ZAVISNOSLOENE REENICE ZAVISNOSLOENE REENICE Sureenica u koju se

ZAVISNOSLOŽENE REČENICE

ZAVISNOSLOŽENE REČENICE Surečenica u koju se uvrštava druga surečenica naziva se glavna surečenica, a ona koja se uvrštava u glavnu i ponaša se kao njezin dio naziva se zavisna surečenica. Ako je u sastavu složene rečenice najmanje jedna surečenica zavisna, takva se složena rečenica naziva zavisnosložena rečenica.

ZAVISNOSLOŽENE REČENICE Zavisna surečenica može stajati: • iza glavne (uobičajen gramatički poredak ili slijed) Učit ću za ispit dok zora ne svane. • ispred glavne (obrnuti gramatički poredak ili inverzija) Dok zora ne svane, učit ću za ispit. • između razdvojenih dijelova. Učit ću, dok zora ne svane, za ispit. Na početku zavisne surečenice najčešće stoji veznička riječ. Ulogu vezničkih riječi mogu imati zamjenice, prilozi, veznici i čestice.

ZAVISNOSLOŽENE REČENICE PREDIKATNA SUBJEKTNA OBJEKTNA ATRIBUTNA PRILOŽNE MJESNA VREMENSKA NAČINSKA

PREDIKATNA REČENICA Zavisna surečenica koja se prema glavnoj odnosi kao imenski dio imenskog predikata naziva se predikatna surečenica. U službi vezničkih riječi kojima se predikatne surečenice uvrštavaju u glavnu najčešće se pojavljuju odnosne zamjenice tko, što, koji, kakav, prilog kad i veznik da. Zavisna se predikatna surečenica od glavne odvaja zarezom kada stoji ispred nje, kada je umetnuta ili kada je u nizu. Ljepota je što u duši nosiš. Književnik je koji je posjetio školu. Rođendan je bio kakav sam poželio. Sreća je kad si zaljubljen. Sestra će biti da bolje nema.

SUBJEKTNA REČENICA Zavisna surečenica koja se uvrštava u glavnu kao njezin subjekt naziva se subjektna rečenica. Zavisna se subjektna rečenica u glavnu uvrštava veznicima da, tko, kako, što… Zavisna se subjektna rečenica od glavne odvaja zarezom kada stoji ispred glavne ili kada je u rečeničnom nizu. Vjerovalo se da se svijet može promijeniti. Tko malo sije, malo će i žeti. Zna se kako će biti. Ne može se promijeniti što se već dogodilo. Jako će se razočarati koji bude sumnjao.

OBJEKTNA REČENICA Zavisna surečenica koja se uvrštava u glavnu kao njezin objekt naziva se objektna rečenica. Poput objekta u jednostavnoj rečenici, objektna surečenica u složenoj rečenici odgovara na sva padežna pitanja osim nominativa i vokativa. Objektne se surečenice najčešće uvrštavaju u glavne odnosnim zamjenicama, upitnim prilozima i veznikom da. Kada zavisna surečenica ima oblik pitanja, uvrštava se u glavnu bez veznika. Preoblikom upravnoga u neupravni govor najčešće nastaju objektne rečenice. Zavisna se objektna rečenica od glavne odvaja kad je u inverziji, umetnuta ili je u rečeničnom nizu. Rekao si što se dogodilo. Znaju kamo će ići sutra. Nadam se da ću jednoga dana saznati pravu istinu. Saznala je koliko Ivan ima godina. Tata je pomislio kako nema strpljenja.

ATRIBUTNA REČENICA Zavisna surečenica koja se prema imenici ili imenskoj riječi u glavnoj surečenici odnosi kao njezin atribut naziva se atributna rečenica. Atributne surečenice odgovaraju na pitanja koji? , kakav? , čiji? , kolik? . Svi su veznici atributnih surečenica (koji, što, čiji, kakav, kolik, gdje, kuda, kako…) najčešće zamjenjivi odnosnom zamjenicom koji, koja, koje. Zavisna se atributna rečenica od glavne odvaja kad je u inverziji, umetnuta ili je u rečeničnom nizu. Ovo je dječak koji je jučer došao. Kupila sam parfem što miriše na jasmin. Marta je djevojčica čija je sestra plivačica. Dobila sam poklon kakav sam poželjela. Marko je sjeo na mjesto gdje je i prošli put sjedio.

PRILOŽNE REČENICE Priložne surečenice uvrštavaju se u glavne surečenice i prema njoj se odnose kao dijelovi njezina ustrojstva. Odgovaraju na pitanja priložnih oznaka. Ovisno o tome koju okolnost glagolske radnje kazuju, dijele se na mjesne, vremenske, načinske i dr. Zavisne se surečenice u priložnim rečenicama odvajaju zarezom ako su u inverziji, ako su umetnute ili se nižu.

PRILOŽNE REČENICE MJESNE REČENICE Mjesna se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka mjesta i odgovara na pitanja gdje? , kamo? , kuda? , odakle? , dokle? . Ti mjesni prilozi u mjesnoj rečenici najčešće služe kao veznici. Otići ću odakle sam i došla. Idemo kamo nas vodič vodi. Ručat ću gdje ja želim. Idem kuda ja želim ići. Gledaj dokle ti dopire pogled.

PRILOŽNE REČENICE VREMENSKE REČENICE Vremenska se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka vremena i odgovara na pitanja kada? , otkad? , dokad? . Osim navedenih vremenskih priloga, u vremenskim rečenicama vezničku ulogu imaju i veznički skupovi prije nego, nakon što, tek što, te veznici dok i čim. Čekat ćemo dok ne bude objavljen tekst natječaja. Čim se probudio, osjetio je zrake sunca na obrazima. Kad budu pisali test, razmislit će. Otkad je otišao u grad, više se ne javlja tako često. Ostat ćemo dokad ti budeš htjela.

PRILOŽNE REČENICE NAČINSKE REČENICE Načinska se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka načina i odgovara na pitanja kako? , na koji način? . Najčešći su veznici u načinskoj rečenici kako, kao da, kao što, onako kako. Ne radi kako si dosad radio. Ne živi kao da ti je svejedno. Radit ćemo onako kako nam kažu. Sve sam napravila kao što si mi objasnila. Dječak se nasmijao kao da mu je ispunjena najveća želja.

Odredi vrste zavisnosloženih rečenica. Moji prijatelji teško razumiju što im govorim. Tko se ne trudi, ne može uspjeti. Djevojka je da ljepša ne može biti. Otišli su kamo su htjeli. Gledala ga je kao da se zaljubila. Očev pogled, koji je bio strog, prekinuo je smijeh. Razmisli prije nego kažeš. Nikola se, kad je ugledao Anu, počeo smijati. Ovo je djevojka koju volim. Govorila sam kako sam najbolje znala. Naći ćemo se gdje smo se dogovorili. Pravo bogatstvo je što znaš. Vidi se što si napravio. Josip me pitao ima li to smisla. Dobar je tko dobro čini. Čim je došao Luka, nastalo je veselje. ______________ ______________ ______________ ______________

Rješenja Moji prijatelji teško razumiju što im govorim. Tko se ne trudi, ne može uspjeti. Djevojka je da ljepša ne može biti. Otišli su kamo su htjeli. Gledala ga je kao da se zaljubila. Očev pogled, koji je bio strog, prekinuo je smijeh. Razmisli prije nego kažeš. Nikola se, kad je ugledao Anu, počeo smijati. Ovo je djevojka koju volim. Govorila sam kako sam najbolje znala. Naći ćemo se gdje smo se dogovorili. Pravo bogatstvo je što znaš. Vidi se što si napravio. Josip me pitao ima li to smisla. Dobar je tko dobro čini. Čim je došao Luka, nastalo je veselje. objektna subjektna predikatna mjesna načinska atributna vremenska atributna načinska mjesna predikatna subjektna objektna predikatna/subjektna vremenska