REENICE USUSTAVLJIVANJE PODJELA REENICA 1 PREMA PRIOPAJNOJ OBAVIJESNOJ

REČENICE USUSTAVLJIVANJE

PODJELA REČENICA:

1. PREMA PRIOPĆAJNOJ (OBAVIJESNOJ) 2. 3. SVRSI: a) IZJAVNE (na kraju rečenice je točka) 4. UPITNE 5. USLIČNE (na kraju je uskličnik) (na kraju rečenice je upitnik) 6. b) JESNE (sadržaj rečenice je potvrdan) 7. NIJEČNE (sadržaj rečenice se negira)

2. PREMA SASTAVU: a) JEDNOSTAVNE REČENICE (imaju samo jedan predikat) – NEPROŠIRENE (sastoje se samo od subjekta i predikata) PROŠIRENE (imaju subjekt, predikat i dodatke: objekt, priložne oznake, atribut, apoziciju…)

b) SLOŽENE REČENICE (imaju 2 i više predikata) – NEZAVISNO SLOŽENE (sastavne, rastavne, suprotne, isključne i zaključne) ZAVISNO SLOŽENE (subjektne, predikatne, objektne, atributne, mjesne, vremenske, načinske…)

- sve nezavisno složene rečenice nastaju POVEZIVANJEM dviju ravnopravnih surečenica, a zavisno složene rečenice UVRŠTAVANJEM zavisne surečenice u glavnu (pa nema ravnopravnosti) - veznik u nezavisno složenoj rečenici ne pripada nijednoj surečenici, a kod zavisno složene rečenice veznik uvijek pripada zavisnoj surečenici

NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE

SASTAVNE – veznici su: i pa te ni niti npr. Marko sluša radio i piše zadaću.

SUPROTNE – veznici su: a ali nego već no npr. Mama kuha ručak, a tata čita novine.

RASTAVNE – veznik je: ili npr. Ili uzmi ili ostavi. ISKLJUČNE – veznici: samo, samo što, jedino što, tek što npr. Svi se vesele, samo je ona tužna.

ZAKLJUČNE – veznici: dakle zato stoga npr. Mislim, dakle postojim. - zarez pišemo kod suprotnih, zaključnih i isključnih rečenica

ZAVISNO SLOŽENE REČENICE

SUBJEKTNA – zavisna je rečenica došla u glavnu na mjesto njenog subjekta pa je preuzela ulogu subjekta - pitanje za zavisnu rečenicu je isto kao i pitanje za subjekt: TKO? ŠTO? npr. Tko rani, dvije sreće grabi. Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.

OBJEKTNA – pitanje za objektnu rečenicu je isto kao i pitanje za izravni (direktni) objekt – KOGA? ŠTO? - budući da se pitanje ŠTO? javlja i kod objektnih i kod subjektnih rečenica, razlika je u glavnoj rečenici: ako u glavnoj rečenici već postoji subjekt, u zavisnoj on nije potreban pa je zavisna rečenica u službi objekta (objektna) i obrnuto

npr. Sanja je mislila da bez učenja može dobiti dobru ocjenu. - Što je mislila? (subjekt je poznat – Sanja) – rečenica je objektna Misli se da bez učenja možeš dobiti dobru ocjenu. – Što se misli? (subjekt nije poznat, ne zna se tko to misli) – rečenica je subjektna

PREDIKATNA - u glavnoj je rečenici nepotpun predikat, samo glagol BITI u nekom glagolskom vremenu pa se zavisna rečenica ponaša kao imenski dio predikata npr. On je da bolji ne može biti. Ona je da joj po ljepoti nema ravne.

ATRIBUTNA – odgovara na ista pitanja kao i pridjevski atribut: KAKAV? KOJI? - prepoznaje se tako da glavna rečenica često završava imenicom koju onda opisuje zavisna rečenica npr. To je djevojčica u koju je zaljubljen. Ovo je dječak koji ima zgodnu sestru.

MJESNA – pitanja su ista kao za priložnu oznaku mjesta: GDJE? KAMO? KUDA? ODAKLE? DOKLE? npr. Brod ode odakle je i došao. Gdje čeljad nije bijesna, kuća nije tijesna.

VREMENSKA – pitanja su ista kao i za priložnu oznaku vremena: KADA? OTKAD? DOKAD? npr. Kada bih pažljivo gledala, vidjela bih sve. Kad bih ti odao tajnu, onda to više ne bi bila tajna. Dok je mirisao ružu, mislio je na nju.

NAČINSKA - pitanja su ista kao i za priložnu oznaku načina: KAKO? NA KOJI NAČIN? (česti veznici: kao što, kao da) npr. Piši onako kako ti je rekao. Ponašaj se kako sam te naučila. Učinio je to kako treba.

UZROČNA – javljaju se pitanja: ZAŠTO? ZBOG ČEGA? (česti veznici: jer – u običnom slijedu budući da – u inverziji zato što) npr. On je plakao jer je dobio lošu ocjenu.

POSLJEDIČNA – zavisna rečenica je posljedica radnje koja se desila u glavnoj rečenici pa kronološki slijedi nakon radnje glavne rečenice - pitanja: S KOJOM POSLJEDICOM? - u glavnoj su rečenici česte riječi tako i toliko npr. Tako je jako plakala da joj se razmazala šminka.

NAMJERNA – pitanja su: S KOJOM NAMJEROM, CILJEM? RADI ČEGA? npr. Idem u Graz da kupim nove hlače.

POGODBENA – javljaju se pitanja: POD KOJIM UVJETOM, POGODBOM? - česti veznici: ako, kad, ne li… npr. Ako pojedeš ručak, dobit ćeš desert.

DOPUSNA – veznici su: iako, premda, makar npr. Iako je dobar, ona ga je ostavila.