SLOENA REENICA MIRZETA SAMARDI prof 10282020 1 Kako

SLOŽENA REČENICA MIRZETA SAMARDŽIĆ, prof. 10/28/2020 1

Kako nastaju složene rečenice? Složene rečenice nastaju na tri načina: a) Nizanjem (slaganje bez veznika) b) Povezivanjem (povezane veznikom) c) Uvrštavanjem (jedna surečenica uvrštava se u drugu) 10/28/2020 3

Vrste složenih rečenica I. Nezavisno složene -nastaju nizanjem ili povezivanjem ravnopravnih surečenica v Rečenični niz ( nevezničke, nizanje bez veznika): Sve leti, klepeće, zavija. v Vezničke ( surečenice povezane veznicima): sastavne, rastavne, suprotne, isključne i zaključne. Mogu se prepoznati po vezniku. 10/28/2020 4

II. Zavisno složena rečenica To je rečenica u kojoj surečenice nisu ravnopravne, nego jedna zavisi o drugoj zbog toga što je uvrštena u nju ( zavisna je uvrštena u glavnu) na bilo koje mjesto rečeničnog ustrojstva. Zato razlikujemo: predikatne subjektne, objektne, atributne i priložne rečenice. Čime se povezuju glavna i zavisna surečenica? Povezuju se veznicima. Sve su zavisno složene rečenice vezničke. 10/28/2020 5

Kako mogu biti poredane surečenice unutar zavisno složene rečenice? a) Uobičajenim redoslijedom ( glavna pa zavisna): Ivan je doputovao u grad kad je svanulo. b) Obrnutim redoslijedom (zavisna pa glavna, odvaja se zarezom): Kad je svanulo, Ivan je doputovao u grad. Umetnute u glavnu ( zavisna umetnuta u glavnu, odvaja se zarezom): Ivan je, kad je svanulo, doputovao u grad. 10/28/2020 6

I. NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE NJIHOVI VEZNICI Sastavne: i, pa, te, niti Rastavne: ili, ili-ili Suprotne: a, ali, nego, no, već Isključne: jedino, jedino što, samo što, tek što Zaključne: zato, stoga, dakle, sigurno PREPOZNAJU SE PO VEZNICIMA. 10/28/2020 7

Sastavne rečenice Ušli su u razred i zalupili vratima. Ušli su u razred pa zalupili vratima. Ušli su u razred te zalupili vratima. Nema novca ni lipe nema. Ne žele učiti niti se žele potruditi. Surečenice su povezane po nekom zajedništvu. Veznici su: i, pa, te, niti Veznici niti dolaze u zanijekanim rečenicama. 10/28/2020 8

PRAVOPISNI KUTAK Ispred sastavnih se veznika ne piše zarez. Zarez se piše: Ako se ističe druga surečenica Nije pametno smrt željeti, niti radi nje u strahu biti. Ako je više surečenica povezanih istim veznikom - On otvori oči i pogleda Mariju, i oboje se nasmijaše glasno i od srca. Ispred niječne čestice ne ne dolazi ni nego i. Npr. ; On i ne sluti. NE: ON NI NE SLUTI. 10/28/2020 9

PRAVOPISNI KUTAK Ispred rastavnog se veznika ne piše zarez, osim: ako se veznikom ili ističe rečenica Je li ono mornarskoplava jakna, ili možda nije? ako je više rečenica u nizu Nose plave ili bijele dokoljenice, ili plave ili crne čarape, ili čarape u boji kože. 10/28/2020 11

Kad još u rastavnim rečenicama dolazi zarez? Kada je veznik ili na početku rečenice i između rečenica, dolazi zarez. Ili kupi alat, ili ostavi zanat. Ili jesmo, ili nismo. Rastavne su rečenice često neoglagoljene. Sunce ili kiša. Smrt ili život. Ljubav ili smrt. 10/28/2020 12

ZADATCI ZA SAMOSTALAN RAD Poveži jednostavne rečenice u nezavisno rastavne rečenice. Neka jedna rečenica bude s veznikom na početku rečenice i između surečenica! Reci sad. Šuti zauvijek. Učinit ćeš to sada. Nećeš to učiniti nikada. Kupit ću pecivo. Kupit ću kruh. 10/28/2020 13

SUPROTNE REČENICE Došli su u školu, a nisu naučili. Došli su, ali nisu naučili. Nije prestala, nego je i dalje govorila. Trpio ga je danima, no sada mu je dosta. Nije gledao pred sebe, već je spustio pogled. Sadržaj jedne surečenice suprotstavljen je sadržaju druge. Ispred suprotnih veznika bilježi se zarez. Veznici suprotnih rečenica su: a, ali, nego, no, već. 10/28/2020 14

Kad se suprotne rečenice ne odvajaju zarezom? Ako veznik nego dolazi poslije komparativa, ne odvaja se zarezom. Bolje je ponekad i popustiti nego biti u sukobu s drugima. ( bolje – komparativ) Nego u izrazima ne samo-nego i , već, u izrazima ne samo-već i ne odvaja se zarezom. Dobit ćemo ne samo dobra nego i radišna učenika. Dobit ćemo ne samo dobra već i radišna učenika. On je ne samo vrijedan već i odlično igra nogomet. 10/28/2020 15

ISKLJUČNE REČENICE Svi su naučili, samo Marko ne uči. Svi su stigli, samo što Marko uvijek kasni. Malo su govorili, tek katkad pala bi koja riječ. Trpio je svakojake muke, tek što ga mlin nije mlio. Trpio je sve, jedino što ga mlin nije mlio. Sadržaj jedne surečenice isključuje se iz sadržaja druge. Veznici su: samo, samo što, tek što, jedino što. 10/28/2020 16

PRAVOPISNI KUTAK Ispred isključnih se rečenica uvijek piše zarez. Volio je sve prijatelje, samo mu je jedan ponekad išao na živce. Ozbiljan je, tek mu se na usnama nazire smiješak. 10/28/2020 17

ZAKLJUČNE REČENICE Dobro uči, dakle dobro će proći. Dobro uči, zato će dobro proći. Dobro uči, stoga će dobro proći. Sadržaj druge surečenice dolazi kao zaključak prve surečenice. Zaključni su veznici: dakle, zato, stoga. 10/28/2020 18

PRAVOPISNI KUTAK ispred zaključnih se veznika uvijek piše zarez Marko je pozvao Maju na spoj, dakle zaljubljen je. Maja je zbunjena i zaljubljena, zato zamuckuje. 10/28/2020 19

PONOVIMO PRAVILO ZAREZA! Koje nezavisno složene rečenice uvijek odvajamo zarezom? v Suprotne, isključne i zaključne rečenice uvijek odvajamo zarezom. Ne uči, a nada se uspjehu. (suprotna) Ne uči, samo igra “igrice”. (isključna) Ne uči, dakle neće dobro proći. (zaključna) 10/28/2020 20

Zadatak za samostalan rad Odredi vrstu nezavisno složene rečenice. Pazi, dvije su jednostavne rečenice! Oni nisu učili, dakle ne trebaju se nadati uspjehu. On se približi, ali držao se malo uvrijeđeno. Papagaj raširi krila pa pobježe. Jedino sam pokušao pisati. Napisao sam sve, jedino nisam riješio zadnji zadatak. Večeras svi idu u kino i kazalište. Nije znao lekciju ili ju je zaboravio. 10/28/2020 21

II. Zavisno složene rečenice Predikatna Subjektna Objektna Atributna Priložne rečenice Vremenska Mjesna Načinska 10/28/2020 22

PREDIKATNA REČENICA Što je predikatna rečenica? v To je rečenica u kojoj se zavisna surečenica uvrštava na mjesto imenske riječi predikata glavne surečenice. Kako prepoznajemo predikatnu rečenicu? v Prepoznajemo ju po tome što u imenskom predikatu glavne surečenice nedostaje imenska riječ. 10/28/2020 23

Dan je da ne može biti hladniji. (glavna) (veznik) (zavisna) U glavnoj surečenici imamo samo pomoćni gl. biti (je) – dio imenskog predikata. Stoga zavisna surečenica dolazi kao njezin predikat. (zavisna predikatna rečenica). 10/28/2020 24

SUBJEKTNA REČENICA Subjektna rečenica zavisno je složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica uvrštava na mjesto subjekta glavne surečenice. Odgovara na pitanje TKO ili ŠTO (kao i subjekt). Tko pjeva, zlo ne misli. (zavisna) (glavna) Tko zlo ne misli? Tko pjeva. U glavnoj surečenici nema subjekta pa zavisna dolazi kao njezin subjekt (zavisna subjektna). Kada se zavisna surečenica nađe ispred glavne (kao u ovom primjeru), piše se zarez. 10/28/2020 25

OBJEKTNA REČENICA Objektna rečenica zavisno je složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema predikatu glavne surečenice odnosi kao njezin objekt. Odgovara na pitanja kao i objekt. (Koga? Što? ) Ne volim kad se moji prijatelji svađaju. (glavna) (zavisna) Što ne volim? 10/28/2020 26

KAKO RAZLIKOVATI SUBJEKTNU I OBJEKTNU REČENICU KAD OBJE SUREČENICE ODGOVARAJU NA PITANJE ŠTO? Provjeri je li pitanje iz nominativa ili akuzativa! Ako je iz nominativa, radi se o subjektu. Ako je iz akuzativa, radi se o objektu. Zna se da volimo djecu. (tko? ) Što se zna? – iz nominativa, znači da je subjektna. Osim toga, u glavnoj (Zna se) surečenici nema subjekta pa zavisna dolazi kao subjekt glavne surečenice. Znamo da volimo djecu. (koga? ) Što znamo? Pitanje je iz akuzativa, znači da je objektna sur. , osim toga u glavnoj sur. (Znamo) imamo subjekt (mi). 10/28/2020 27

ATRIBUTNA REČENICA Atributna rečenica zavisno je složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema imenici glavne surečenice odnosi kao atribut. Skakao je padobranom koji je sam izradio. (glavna) (zavisna) Ne postoje veznici po kojima se mogu prepoznati atributne rečenice, ali najčešći su: što, koji, čiji, kakav, kolik (odnosne zamjenice). U uobičajenom redoslijedu surečenica (glavna pa zavisna) zarez se ne bilježi. 10/28/2020 28

MALE TAJNE Atributne rečenice su prepoznatljive po tome što vezničke riječi ( odnosne zamjenice i prilozi) možeš zamijeniti imenicom iz glavne rečenice, npr: Čula je odobravanje prijateljice. Maje koja se složila s njom. Maja se složila s njom. (veznik koja zamijenili smo imenicom iz gl. rečenice – Maje) 10/28/2020 29

PRILOŽNE REČENICE Priložna rečenica zavisno je složena rečenica u kojoj je zavisna surečenica uvrštena u glavnu surečenicu na mjesto priložne oznake. Najčešće priložne rečenice su: mjesna, vremenska, načinska. a) Kad je ušao u razred, nastala je tišina. (zavisna vremenska) kad (a)? (glavna) b) Gdje god dođe, donese veselje. (zavisna mjesna) gdje? (glavna) 10/28/2020 30

c) načinska rečenica Radio je kako najbolje zna. (glavna) (zavisna načinska) kako? Službu veznika u mjesnoj, vremenskoj i načinskoj rečenici imaju prilozi i neki veznički skupovi. a) mjesni: gdje, kamo, kud(a), otkud(a), odakle, dokle. . . b) vremenski: kad(a), čim, dok, otkad(a), dokad(a), pošto, nakon što, prije nego. . . c) načinski: kako, kao što, kao da, koliko god. . . 10/28/2020 31

ZAREZ U ZAVISNO SLOŽENOJ REČENICI Ako je zavisna surečenica ispred glavne (inverzija), odvaja se zarezom: Kad sam se sagnuo, u žilama mi se krv sledila. Kad je zavisna surečenica umetnuta, pišemo ispred i iza zavisne surečenice zarez: U žilama mi se , kad sam se sagnuo, krv sledila. 10/28/2020 32

LITERATURA: Hrvatska krijesnica, udžbenik za 7. razred, Naklada Ljevak, Zagreb 2008. god. Hrvatski ja volim, udžbenik za 7. razred, Profil, Zagreb 2007. god. Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb 1971. godine 10/28/2020 33

HVALA NA POZORNOSTI! 10/28/2020 34