Zavisno sloene reenice Engleski knjievnik i filolog John

Zavisno složene rečenice

Engleski književnik i filolog John Ronald Reuel Tolkien bio je profesor engleskog jezika i književnosti na Oxfordu, a kasnije je postao jedan od najčitanijih pisaca svih vremena. U razdoblju prije drugog svjetskog rata bio je blizak prijatelj poznatih pisaca fantastike. Zajedno su izmjenjivali mišljenja, ideje i djela u radu i bili poznati kao grupa The Inklings. Objavio je brojne filološke i kritičke studije, ali svjetsku slavu i popularnost stječe knjigama s mitološkom podlogom: Hobit i Gospodar prstenova I-III.

Prstenova družina Trilogija Gospodar prstenova započinje knjigom Prstenova družina. U njoj se opisuje ponovni pronalazak izgubljenog Prstena kojeg je Isilidur oteo zlom čarobnjaku Sauronu. Prsten znači propast za Međuzemlje pa je težak zadatak da ga uništi pripao Frodu Bagginsu i ostatku Prstenove družine: vilenjaku Legolasu, patuljku Gimliju, ljudima Aragornu i Boromiru, hobitima Merryju, Pippinu i Samu te čarobnjaku Gandalfu.

Dvije kule Drugi dio trilogije Dvije kule opisuje daljnji put Prstenove družine koja se razdvojila. Frodo i Sam su krenuli prema Kletoj gori u zemlju Mordor, Merry i Pippin upoznaju Ente, a ostatak družine jaše u Rohan. Ovo je središnji dio trilogije i govori o savezu dviju kula, odnosno zlih čarobnjaka Sarumana i Saurona.

Povratak Kralja Treći dio trilogije Povratak kralja opisuje povratak kralja Gondora na prijestolje te kraj puta za Froda i Sama. Sve su karte posložene, zadnja bitka za spas Međuzemlja je počela.

glavna rečenica Nije bilo kraja govorkanjima i uzbuđenjima u Hobbitonu kad je gospodin Bilbo Baggins iz Vrećastog vijenca najavio da će uskoro izvanredno svečano proslaviti svoj sto i jedanaesti rođendan. veznik sa zavisnom rečenicom

Nije bilo kraja govorkanjima i uzbuđenjima u Hobbitonu Glavna surečenica je samostalna. kad je gospodin Bilbo Baggins iz Vrećastog vijenca najavio da će uskoro izvanredno svečano proslaviti svoj sto i jedanaesti rođendan. Zavisna surečenica ovisi o glavnoj. Zavisno složene rečenice nastaju pomoću sklapanja uvrštavanjem.

Uvrštavanje je način sklapanja ili povezivanja zavisne surečenice u glavnu veznim sredstvima. Vezna sredstva su: veznici: da, jer, eto. . . odnosne zamjenice: tko, što, koji. . . skupovi riječi: zbog toga što. . . prilozi: gdje, kamo, kuda

Sklapanje nezavisno složenih i zavisno složenih rečenica sklapanje povezivanjem sklapanje uvrštavanjem sklapanje bez veznika vezničko, sindetsko bezvezničko, asindetsko nezavisno složene rečenice zavisno složene rečenice

Redoslijed surečenica u rečenici glavna surečenica zavisna surečenica Osjećao je kako samo treba nataknuti Prsten na prst da se spasi. Ako je glavna surečenica ispred zavisne, to je običan ili gramatički redoslijed. Rečenice se ne odvajaju zarezom.

zavisna surečenica Ako Gandalf ne dođe prije nego što krenete, ne odlazite sami na put. glavna surečenica Surečenice su u inverznom redoslijedu ako je zavisna surečenica ispred glavne. U tom se slučaju uvijek odvajaju zarezom.

dio glavne surečenice zavisna surečenica Osjećali su, kad su pogledali močvaru, klopku oko sebe. Umetnuta je rečenica dio glavne surečenice zavisna surečenica koja se umeće među dijelove glavne surečenice. Pri umetanju pišu se dva zareza, jedan ispred, a jedan iza zavisne surečenice.

Zavisno složene rečenice s veznicima predikatne subjektne vremenske mjesne načinske objektne uzročne atributne namjerne priložne poredbene posljedične pogodbene dopusne Svaka se zavisna rečenica uvrštava u glavnu na mjesto nekoga rečeničnog dijela.

Uvrštavanje rečenica u glavnu na mjesto nekoga rečeničnog dijela: subjektna rečenica predikatna rečenica uvrštava se na mjesto predikatnog imena uvrštava se na mjesto subjekta objektna rečenica atributna rečenica uvrštava se na mjesto objekta uvrštava se na mjesto atributa priložna rečenica uvrštava se na mjesto priložne oznake

Frodo više nije to. To je Frodo nekad bio. Što? Frodo više nije što je nekad bio. spona predikatna rečenica

Predikatna je rečenica zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao dio imenskog predikata prema svojoj sponi (glagolskome dijelu). vezna sredstva: tko, što, kakav, kolik, da

Subjektna je rečenica zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao što se subjekt odnosi prema predikatu. Subjektna rečenica uvijek odgovara na pitanja koja se postavljaju za subjekt: tko? što? odnosne rečenice izrične rečenice zavisno upitne rečenice

Taj je pošten. Taj može nositi Prsten. subjekt Tko? subjektna odnosna rečenica Tko je pošten, može nositi Prsten. Zavisna odnosna surečenica se uvrštava pomoću odnosnih zamjenica ili zamjeničkih priloga. vezna sredstva: tko, što, koji, kako

Govori se to. Sauron će pobijediti. subjekt Što? Govori se da će Sauron pobijediti. subjektna glavna rečenica zavisna surečenica izrična (besubjektna) rečenica U subjektnoj izričnoj rečenici zavisna surečenica dopunjuje glagole izricanja, mišljenja, osjećanja, htijenja, itd. vezna sredstva: da, kako, gdje

Tko je došao? Vidiš li to. subjekt Što? Vidiš li tko je došao. glavna surečenica subjektna zavisnoupitna rečenica vezna sredstva: tko, što, kako, kamo, gdje U zavisnoupitnim rečenicama zavisna surečenica ima oblik pitanja ovisan o glagolima koji znače pitanje, govorenje, mišljenje i sl.

Objektna je rečenica zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao što se objekt odnosi prema predikatu. Objektna rečenica uvijek odgovara na pitanja koja se postavljaju za objekt: koga? što? odnosne rečenice izrične rečenice zavisno upitne rečenice

Hobiti su vidjeli to. To su bili konjanici. objekt Što? odnosna rečenica Hobiti su vidjeli tko su bili konjanici. objektna odnosna rečenica Odnosne su one objektne rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava u glavnu na mjesto njezina objekta s pomoću odnosnih zamjenica.

Čuli su to. Dolaze po njih. objekt Što? Čuli su da dolaze po njih. izrična rečenica objektna izrična rečenica vezna sredstva: gdje, kako, da, neka Izrične su one objektne rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava u glavnu na mjestu njezina objekta, i to prema glagolima izricanja, mišljenja i osjećanja u glavnoj rečenici.

Gandalf nije znao to. objekt Gdje će naći Hobite. upitna riječ Što? Gandalf nije znao gdje će naći Hobite. zavisnoupitna surečenica vezna sredstva: tko, zašto, kamo. . . objektna zavisnoupitna rečenica Zavisnoupitne su one objektne rečenice u kojima zavisna surečenica ima oblik pitanja ovisna o glagolskim oblicima koji znače pitanje, govorenje, mišljenje i sl.

Tražio sam hobita. Hobit se zove Frodo Baggins. Kakvog? Kojeg? Tražio sam hobita koji se zove Frodo Baggins. Atributna rečenica je zavisno složena rečenica koja se odnosi prema glavnoj kao što se atribut odnosi prema imenici ili imenskim riječima. Odgovara na pitanja koja se postavljaju za atribut: kakav? koji? čiji? kolik? vezna sredstva: koji, čiji, kakav, kolik, gdje, kamo, kuda, odakle, dokle, kada, da

Atributna rečenica je prošireni atribut. velika vojska – vojska koja je velika zli čarobnjak – čarobnjak koji je zao dobar prijatelj – prijatelj koji je dobar

Priložne rečenice

Krenuli su u Rivendell. Gdje? Tamo su ih čekali prijatelji. Krenuli su u Rivendell gdje su ih čekali prijatelji. mjesna surečenica Mjesna surečenica označuje mjesto radnje glavne surečenice. Mjesna rečenica je zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao što se priložna oznaka mjesta odnosi prema predikatu.

vezna sredstva: gdje, kamo, kuda, odakle, dokle, otkuda, dokuda, kamo god, ma kud, kuda god, otkuda god, dokle god, ovdje, ondje, tu, ovamo, onamo, tamo, onuda, ovuda, tuda, dotle Smjestili su selu Bree gdje su dobili poruku od Gandalfa. Krenuli su tamo otkud se nikada neće vratiti.

Bilo je podne. Tada su ugledali Galadriel. Kada? Bilo je podne kada su ugledali Galadriel. vremenska surečenica Vremenska surečenica označava vrijeme radnje glavne surečenice. Vremenska rečenica je zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao što se priložna oznaka vremena odnosi prema predikatu.

vezna sredstva: kada, otkako, dokad, pošto, netom, kako, dok, čim, prije nego, poslije nego, tek što, nakon što, istom što, jedva što, prije nego što, dok god, kad god Vremenskim rečenicama se izriče: istovremenost Krenuo je u Minas Tirith čim je svanulo.

poslijevremenost Kada stignu u Rivendell, osnovat će Prstenovu družinu. prijevremenost Kad Prstenova družina dovoljno ojača, možda će im se ostvariti snovi o uništenju Prstena.

Tekst na Prstenu ispisan je vilenjačkim pismom. Zašto? Zato jer u Mordoru ne postoji pismo. Tekst na Prstenu ispisan je vilenjačkim pismom jer u uzročna surečenica Mordoru ne postoji pismo. Uzročna surečenica označava uzrok radnje glavne surečenice. Uzročna rečenica je zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka uzroka prema predikatu.

vezna sredstva: kako, kad(a), jer, što, budući da, zato što, zbog toga što, s obzirom na to što Gollum ih je vodio jer je znao put. Budući da im je prijateljska vojska pritekla u pomoć, uspješno su pobijedili.

Gandalf je mudar. Tako je znao za Prsten. Gandalf je mudar da je znao za Prsten. Gandalf je tako mudar da je znao za Prsten. Gandalf je toliko mudar da je znao za Prsten. posljedična surečenica vezna sredstva: da, tako da, toliko da

Posljedična surečenica označava posljedicu radnje glavne surečenice. Posljedična rečenica je zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka posljedice prema predikatu. Rudnici Morije su bili toliko mračni da nisu vidjeli put. Bio je tako vješt da je pogodio svaku metu.

Ide u Mordor radi toga. Uništi Prsten. Radi čega? S kojom namjerom? Ide u Mordor da uništi Prsten. namjerna surečenica Namjerna surečenica označava namjeru radnje glavne surečenice. Namjerna rečenica je zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao što se priložna oznaka namjere odnosi prema predikatu.

vezna sredstva: da, kako, neka, li, eda samo da Prošli su kroz Moriju kako bi skratili put. Pritekli su u Gondor samo da pomognu prijateljima.

Danima su hodali do Isengarda tako. Nešto ih je gonilo. Kako? Danima su hodali do Isengarda tako kao da ih je nešto načinska surečenica gonilo. Načinska surečenica označava način radnje glavne surečenice. Načinska rečenica je zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka načina prema predikatu.

vezna sredstva: kako, kao što, kao da, koliko god Koliko god da su trčali, neprijatelji su ih uhvatili. Jahala je konja kao da će poletjeti.

Više gledam film. komparativ Više uživam. komparativ uspoređeni sadržaji (dvodijelnost) Što više gledam film, više uživam. poredbena rečenica Poredbene su rečenice dvodijelne, sadržaj jedne surečenice uspoređuje se sa sadržajem druge. U rečenici su riječi poredbenog značenja ili komparativ.

vezna sredstva: što – to, nego što, negoli, nego da, kao što, kako - tako Što su bili bliže Mordoru, bilo im je gore. Više vrijedi dobar prijatelj, nego što vrijedi sva snaga svijeta.

Već idete prema Mordoru. Onda ponesite mač. Pod kojim uvjetom? pogodbena surečenica Ako već idete prema Mordoru, onda ponesite mač. Pogodbena surečenica označava uvjet ili pogodbu pod kojom se događa radnja glavne surečenice. Pogodbena rečenica je zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka pogodbe prema predikatu.

S obzirom na uvjet uz koji se ostvaruje radnja u glavnoj surečenici, razlikuju se tri vrste pogodbenih rečenica: stvarne pogodbene rečenice Dođe li do Klete gore, Frodo će uništiti Prsten. vezna sredstva: ako, ukoliko, li Ako se ostvari uvjet izrečen zavisnom surečenicom, ostvarit će se i sadržaj glavne surečenice. Uvjet za ostvarenje sadržaja glavne surečenice je stvaran ili realan.

moguće pogodbene rečenice Kad bi im pomogao Aragorn, sigurno bi pobijedili. U rečenicama se izriče uvjet samo kao mogućnost. Nesigurno je hoće li se izvršiti radnja zavisne i glavne surečenice, ali je to moguće. Glagol je uvijek u kondicionalu. vezna sredstva: ako, kad

nestvarne pogodbene rečenice Da imam vremena, gledao bih sva tri filma Gospodara prstenova. U rečenicama se izriče neostvariv uvjet predikatne radnje te se tako neće ostvariti ni sadržaj glavne surečenice. Da je moguć uvjet u zavisnoj surečenici, bilo bi moguće i ostvarenje sadržaja glavne surečenice. vezna sredstva: da, kad

Gandalf nije poginuo. Usprkos čemu se ostvaruje sadržaj glavne surečenice? Ipak je nestao u provaliji. Usprkos čemu? Gandalf nije poginuo iako je nestao u provaliji. Dopusna surečenica označava dopuštanje radnje glavne surečenice. Dopusna rečenica je zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao što se priložna oznaka dopuštanja odnosi prema predikatu.

vezna sredstva: iako, ako i, ako, premda, makar da, mada, i da, da i, pa da i, ma koliko, ma kako, koliko god, uza sve to što, pored toga što, umjesto da, unatoč tome što Premda je Saruman moćan, nije uspio zaustaviti Gandalfa. Iako je Gollum bio uvjerljiv, nije uspio prevariti Sama.

Zavisno složene rečenice bez veznika izjavne rečenice s upućivačkim riječima U izjavnim su bezvezničkim rečenicama u glavnoj surečnici: 1. glagoli izricanja, mišljenja i osjećanja Govori mu – pazi što radiš.

Mislim – film je napet. Osjećam, blizu su pobjedi. 2. riječi savjetujem, imam ideju, poznato je. . . Imam ideju – pročitajmo knjigu.

Rečenice s upućivačkim riječima imaju u glavnoj surečenici zamjenicu ili zamjenički prilog. To su riječi bez vlastita značenja (sadržaju) koje samo upućuju na ono što slijedi, a to može biti i rečenica.