3 MOZAK Medicinska kola u Rijeci II4 fizioterapeutski

3. MOZAK Medicinska škola u Rijeci II-4, fizioterapeutski tehničari ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA

PODJELA - mozak se dijeli na: a) veliki mozak ili cerebrum b) mali mozak ili cerebellum c) moždano deblo ili truncus cerebri

VELIKI MOZAK - veliki mozak kod odrasle osobe težak je oko 1400 g; mozak novorođenčeta težak je 380 -400 g i tek sa dvadeset godina mozak dosegne svoju konačnu težinu - građen je od dvije polutke ili hemisfere, desne i lijeve, koje u medijanoj ravnini razdvaja uzdužna pukotina ili fissura longitudinalis cerebri - ta uzdužna pukotina seže u dubinu do najjačeg spoja među hemisferama koji se naziva žuljevito tijelo ili corpus callosum, debela vodoravna ploča građena od bijelih živčanih vlakana koja spaja desnu i lijevu hemisferu

VELIKI MOZAK - na prerezu kroz hemisfere vidi se da se siva tvar nalazi na površini i u dubini u nakupinama, a između se nalazi bijela tvar - sivu tvar na površini hemisfera zovemo kora mozga ili cortex cerebri; u sivoj tvari korteksa smješteni su brojni somatički živčani centri - na nivou korteksa električni impulsi prelaze u psihičku aktivnost i mi postajemo svjesni i razumijemo podražaje koje primimo iz vanjskog svijeta

KORTEKS - površina korteksa ima brazde ili sulci koje omeđuju vijuge ili gyri; brazde i vijuge povećavaju površinu mozga - na konveksnoj površini hemisfera mozga uočavaju se 2 veće brazde: središnja brazda ili sulcus centralis i lateralna brazda ili sulcus lateralis; one dijele površinu hemisfera na režnjeve ili lobus-e

REŽNJEVI 1) čeoni režanj ili lobus frontalis; nalazi se ispred središnje i iznad lateralne brazde 2) tjemeni režanj ili lobus parietalis; nalazi se iza središnje i iznad lateralne brazde 3) sljepoočni režanj ili lobus temporalis; nalazi se ispod lateralne brazde 4) zatiljni režanj ili lobus occipitalis; koji se nalazi posve straga iza parijetalnog i temporalnog režnja

FRONTALNI REŽANJ - u frontalnom režnju, u vijuzi ispred središnje brazde koja se zove gyrus precentralis, nalazi se somatički motorički centar od kojeg kreću voljni impulsi za kontrakciju skeletne muskulature - pojedine grupe mišića u tijelu nisu jednakomjerno zastupljene u motoričkoj kori; stupanj zastupljenosti razmjeran je preciznosti pokreta koje izvršavaju pojedini dijelovi tijela (npr. palac i prsti ruke zastupljeni u velikoj mjeri, isto kao usne, jezik i glasnice, dok mnogo manja područja precentralne vijuge zauzimaju neuroni koji kontroliraju npr. mišiće trupa)

FRONTALNI REŽANJ - u frontalnom režnju ispred precentralne vijuge nalazi se premotorno područje gdje se nalaze centar za pisanje, centar za kretanje očiju i motorni centar govora (Brokino područje) - u frontalnom režnju nalaze se i asocijativna područja koja su važna za koncentraciju, planiranje, rješavanje složenih problema, razumijevanje posljedica određenog ponašanja, osjećaj za moralno, kreativnost, kontrolu emocija

PARIJETALNI REŽANJ - u parijetalnom režnju, u vijuzi iza središnje brazde koja se zove gyrus postcentralis, nalazi se somatički osjetni centar za osjete sa površine kože; u njega dolaze podražaji nespecifičnog osjeta kao što su dodir, bol, temperatura, duboki osjet - pojedina područja kože nisu jednakomjerno zastupljena u senzornoj kori, ovisno o važnosti osjeta na pojedinom području

PARIJETALNI REŽANJ - iza njega je somatičko asocijativno područje; omogućuje nam da zadržimo u sjećanju utiske prije navedenih osjeta što nam omogućuje npr. prepoznavanje predmeta samim dodirom, bez da predmet vidimo - u parijetalnom režnju nalazi se i osjetni centar za okus - u parijetalnom režnju, a ispred okcipitalnog režnja, nalazi se i centar za čitanje

OKCIPITALNI I TEMPORALNI REŽANJ - u okcipitalnom režnju nalazi se osjetni centar vida i u njegovoj blizini asocijativni centar vida; kada impulsi iz oka stignu u osjetni centar vida, mi vidimo, dok nam asocijativni centar vida omogućuje da zadržimo utisak onoga što smo vidjeli i da shvatimo to što smo vidjeli - u temporalnom režnju nalazi se osjetni centar za sluh; kada u njega stignu impulsi iz uha, mi čujemo; oko njega je slušno asocijativno područje koje nam omogućuje zadržavanje slušnih utisaka i prepoznavanje, razumijevanje smisla onog što čujemo; slušno asocijativno područje se dijeli na slušni centar za govor, za razumijevanje govora, i na slušni centar za shvaćanje glazbe - u temporalnom režnju gledano s medijalne i donje strane nalazi se kortikalni njušni centar

- opće interpretacijsko područje je područje u kojem se sastaju parijetalno, okcipitalno i temporalno asocijativno područje i važno je za oblikovanje misli - općenito, kod dešnjaka je za obavljanje viših moždanih funkcija lijeva hemisfera dominantna i obrnuto, tj. živčana vlakna iz pojedinih hemisfera na nivou moždanog debla prelaze na suprotnu polovicu tijela; možemo reći da lijeva hemisfera upravlja desnom polovicom tijela i obrnuto

MOŽDANE JEZGRE - siva tvar u dubini velikog mozga, odnosno siva tvar unutar bijele tvari velikog mozga formira moždane jezgre ili bazalne ganglije; najvažnije moždane jezgre su talamus i hipotalamus - talamus (thalamus) ima jajast oblik, promjera 4 cm; u njega vode svi aferentni osjetni putevi i tu se impulsi sortiraju i upućuju u odgovarajuće područje u kori mozga - hipotalamus se nalazi ispod talamusa; u njemu su centri autonomnog živčanog sustava; također utječe na sekreciju hormona djelujući direktno na hipofizu koja se ispod njega nalazi i na temeljne emocije

MALI MOZAK - mali mozak ili cerebellum nalazi se ispod velikog mozga, a iza moždanog debla - na njemu se ističu dvije hemisfere - u presjeku se vide: a) siva tvar na površini; izbrazdana je i zove se kora malog mozga ili cortex cerebelli b) bijela tvar iznutra i na sagitalnom presjeku ima oblik razgranatog stabla, te se zove drvo života ili arbor vitae

MALI MOZAK - funkcije malog mozga su da omogućuje: 1) koordinaciju voljnih kretnji 2) sudjeluje u održavanju ravnoteže 3) održava tonus skeletne muskulature

MOŽDANO DEBLO - moždano deblo ili truncus cerebri spaja veliki i mali mozak sa leđnom moždinom; čine ga: 1) srednji mozak ili mesencephalon 2) most ili pons 3) produžena moždina ili medulla oblongata - most ili pons izgrađuju mijelinizirana živčana vlakna koja spajaju veliki i mali mozak sa produženom moždinom

MOŽDANO DEBLO - produžena moždina ili medulla oblongata se nalazi između ponsa i medulle spinalis; izvana je građena od bijele tvari, a iznutra su nakupine sive tvari ili jezgrice, u kojima se nalaze refleksni centri za vitalne funkcije (disanje, regulaciju rada srca, vazomotoriku, sisanje, gutanje i kašalj) - kroz cijelo moždano deblo se proteže mreža sitnih otočića sive tvari – retikularna formacija i ona je povezana sa sivom tvari drugih dijelova mozga; važna je za regulaciju budnosti i sna, te probire osjetne impulse sa periferije

LIMBIČKI SUSTAV - za nadzor emocionalnih reakcija i ponašanja odgovoran je limbički sustav - u njega spadaju medijalna područja kore velikog mozga, moždane jezgre i područja moždanog debla - u limbičkom sustavu stvaraju se osjećaji poput straha, ljutnje, ugode i tuge

PITANJA 1) Na koje dijelove dijelimo mozak? 2) Što možeš reći o građi velikog mozga? 3) Što možeš reći o građi i podjeli cerebralnog korteksa? 4) Što možeš reći o funkcijama frontalnog režnja? 5) Što možeš reći o funkcijama parijetalnog režnja? 6) Što možeš reći o funkcijama okcipitalnog i temporalnog režnja? 7) Što su to moždane jezgre? Navedi najvažnije i njihove funkcije! 8) Što znaš o malom mozgu? 9) Što možeš reći o moždanom deblu? 10) Što je to limbički sustav?