4 LENA MODINA Medicinska kola u Rijeci II4

4. LEĐNA MOŽDINA Medicinska škola u Rijeci II-4, fizioterapeutski tehničari ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA

LEĐNA MOŽDINA - leđna moždina ili medulla spinalis duga je oko 50 cm i promjera 7 - 15 mm, smještena je u canalisu vertebralisu - proteže se od prvog cervikalnog do drugog lumbalnog kralješka - u središtu ledne moždine je središnji kanal ili canalis centralis ispunjen likvorom

SIVA I BIJELA TVAR - u horizontalnom presjeku se vidi da je građena od: 1) izvana od bijele tvari, tj. od mijeliniziranih vlakana u snopovima ili tractusima koja izgrađuju moždane puteve 2) iznutra od sive tvari koja u horizontalnom presjeku ima izgled leptira sa raširenim krilima ili slova H

SIVA I BIJELA TVAR - u sivoj tvari razlikujemo: a) stražnje rogove sive tvari, koje izgrađuju tijela somatičkih osjetnih neurona u koje stižu osjeti sa kože; b) prednje rogove sive tvari, koje izgrađuju tijela somatičkih motoričkih neurona iz kojih idu električni impulsi za skeletnu muskulaturu i c) siva tvar između prednjih i stražnjih rogova koju izgrađuju tijela neurona autonomnog živčanog sustava

SPINALNI ŽIVCI - iz medule spinalis izlaze moždinski ili spinalni živci i to 31 sa svake strane; svaki spinalni živac izlazi sa dva korjena: a) stražnji korjen ili radix posterior kojeg izgrađuju osjetna živčana vlakna koja nose impulse sa kože za osjet dodira, boli, topline i hladnoće, te ulaze u stražnji rog sive tvari; stražnji korjen ima zadebljanje, a to je ganglion spinale, u kojemu se nalaze tijela osjetnih neurona b) prednji korjen ili radix anterior izgrađuju motorička živčana vlakna koja vode impulse za podražaj skeletne muskulature; ova vlakna su aksoni somatičkih motoričkih neurona koji izgrađuju prednji rog sive tvari leđne moždine, pa iz njega i izlaze

SPINALNI ŽIVCI

SPINALNI ŽIVCI - spinalni živci koji izlaze iz leđne moždine na njenom kraju prave snop koji se zove cauda equina ili konjski rep

FUNKCIJE MEDULE SPINALIS a) jednostavna refleksna aktivnost na nivou leđne moždine b) prenosi osjetne impulse aferentnim moždanim putevima u mozak c) prenosi motoričke impulse eferentne moždanim putevima iz mozga do spinalnih živaca

REFLEKSNA AKTIVNOST - omogućuju je refleksni lukovi - refleksni luk vodi impulse od receptora aferentnim vlaknima do središnjeg živčanog sustava gdje se formulira odgovor koji eferentnim vlaknima putuje do efektora - receptori su tvorevine na periferiji pomoću kojih primamo podražaje; to su osjetni organi, osjetna tjelešca u koži, mišićna vretena itd. - efektori su izvršni organi; skeletna muskulatura, glatka muskulatura unutarnjih organa i žila, te žljezde

MONOSINAPTIČKI REFLEKSNI LUK - najjednostavniji refleksni luk; izgrađuju ga 2 neurona koji su spojeni jednom sinapsom; njega čine aferentni i eferentni neuron, a sinapsa se nalazi u leđnoj moždini - izvodi se refleks, a to je odgovor efektora na podražaj receptora - kada se radi o monosinaptičkom refleksnom luku, onda je odgovor efektora na podražaj receptora bezuvjetan i uvijek jednak; ne uključuju se neuroni u mozgu, sve se zbiva na nivou leđne moždine, bez utjecaja naše svijesti

POLISINAPTIČKI REFLEKSNI LUKOVI - naš živčani sustav radi i pomoću složenih refleksnih lukova koje izgrađuje više neurona i više sinapsi - između aferentnog i eferentnog neurona su interneuroni unutar mozga i leđne moždine koji omogućavaju mijenjanje odgovora na primljeni podražaj; ti neuroni su u vezi s mnogim centrima u mozgu i rade pod utjecajem tih centara - zato odgovor na neki vanjski podražaj nije uvijek jednak i ne mora usljediti bezuvjetno

PITANJA 1) Što znaš o smještaju i građi leđne moždine? 2) Na koje dijelove dijelimo sivu tvar leđne moždine? 3) Što možeš reći o spinalnim živcima? Što je to cauda equina? 4) Nabroji funkcije leđne moždine! 5) Što je to refleksni luk i koje strukture ga čine? 6) Opiši monosinaptički refleksni luk! 7) Što možeš reći o polisinaptičkim refleksnim lukovima?