoj probavni sustav. - bolest se može širiti i presađivanjem organa ili transfuzijom krvi, konzumiranjem zaraženih prehrambenih namirnica ili s majke na fetus

CHAGASOVA BOLEST – SIMPTOMI - bolest se manifestira u dvije faze: 1) akutna faza – nastupa ubrzo nakon zaraze, traje nekoliko tjedana ili mjeseci 2) kronična faza – simptomi se mogu pojaviti godinama nakon zaraze - simptomi akutne faze najčešće su blagi ili nisu uopće izraženi, tako da ova faza obično prolazi neprepoznata; simptomi su obično nespecifični, a mogu se javiti vrućica, umor, glavobolja, osip, gubitak apetita, proljev, povraćanje - pri pregledu mogu se naći hepatomegalija i splenomegalija, povećanje limfnih čvorova i oteklina na mjestu ulaska parazita

CHAGASOVA BOLEST – SIMPTOMI - ako dođe do javljanja simptoma, oni obično spontano nestanu u 3 -8 tjedna kod 90% zaraženih, ali infekcija - ako se ne liječi - može i dalje postojati; rijetko se u akutnoj fazi mogu javiti miokarditis ili meningoencefalitis (npr. kod dojenčadi) - u otprilike 10% slučajeva simptomi se ne izgube potpuno i bolest prijeđe u takozvanu kroničnu latentnu ili nedeterminiranu asimptomatsku fazu. - nekoliko godina ili čak desetljeća nakon inicijalne infekcije oko 30% zaraženih (prema procjenama) ima zdravstvene tegobe vezane uz bolest. U simptomatskoj kroničnoj fazi bolest zahvaća živčani sustav, probavni sustav i srce, te može dovesti do nastanka kardiomiopatija, megakolona, megaezofagusa itd.

CHAGASOVA BOLEST – DIJAGNOSTIKA - u akutnoj fazi bolesti dijagnoza se postavlja na osnovu nalaza i identifikacije parazita T. cruzi u perifernoj krvi, punktatima (koštana srž, limfni čvorovi, slezena), cerebrospinalnom likvoru; identifikacija parazita je moguća na osnovi mikroskopskih morfoloških karakteristika - ksenodijagnostika, metoda koja podrazumijeva da se laboratorijski sojevi stjenica hrane na ispitivanoj osobi i nakon nekoliko dana u njihovom digestivnom traktu traže paraziti - u kroničnom obliku bolesti dijagnoza se rijetko može postaviti parazitološkim pregledom, već na osnovi kliničkih, epidemioloških i seroloških nalaza

TRYPANOSOMA BRUCEI - MORFOLOGIJA - bičaš, razlikujemo dvije podvrste: 1) T. brucei gambiense (uzrokuje 98 % slučajeva bolesti spavanja) 2) T. brucei rhodesiense - morfološki se gotovo ne razlikuju; vretenastog su oblika, veličine 15 -33 x 2 -3 μm, s centralno postavljenom jezgrom; duž tijela se uočava undulentna membrana, kao i slobodan bič na prednjem kraju kojim se tripanosome kreću u tekućoj sredini

BOLEST SPAVANJA – PRIJENOS - obje podvrste parazita se prenose ubodom cece muhe (Glossina); parazit je koncentriran u žlijezdama slinovnicama muhe i prenosi se slinom koju muha izluči u mjesto uboda kako bi spriječila zgrušavanje krvi; ubod je jako bolan i može biti nanesen i kroz odjeću - i druge životinje, kao što su krave, mogu prenositi zarazu te i same mogu biti zaražene - nije svaka ce-ce muha prijenosnik parazita; rizik infekcije nakon uboda ce-ce muhe se lokalno razlikuje, no u prosjeku iznosi 1: 100, što znači da rizik infekcije raste svakim ubodom

BOLEST SPAVANJA – RASPROSTRANJENOST - u Zapadnoj i Centralnoj Africi prevladava kronični oblik bolesti uzrokovan podvrstom T. brucei gambiense, dok u Istočnoj Africi podvrsta T. brucei rhodesiense uzrokuje akutni oblik bolesti - ova je bolest u nekim regijama subsaharske Afrike redovita pojava, a stanovništvo izloženo riziku broji oko 70 milijuna ljudi u 36 zemalja; godine 2010. bolest spavanja izazvala je smrt oko 9. 000 ljudi, što predstavlja smanjenje u odnosu na 34. 000 smrtno stradalih 1990. ; procjenjuje se da je u ovom trenutku zaraženo 30. 000 ljudi, s time da je 2012. novozaraženih bilo 7. 000; više od 80% svih slučajeva zabilježeno je u Demokratskoj Republici Kongo; u nedavnoj povijesti dogodile su se tri veće zaraze: prva, od 1896. do 1906. , prvenstveno u Ugandi i porječju Konga, a druge dvije 1920. i 1970. u nekoliko afričkih zemalja

BOLEST SPAVANJA – SIMPTOMI - bolest karakteriziraju parazitemija i diseminirana infekcija; vaskulitis, uvećani limfni čvorovi i panencefalitis su komplikacije infekcije - čankir se javlja 2 -3 dana nakon uboda kao rezultat upalne reakcije - parazitemiju karakteriziraju povremeni simptomi infekcije 2 -3 tjedna nakon uboda - zahvaćanje CNS-a: gambijska bolest spavanja napreduje sporo, moždano tkivo najčešće biva zahvaćeno nekoliko godina nakon primarne infekcije; rodezijska bolest spavanja napreduje znatno brže, zahvaćanje moždanog i srčanog tkiva može se vidjeti u 3. do 6. tjednu; koma, konvulzije i srčani zastoj dovode do smrti u 6. – 9. mjesecu

BOLEST SPAVANJA – DIJAGNOSTIKA - lumbalna punkcija je bitna kod pacijenata sa tripanosomijazom ne bi se utvrdilo da li je došlo do zahvaćanja CNS-a - u parazitološke metode spadaju mikroskopsko istraživanje, kultivacija i biološki pokus: 1) kod mikroskopskog istraživanja se aspirat dobiven iz limfnih žlijezda, krvi i cerebrospinalnog likvora mikroskopski pretražuje na tripomastigote; centrifugiranjem uzoraka krvi ili cerebrospinalnog likvora se postiže koncentriranje parazita nakon čega se pripremaju nativni i bojeni (Giemsa) mikroskopski preparati; identifikacija parazita je moguća na osnovi mikroskopskih i morfoloških karakteristika

BOLEST SPAVANJA – DIJAGNOSTIKA 2) kod kultivacije se može koristiti originalna Novy-Mac. Neal-Nicolle (NNN) podloga ili njene modifikacije, iako metoda ne daje zadovoljavajuće rezultate 3) primjenom biološkog pokusa se može dokazati prisustvo parazita u krvi korištenjem osjetljivih laboratorijskih životinja - postoji i serološka dijagnostika; kod ove metode specifična tripanosomna antitijela i povećanje vrijednosti Ig. M antitijela imaju dijagnostički značaj, ali se primjenjuju samo u endemskim žarištima

PITANJA 1) Što možeš reći o predstavnicima roda Trypanosoma i koji je njihov značaj? 2) Što možeš reći o rasprostranjenosti i prijenosu Chagasove bolesti? 3) Što možeš reći o kliničkoj slici Chagasove bolesti? 4) Kako dijagnosticiramo Chagasovu bolest? 5) Što možeš reći o morfologiji Trypanosome brucei? 6) Što možeš reći o rasprostranjenosti bolesti spavanja? 7) Što možeš reći o prijenosu bolesti spavanja? 8) Što možeš reći o kliničkoj slici bolesti spavanja? 9) Kako dijagnosticiramo bolest spavanja?