Integralni i multimodalni transport Prof dr sc Sero

Integralni i multimodalni transport Prof. dr. sc. Serđo Kos VIII. predavanje

ŽELJEZNIČKI PROMET: PARAMETRI RADA

- Željeznički promet razlikuje se od ostalih prometnih grana po svojoj tehničkoj vuči i po svojim specifičnim eksploatacijsko-ekonomskim osobinama. Najvažnije eksploatacijske značajke željezničkog prometa su: • Prijevozna sposobnost, • Brzina prijevoza, • Urednost i neprekidnost prijevoza i • Ekonomičnost prijevoza. -Prijevozna sposobnost željeznice zavisi od prijevozne moći i stanja pruge, vrste i serije vučnih vozila, raspoloživih kapaciteta i od uvjeta eksploatacije. - - Zbog neprestanog povećanja svoje prijevozne sposobnosti željeznica je odavno u mnogim zemljama i osnovni nositelj transporta i zauzima jedno od vedećih uloga među prometnim granama kao brz, siguran i jeftin prijevoznik. - - Danas su u prometu vagoni čija nosivost prelazi 40 tona, a kod raznih specijalnih vrsta kola nosivost je i veća. - U željezničkom prometu razlikuje se komercijalna i tehnička brzina vlaka.

- Brzine prijevoza na željeznici u neprestanom su porastu. U tehnički razvijenim zemljama Europe, Amerike i Azije putnički vlakovi dostižu brzine do 600 km/h, a teretni do 180 km/h. - Propusna moć pruge je sposobnost jedne pruge da u jedinici vremena (24 sata) propusti određeni broj vlakova, kola ili tona. Propusna moć jedne pruge ovisi o propusnosti svakog pojedinog staničnog razmaka (prostornog razmaka) i tehničke opreme pruge.

POKAZATELJI TRANSPORTNOG RADA NA ŽELJEZNICI

KVANTITATIVNI POKAZATELJI RADA NA ŽELJEZNICI KOD PRIJEVOZU TERETA - Osnovni kvantitativni pokazatelji rada teretnog prometa na željeznici dijele se na pokazatelje rada stvari i pokazatelje rada kola. - Prijevoz stvari izražen u tonama, i dužina prijeđenog puta (L) izražena u kiometrima, iskazat će izmjeritelje rada izraženih u tonskim kilometrima ukrcanih, iskrcanih, tranzitnih i prekrcanih stvari, i u neto-tonskim kilometrima prevezenih stvari u međunarodnom i unutrašnjem prometu. - Pokazatelji rada kola koriste se za eksploatacijsko planiranje i za financijske obračune.

Kvantitativni pokazatelji rada na željeznici u prijevozu tereta (robe) POKAZATELJI RADA STVARI količina prevezenih stvari u tonama P količina otpremljenih stvari (t-kola) Upred količina primljenih stvari (t-kola) Uprim količina ukrcanih stvari (t-kola) Uuk količina iskrcanih stvari (t-kola) Uisk izvršeni rad – opseg prijevoza u neto-tonskim kilometrima ∑Pl uvoz stvari u tonama Uuvoz tranzit stvari u tonama Utrz prekrcane stvari u tonama Uprek

Kvantitativni pokazatelji rada na željeznici u prijevozu tereta (robe) POKAZATELJI RADA KOLA I VLAKOVA prosječna bruto masa teretnog vlaka Q vozni kilometri teretnih vlakova ∑NL bruto-tonski kilometri teretnh vlakova ∑QL kolski kilometri teretnih vlakova ∑NS osovinski kilometri tovarenih (ukrcajnih) kola ∑Nsos kolski kilometri tovarenih (ukrcajnih) kola ∑NStov prosječna tara jednih kola q kolski (osovinski) kilometri praznih kola ∑Nspraz tara-tonski kilometri kola, teretnih, ukrcajnih i praznih kola ∑q(tov)(prz) ukupno vrijeme putovanja vlakova ∑NT ukupan rad izražen u kolima U ukupan broj robnih operacija ∑M primitak i predaja vlakova na pograničnim i spojnim postajama

- Vozni kilometri teretnih vlakova utvrđuju se na način da se broj vlakova pomnoži s dužinom prijevoza (u km) tih vlakova. Bruto-tonski kilometri teretnih vlakova izračunavaju se tako da se masa teretnih vlakova (Q) pomnoži s prijeđenim putom u km. Bruto-tonski kilometri mogu se dobiti i zbrajanjem tara-tonskih i neto-tonskih kilometara. - Kolski ili osovinski kilometri tovarenih ili praznih vlakova i ukupno dobivaju se kada se broj osovina ili kola (tovarenih, praznih ili ukupno) pomnože s dužinom prijeđenog puta u km. - Tara-tonski kilometri teretnih kola dobivaju se kada se taratone teretnih kola pomnože s prijeđenim putom u km.

KVALITATIVNI POKAZATELJI RADA NA ŽELJEZNICI U PRIJEVOZU TERETA - Kvalitativni pokazatelji rada teretnog prometa na željeznici dijele se na: • pokazatelje iskorištenja teretnih kola po nosivosti – kapacitetu, • pokazatelje iskorištenja teretnih kola po vremenu. - Osnovni kvalitativni pokazatelji rada na željeznici jesu: statičko opterećenje kola, dinamičko opterećenje kola radnog parka, obrt kola i produktivnost teretnih kola. - Svaka kola na željeznici imaju svoju nosivost i kapacitet izražen u tonama. - Prema strukturi kola i nosivost je različita. Srednja nosivost teretnih kola kreće se od 15 do 45 tona. Kola specijalne konstrukcije mogu imati masu preko 45 tona. - Iskorištenje kola prema kapacitetu iskazuje se sljedećim osnovnim pokazateljima: - statičkim opterećenjem kola – Ps - dinamičkim opterećenjem kola – Pd - dinamičkim opterećenjem kola radnog parka - Pdr

• I. član II. član III. član

VRSTE BRZINA NA ŽELJEZNICI •

PROSJEČNA DUŽINA KRETANJA KOLA TIJEKOM OBRTA (l) •

KRETANJE KOLA U JEDNOM DANU (s) •

RAD TERETNIH KOLA TIJEKOM DANA (Tk) • PRODUKTIVNOST TERETNIH KOLA (Pr)

OSNOVNI POKAZATELJI U ŽELJEZNIČKOM PUTNIČKOM PROMETU

SREDSTVA ZA IZVRŠENJE PRIJEVOZA NA ŽELJEZNICI

- Sredstva za izvršenje prijevoza na željeznici su lokomotive (vučna vozila) i kola (vagoni). - Osnovna pokretačka snaga željezničkog prometa jest lokomotiva (vučno vozilo). - - Lokomotive mogu biti parne, dizelske i električne. U ostala vučna vozila spadaju šinobusi, elektromotorna i dizel-motorna kola. - S obzirom na vrstu rada, lokomotive se dijele na putničke, teretne i manevarske. - Osnovna eksploatacijska svojstva lokomotive su: - vučna snaga i jačina u k. W. - Lokomotive se obilježavaju posebnim oznakama, kao što su oznaka vlasništva, oznaka serije, redni broj, tehnički podaci, oznaka sadržaja goriva i dr. - Oznaka serije sastoji se od tri broja, a nalazi se ispred rednog broja vozila. Prvi broj oznake serije označuje vrstu pogona lokomotive. Na primjer: - parne lokomotive imaju prve brojeve 0, 1 i 2; - električne lokomotive imaju prve brojeve 3, 4 i 5; - dizel-lokomotive imaju prve brojeve 6, 7 i 8; - ostale vrste pogona imaju prvi broj 9. - Redni se broj u seriji također sastoji od tri broja koji se piše iza crtice poslije oznake serije. Primjer: oznaka jedne električne lokomotive 342 -113. Broj 342 označava seriju lokomotive. Prvi broj upućuje na električnu lokomotivu. Iza tog broja na pisan je redni broj lokomotive u seriji (113). - Tehnički podaci označeni su na bočnim stranama upravljača. Ove se oznake odnose na podatke o rasporedu osovine i osovinskom pritisku.

SPECIFIČNOSTI TRANSPORTNIH SUSTAVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU Osnovni sustavi željezničkih prijevoza kontejnera (vrste otpreme) : - Blok vlakovi /Maršrutni vlakovi , Grupe vagona (vagonske skupine) , Pojedinačni prijevozi Blok vlakovi – kompozicija vlaka sastavljena isključivo od kontejnerskih vagona – ima točno definiran vozni red. Količinski uvjet za pokretanje bloka vlaka je 24 UTI-1 (imaginarna tovarna jedinica dužine 40’ , težine veće od 16, 5 tona). Postoje različite kombinacije za ispunjenje ovog uvjeta , ali najjednostavnije je : treba imati najmanje 24 x 40’ kontejnera s težinom većom od 16, 5 tona. Obično je dužina bloka vlaka 500 m. Pojedinačni prijevozi – kontejner se preuzima u bilo koje vrijeme , otprema se u mješovitoj kompoziciji vagona, vozni red nije unaprijed definiran. Grupa vagona – formira se grupa vagona nakrcana kontejnerima , otprema se u mješovitoj kompoziciji vagona , vozni red nije unaprijed definiran

SPECIFIČNOSTI TRANSPORTNIH SUSTAVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU VRSTE ŽELJEZNIČKIH TARIFA ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA Razlikuje se : osnovna željeznička tarifa , kombinirana željezničko cestovna tarifa ( u žargonu “lomljeni prijevoz”) a) Osnovna željeznička tarifa – podrazumijeva prijevoz kontejnera od lučkog terminala do željezničkog kopnenog terminala. Uvjeti prijevoza su : FOR-FOR (Free on rail- Free on rail) – tarifa sadrži prijevoz kontejnera na vagonu a troškovi ukrcaja i iskrcaja sa vagona se dodatno naplaćuju od strane lučkog ili kopnenog terminala ; ili FOR (Free on rail) – FOG (Free on ground) – u tarifi su uključeni i troškovi ukrcaja i iskrcaja sa vagona

SPECIFIČNOSTI TRANSPORTNIH SUSTAVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU b) Kombinirana željezničko-cestovna tarifa U ovom slučaju željeznički operator preuzima obvezu prevesti kontejner do krajnjeg odredišta- primatelja (DOOR) - izvan željezničkog kolosijeka (FOR) ili željezničkog terminala FOG. Ovakav tip tarife može glasiti DOOR CITY LIMITS – označava isporuku kontejnera unutar naznačenog grada. Pored toga u primjeni je i drugi tip tarife – nudi se isporuka kontejnera na adresu primatelja u određenom krugu unutar xx kilometara od kopnenog željezničkog terminala. Kod prijevoza kontejnera kamionom i isporuke na adresu primatelja važi pravilo dozvoljenog vremena za punjenje i pražnjenje- uobičajeno je 2 sata. Ako se ovome pridoda vrijeme za obavljanje carinskih formalnosti od dozvoljenih 2 sata- ukupno vrijeme koje prijevoznik dozvoljava za punjenje/pražnjenje + carinske formalnosti je 4 sata. Nakon toga naplaćuje se AUTO DAN – DANGUBA ZA ZADRŽAVANJE VOZILA.

Tipovi željezničkih vagona za prijevoz tereta - Niskopodni vagoni za prijevoz teretnih vozila Zatvoreni vagoni za prijevoz masovnih tereta koji ne smiju doći u dodir s vodom (nitrati, žitarice , vapno, …) Teretni vagoni projektirani za prijevoz robe na paletama (63 palete dimenzija 800 x 1200 mm ili 42 palete 1000 x 1200 mm Otvoreni vagoni bez stranica za prijevoz tereta u većim količinama (strojevi, drvena građa, čelične konstrukcije, …) Kontejnerski vagoni (Plato vagoni) za prijevoz kontejnera i izmjenjivih kamionskih sanduka. Vagon nema poda pa se kontejneri postavljaju na konstrukciju Open top vagoni za prijevoz materijala u rasutom stanju (šljunak, …) Vagoni cisterne za prijevoz tekućina i plinova, Specijalni namjenski vagoni za skladišta U SAD-u se za prijevoz kontejnera koriste vagoni na koje se slažu dva reda kontejnera (DST - Double Stack Train)

KOPNENI MOSTOVI – Interkontinentalni željeznički prijevozi - - Landbridge - nastao je za vrijeme prvog zatvaranja Sueskog kanala – dotad uobičajeno putovanje od Azije do Europe zamijenjeno je pomorskim prijevozom od Azije do zapadne obale SAD-a i Landbridgeom od zapadne obale do istočne obale SAD-a i ponovno brodom od SAD-a do Europe Mini Landbridge – kopneni prijevoz između luke iskrcaja i druge luke koja je po B/L zadnja luka iskrcaja ali u koju je teret došao kopnenim putem iz luke iskrcaja ( Primjer : Luka iskrcaja OAKLAND , konačna luka HOUSTON) Micro Landbridge – teret dolazi na konačno kopneno odredište kopnenim putem iz luke iskrcaja (Primjer : luka iskrcaja NEW YORK , konačno odredište MEMPHIS) Primjeri kopnenih mostova – Chile – Argentina ; Trans- Siberia ; Peking – Moskva ; Singapore – Bangkok ; Vancouver – Toronto ; Los Angeles – New York , Seatlle –Chicago , …

Robno-transportni centri Opći pojmovi : Robni tokovi – geografski tokovi određenih vrsta roba (tereta) koji se kreću određenim prometnim pravcima , prometnim koridorima / prometnim rutama. Prometna mreža – opći zbirni pojam za sve mreže prometnica raznih oblika prometa. Sastoji se od prometnica i prometnih čvorišta. U fizionomskom smislu misli se na rasprostiranje prometnica u prostoru između raznih naselja. Gustoća mreže – važnije obilježje – obično se iskazuje kao duljina određenih prometnica u km na 100 km 2 površine prostora. Prometni koridor – prometni pravac s odgovarajućom prometnom infrastrukturom (robno distribucijski centri, robni terminali , prometnice) kojim cirkulira objekt prijevoza (roba/teret ili putnici).

Robno-transportni centri Prometna čvorišta – mjesta u kojima se sijeku tri ili više prometnica – prometnih pravaca iz različitih smjerova. Terminal – mjesto na kraju transportnog lanca za prijelaz i prihvat putnika ili rukovanje teretom ili njegovom dostavom. Roba – za razliku od tereta koji se pojavljuje isključivo kao predmet prijevoza i prekrcaja , roba može biti predmet prijevoza i prekrcaja , ali se u principu odnosi na pojam trgovačke robe tj. robe namijenjene tržištu. Teret – pojavljuje se kao predmet prijevoza i prekrcaja – predstavlja ukupnost stvari ukrcanih na prijevozno sredstvo radi prijevoza.

Robno-transportni centri Robno – transportni centri - posebni kompleksi specijaliziranih i univerzalnih transportnih terminala , zatvorenih i otvorenih specijaliziranih i univerzalnih skladišta koji su locirani u blizini velikih industrijskih središta , velikih prometnih čvorišta , velikih morskih luka, velikih ranžirnih kolodvora. Izgrađeni su na frekventnim prometnim koridorima uz međunarodne cestovne i željezničke prometnice.

Robno-transportni centri (RTC) RTC-i - povezuju transportnom i prometnom infrastrukturom industrijska središta, prometna čvorišta, morske luke, ranžirne kolodvore , robno-distribucijske centre i logističke centre u svojem gravitacijskom zaleđu. Robno-distribucijski centar – sastavni dio logističkog opskrbnog lanca Robno-trgovinski centri – funkcionalna kombinacija robnih kuća , supermarketa, diskontnih kuća i specijaliziranih prodavaonica. Logistički centri – mjesta za razvoj i primjenu tehnologija intermodalnog i multimodalnog transporta. Gravitacijsko područje – prostor s kojeg se pokreću robnotransportni tokovi koji u jednoj fazi svog kretanja prolaze kroz terminal

Robno-transportni centri (RTC) Logistički centar – pojam koji se koristi za sve centre/terminale koji kao osnovnu djelatnost imaju skup logističkih aktivnosti. Robno-transportni centar – najviša razina integracije logističkih aktivnosti, logističkih sustava i korisnika i nositelja logističkih usluga. Povezuje najmanje dva transporta i omogućuje sve oblike transformacije tokova makro-distribucije i tokova mikro-distribucije.

Robno-transportni centri egzistiraju već duži niz godina – njihova funkcija , struktura i ciljevi razvoja s vremenom su dobivali različite oblike i nazive – u terminološkom i tehnološkom smislu. Mjesta transformacije robnih tokova imaju različite nazive : centar, terminal , zona, platforma, stanica, čvor, luka , točka, itd. - to su mjesta koncentracije logističkih i pratećih aktivnosti – funkcija je presijecanje robnih tokova uz povezivanje raznih vrsta i oblika transporta.

Robno-transportni centri Zajedničke aktivnosti vezane uz robno-transportne centre/terminale : - Prihvat i otprema robnih i transportnih tokova - Prekrcaj transportnih sredstava - Skladištenje i čuvanje robe - Formiranje teretnih jedinica - Formiranje jedinica otpreme - Izrada prateće dokumentacije - Prateće usluge za transportna sredstva , robu i osoblje.

Robno-transportni centri Suštinske razlike modela RTC-a/Logističkih centara : - Osnivači i vlasnici - Organizacijske forme - Pripadnost određenom vidu prometa - Pripadnost određenoj vrsti roba - Primjeni teretnih jedinica i pripadnoj tehnologiji - Strukturi i opsegu logističkih funkcija - Lokaciji u odnosu na urbane sredine i industrijske komplekse - Stupnju kooperacije nositelja i korisnika usluga , …

Robno-transportni centri Najčešće vrste robnih terminala : HUB terminal – glavni terminal – mjesto najveće koncentracije tokova i najšire ponude logističkih usluga- to je prometno središte koje sve radijalno raspoređene manje terminale , centre.

Robno-transportni centri GATEWAY terminal – posebni oblik “HUB” sustava – predstavlja vezu između različitih vidova transporta (morski-cestovniželjeznički, . . )

Vrste terminala Kamionski terminal – mjesto zaustavljanja i zadržavanja cestovnih transportnih vozila i vozača sa svim servisnim i pratećim objektima. Intermodalni terminal – terminal u kojem se obavlja prekrcaj intermodalnih transportnih jedinica s jednog na drugi vid transporta (bimodalni , multimodalni , …) Robni terminal – namijenjen je za točno određenu vrstu robe – prehrambeni proizvodi, roba široke potrošnje, lako pokvarljiva roba, rasuti tereti, žive životinje, … Logistički park – prostor kojeg čine različiti korisnici i davatelji usluga iz područja logistike, transporta i ostalih pratećih sustava. U jednom parku može se naći više distributivnih centara , terminala, skladišta , trgovačkih centara, …

Vrste terminala Logistička platforma (zona) – integrira logističke i prateće sustave i aktivnosti na definiranom uređenom prostoru. Primjer su industrijske zone – kompleksi (Bakar, …) Teretni terminal – prekrcajni terminal lociran uz neki vid transporta- povezuje transportne tokove makro i mikro distribucije roba. Feeder terminal – sabirno-distributivni terminal za opsluživanje (linijski ili kružno) manjih terminala/centara lociranih u okruženju ( Feeder – engl. – hranitelj) Cross-docking terminal – transferna točka između dolaznih i odlaznih tokova prometa roba. Pozadinski terminal- sustav logističkih aktivnosti u zaleđu pomorskih luka

Vrste terminala Cross-docking terminal

Faktori razgraničenja modela logističkih centara

Robno-transportni centri u europskim zemljama imaju sljedeće nazive : - Engleska : Freight Vilages (FV) - Francuska : Plate Forme Logistique/Plate Forme multimodales - Njemačka : Guterverkehrszentrum (GVZ) - Italija : Interporto - Španjolska : Centro integrado de mercancias - Danska : Transport Centre

Robno-transportni centri Osnovne karakteristike koncepta robno-transportnih centara : - Prostorno naseljavanje poduzeća iz različitih djelatnosti: transportno orijentiranih kompanija, logističkih operatera, i proizvodnih i trgovačkih poduzeća s jakom logistikom - Povezanost s najmanje dva vida prometa i postojanje intermodalnog terminala - Funkciju managementa obavlja lokalni operator koji inicira kooperativne aktivnosti s ciljem stvaranja sinergijskih učinaka - Najčešće se razvijaju na bazi javno-privatnog partnerstva iniciranog od strane nacionalne ili lokalne vlasti. RTC-i se često razvijaju od strane resornog ministarstva, Europlaform-i , te domaćih i stranih investitora

Robno-transportni centri - RTC-i pružaju korisnicima napredna rješenja i infrastrukturu za informacijske tehnologije (IT) - Veličina lokacije na kojoj se razvijaju RTC-i uglavnom se kreće od 100 do 150 ha , zavisno od aktivnosti veličina može varirati od 4 do 500 ha. - Trenutno nekoliko RTC-a na prostoru Europe funkcionira u koncepciji mreže.

Robno-transportni centri Osnovni kriteriji za osnivanje RTC-a : - Multimodalnost – povezanost s različitim vidovima prometa - Otvorenost – slobodan pristup za sva javna i privatna poduzeća koja žele koristiti objekte RTC-a. Osnovni koncept RTC-a je “win-win” situacija (svi dobivaju) – različiti operateri i sudionici mogu dopunjavati jedni druge. - Multifunkcionalnost – sve transportne i logističke funkcije reprezentiraju se kroz prijevoznike , špeditere, agente, brokere, carinske brokere, uprave (lučka, carinska, …) - Rukovanje teretom – vrlo širok spektar objekata i opreme za manipulaciju teretom (kontejnerski terminal, skladišta s temperaturnim režimom, …)

Robno-transportni centri Osnovni kriteriji za osnivanje RTC-a : - Elektronička razmjena informacija (IT)- pristup telematskim sustavima vezanim uz transport, administraciju, upravu i lanac opskrbe. - Intersekcionalnost/međupovezanost – bliska suradnja i integriranje različitih poslovnih sektora u cilju realizacije transportnih i logističkih aktivnosti - Ušteda troškova – nema dupliranja sustava - Dodatne usluge – stanice za opskrbu gorivom i vodom , sustavi za održavanje, carinska kontrola, istraživačke aktivnosti, kontrola kvalitete i kvantitete roba, …

Ciljevi razvoja robno-transportnih centara Najčešće se klasificiraju prema : - Području društveno-gospodarskog interesa- ekonomski , društveni (socijalni ), prometno-logistički , ekološki, energetski, ciljevi prostornog planiranja , … - Interesnim grupama/nositeljima odlučivanja- sve javne i privatne institucije uključene u planiranje, razvoj, eksploataciju robno-transportnog centra (nacionalne/regionalne/gradske uprave, gospodarske komore, transportna poduzeća, špediterska poduzeća, …) - Makro, meta i mikro aspektu promatranja sustava RTC-a – makro aspekt- ciljevi razvoja RTC-a kao dijela mreže nacionalnog karaktera; meta aspekt- razvoj RTC-a u gravitacijskoj zoni, mikro – ciljevi razvoja korisnika/kompanije

Faktori izbora lokacije RTC-a 1. Karakteristike zahtjeva logističkih tokova – struktura i karakteristike potencijalnih korisnika i tokova koje ono generiraju, zahtjevi pojedinih transportnih tehnologija i primjena logističke strategije 2. Karakteristike RTC-a - pripadnost logističkoj mreži, struktura centra, vlasništvo, tehničko-tehnološke perfomance centra, 3. Karakteristike lokacije i okruženja – konfiguracija terena, gravitacijska zona RTC-a, hidro- meteorološki uvjeti, … Lokacija RTC-a uvelike zavisi i od broja korisnika.

Gravitacijska zona terminala Razlikuje se : - Uža i šira gravitacijska zona terminala - Zona jake – slabe i podijeljene preferencije robnih tokova - Potencijalna – planirana- očekivana – stvarna tržišta robnih tokova koji gravitiraju robnom logističkom centru – terminalu - Stalna i promjenjiva tržišta – zone privlačenja robnih tokova - Male – srednje – velike zone gravitacije logističkog centra – terminala

Geostrateški položaj RH i gravitacijske zone

Hvala na pažnji.