Univerzitet u Sarajevu Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Univerzitet u Sarajevu Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Metodika nastave tjelesnog odgoja (master studij) ANALIZA STEPENA OPTEREČENJA UČENIKA NA ČASU TJELESNOG ODGOJA PRIMJENOM CARDIO ULTIMA MONITORA Analiza primjene složenijih i jednostavnijih metodičko organizacijskih oblika rada u nastavi Dr. Muriz Hadžikadunić, red. prof

Uvodne napomene n U ostvarenju ciljeva tjelesnog i zdravstvenog odgoja mjesto pripada metodičko organizacijskim oblicima rada. značajno n U Tjelesnom i zdravstvenom odgoju, danas su poznati razni metodičko organizacioni oblici rada. Neki autori ih dijele na klasične i savremene, ili na jednostavnije i složenije metodičko organizacijske oblike rada. n Ova podjela je loša ukoliko se metodičko organizacioni oblici rada koji se smatraju savremenim ili složenijim ne primjenjuju na odgovarajući način, i nastavnik ne sprovede sve neophodne pripreme. n S druge strane, poznati su primjeri iz prakse da su neki nastavnici, koristeći klasične ili jednostavnije metodičko organizacijske oblike rada postigli zavidne vaspitne i obrazovne rezultate.

n Svaki metodičko organizacijski oblik rada bilo da je „klasičan” („jednostavan”) ili „savremen” („složeniji”), smatra se da je dobro i pravilno izabran, ako je izbor tog organizacionog oblika rada izvršen na osnovu adekvatno postavljenih zadataka, primjereno uzrastu učenika, njihovom predznanju i slično. n U nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja osnovnim metodičko organizacionim oblicima rada smatraju eu fronatalni oblik rada, grupni oblik rada i individualni oblik rada. n Na opredljenje nastavnika tjelesnog i zdravstvenog odgoja za izbor metodičko organizacijskog oblika rada utiče veći broj faktora, koji nisu standardni i nepromjenjivi. Broj učenika u grupi, odjeljenju zavisi prije svega od uzrasta učenika, ali isto tako i od programskih sadržaja koji se obrađuju na času tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

Izbor i primjena metodičko organizacijskih oblika rada u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja n Neki ciljevi, zadaci i efekti u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja se bolje postižu frontalnim, drugi grupnim, a najveći broj individualnim oblikom rada. n Postoji i određeni broj prelaznih metodičko-organizacijskih oblika rada. Jedni oblici rada stvaraju uvjete za prelaz na druge (jednostavniji prethode složenijim). Prelazne forme metodičkoorganizacijskih oblika rada koristimo za stvaranje novih metodičkoorganizacijskih oblika rada. Mogu se koristiti na različite načine: pojedinačno, u kombinaciji ili istovremenom primjenom više različitih oblika rada.

n n n Primjena metodičko-organizacijskih oblika rada na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja zavisi od više faktora i to: ciljeva i zadataka koje želimo postići, uvježbanosti učenika, prethodnih iskustava u primjeni raznih metodičko-organizacijskih oblika rada, sporta koji educiramo i materijalnih uvjeta rada. n Primjena metodičko-organizacijskih oblika rada u praksi počinje još u prvom razredu osnovne škole, od frontalnog oblika rada sa težnjom na što brži prelazak na grupne oblike rada. Taj prelazak je uvjetovan uzrasnom dobi učenika i nizom drugih faktora. To znači da se ide od jednostavnih ka složenijim grupnim oblicima rada. n Složeniji metodičko-organizacijski oblici rada trebaju da dominiraju u višim razredima. Dobro izabran i pravilno primjenjen je svaki oblik rada koji doprinosi većoj intenzifikaciji, optimalizaciji i individualizaciji rada, a na taj način i humanizaciji procesa tjelesnog vježbanja.

n Loša organizacija časa tjelesnog i zdravstvenog odgoja, loš odabir MOOR-a, ne može ostvariti bilo kakve promjene stanja sposobnosti i spremnosti zbog odsustva minimalnog praga nadražja. Nastavnik koji poznaje problem obima, intenziteta i oporavka, stvaralački bira MOOR, doprinosi ne samo intenzifikaciji i optimalizaciji rada nego i individualizaciji rada, a na taj način istodobno i humanizaciji procesa tjelesnog vježbanja. n Na osnovu istraživanja koje će mo Vam predstaviti na slijedećim slajdovima, veoma se lako može izvući zaključak da je intenzifikacija sata tjelesnog I zdravstvenog odgoja veća primjenom složenijih metodičko organizacijskih oblika rada.

Ispitanici i metode n Ispitanik za ovo istraživanje izabran je metodom slučajnog izbora iz populacije dječaka VI razreda, O. Š. «Fatima Gunić» iz Sarajeva. Klinički je zdrav, bez vidnih tjelesnih deformiteta, bez srčane mane i drugih bolesti kardiovaskularnog sistema koje bi mogle uticati na pouzdanost ovog mjerenja Ispitanik nije u trenažnom procesu, a obuhvaćen je redovnim časovima tjelesnog i zdravstvenog odgoja od dva puta sedmično. n Opterećenja učenika na času tjelesnog i zdravstvenog odgoja, primjenom različitih MOOR dobijeni su mjerenjem srčane frekvencije pomoću cardio ultima monitora, koji jednostavno i pouzdano mjeri srčane frekvencije u intervalima 5, 15, 30, 60, 120, 180 sec. n Testiranje je izveo isti nastavnik na učeniku, uvijek pod istim uvjetima i koristeći ista sredstva

U ovom istraživanju uzeti su složeniji metodičko organizacijski oblici rada koji nisu obuhvaćeni dosadašnjim istraživanjima a to su: Paralelno odjeljenski oblik rada, ovaj oblik rada predstavlja dobru n pripremu za uvođenje učenika u grupne oblike rada koji se temelje na odjeljenju kao osnovnoj organizacijskoj jedinici. U paralelno odjeljenjskom obliku rada razred se dijeli na dva ili više odjeljenja koja u isto vrijeme ostvariju iste zadatke. Postoji paralelno odjeljenjski oblik rada u vrstama i u kolonama, što zavisi od zadatka vježbanja. Učenici zadatke izvode jedan za drugim i nema mnogo čekanja. To omogućava veći intenzitet vježbanja, racionalno korištenje prostora, sredstava i pomagala. Učenicima pruža više samostalnosti u radu, a nastavniku češći individualni pristup. Prikladan je prilikom učenja novog gradiva, ponavljanja, provjeravanja i može se primijeniti u svim dijelovima sata. q Paralelno odjeljenski oblik rada sa dopunskim vježbama, razred se dijeli na dva ili više odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruju iste zadatke kojih može biti više. Obzirom da sva odjeljenja izvode istu glavnu vježbu, tako i dopunske vježbe na svim radnim mjestima moraju biti iste.

n Izmjenično odjeljenski oblik rada, predstavlja jedan korak dalje u pogledu intenzifikacije, racionalizacije i individualizacije nastavnig procesa. Razred se dijeli na dva do četiri odjeljenja koja istovremeno izvode različite zadatke i nakon određenog vremena mijenjaju radna mjesta. Ovisno o težini i složenosti zadatka, te napredovanju učenika, odjeljenja mogu u toku jednog sata izmijeniti sva radna mjesta. U drugom slučaju odjeljenja mogu promijeniti dva radna mjesta na jednom, a druga dva na sljedećem nastavnom satu. Ako se ovaj oblik rada primjenjuje u učenju novog gradiva (sticanju novih motoričkih znanja), onda će samo jedno radno mjesto biti novo i tu će nastavnik fokusirati većinu pažnje. Ostala radna mjesta su uvježbavanja naučenih motoričkih znanja i sa njima nastavnik kontakt ostvaruje pogledom i uz pomoć vođa odjeljenja. Naročita prednost ovog oblika rada je veća efikasnost u slabijim uvjetima rada.

n Izmjenično odjeljenski oblik rada sa dopunskim vježbama, razred se dijeli na dva do četiri odjeljeja, koja istovremeno izvode različite zadatke i mijenjaju se. Dopunske vježbe mogu se primjenjivati na jednom radnom mjestu, na dva , tri ili sva četiri radna mjesta. Na početku dopunska vježba se primjenjuje na jednom radnom mjestu i postupno na ostalim radnim mjestima. Obzirom da se na svakom radnom mjestu izvodi različita glavna vježba, onda će i dopunske vježbe na tim radnim mjestima biti različite. Dopunske vježbe ne treba primjenjivati formalno, već samo u cilju intrnzifikacije procesa vježbanja. n Poligon, u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja primjenjuje se u cilju formiranja određenih motoričkih aktivnosti, složenog karaktera. Na stazi se postavlja više sprava sa ciljem da učenik istu motoričku aktivnost izvede na raznim spravama ili u raznim kombinacijama. Poligon je metodičko-organizacijski oblik rada sa zadatkom da se postigne usavršavanje određene motorne aktivnosti, da se ista automatizuje gdje učenici nastoje u što kraćem vremenu izvršiti postavljene zadatke.

Rezultati i diskusija Slika 1. analiza opterećenja časa primjenom paralelno odjeljenskog oblika rada. Slika 2. analiza opterećenja časa primjenom paralelno odjeljenski oblik rada sa dopunskim vježbama

Slika 3. Analiza opterečenja časa primjenom izmjenično odjeljenskog oblika rada. Slika 4. Analiza opterećenja časa primjenom izmjenično odjeljenskog oblika rada sa dopunskim vježbama

Slika 5. Analiza opterećenja časa primjenom poligona

Tabela 2 Analiza opterećenja učenika na času primjenom različitih MOOR FREK VENCIJA SRCA METODIČKO ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA Paralelno odjeljenski sa dopunskim vježbama Izmjenično odjeljenski sa dopunskim vježbama Poligon % vremena % vremena 60 0 1 1 61– 70 1 1 0 71– 80 4 4 2 3 0 81– 90 7 6 1 3 3 91– 100 18 19 4 6 3 101 -110 18 21 3 13 2 111 -120 19 19 18 8 2 121 -130 15 11 31 13 7 131 -140 10 5 15 11 7 141 -150 6 5 13 13 12 151 -160 2 6 5 17 16 161 -170 0 2 7 11 22 171 -180 0 0 1 1 16 181 -190 0 0 9 191 -200 0 0

Zaključak n Iz tabele 2. možemo uočiti da je procenat zadržavanja vremena na jednom času tjelesnog i zdravstvenog odgoja sa vrijednostima srčanih frekvencija od 91 – 110, bio najveći u paralelno odjeljenskom obliku rada sa dopunskim vježbama 19 – 21 % , i paralelno odjeljenskom obliku rada 18 %. n U ostalim metodičko organizacijskim oblicima rada procenat vremena je mali, a kreće se u rasponu od 2 – 13%, u izmjenično odjeljenskom obliku radu sa dopunskim vježbama 13%, i poligonu sa samo 2%. Analizirajući vrijednosti srčanih frekvencija od 111 – 140 , vidimo da se najveći procenat vremena javlja u izmjenično odjeljenskom obliku rada 31% , zanjim slijede paralelno odjeljenski oblik rada 19% i 15 % i paralelno odjeljenski oblik rada sa dopunskim vježbama 19 % i 11 %. Najmanji procent vremena bilježimo u poligonu od samo 7 %.

n U vrijednostima srčanih frekvencija od 141 – 170 , najveći procent vremena se zadržao u poligonu čak 22 %, zanjim slijede izmjenično odjeljenski oblik rada sa dopunskim vježbama 17 %, i izmjenično odjeljenski oblik rada sa 13 %. Najmanji procent u ovim vrijednostima srčanih frekvencija bilježimo u paralelno odjeljenskom obliku rada. n Vrijednosti srčanih frekvencija od 171 – 200, najveći procent vremena bilježimo u poligonu 16 %, zanjim slijede izmjenično odjeljenski oblik rada 1%, i izmjenično odjeljenskii oblik rada sa dopunskim vježbama 1 %. Kod paralelno odjeljenskog oblika rada i paralelno odjeljenskog oblika rada sa dopunskim vježbama ne bilježimo nikakve vrijednosti. Vrijednosti srčanih frekvencija od 60 – 90 približne su u svim MOOR, i kreću se u rasponu od 0 – 7 %. Ovim vrijednostima ne pridajemo veći značaj, jer ovakvim intenzitetom na času tjelesnog i zdravstvenog odgoja ne možemo doprinjeti bilo kakvoj intenzifikaciji.

n Bez obzira na kratkoću sata tjelesnog odgoja, nije moguće obezbjediti neprekidnu aktivnost učenika što ne bi bilo svrsishodno ni sa pedagoškog aspekta ni sa zdravstvenog aspekta. Sukladno pripremljenosti učenika postoji neko racionalno vrijeme aktivnosti koje bi u datom vremenu bilo prikladno. To racionalno vrijeme nije neko “prosječno” vrijeme koje bi zadovoljilo potrebe svih učenika, pa ono ukazuje izravno na značaj izbora formi i organizacije tjelesne aktivnosti učenika. Loša organizacija časa tjelesnog i zdravstvenog odgoja, loš odabir MOOR-a, ne može ostvariti bilo kakve promjene stanja sposobnosti i spremnosti zbog odsustva minimalnog praga nadražja. n Nastavnik koji poznaje problem obima, intenziteta i oporavka, stvaralački bira MOOR, doprinosi ne samo intenzifikaciji i optimalizaciji rada nego i individualizaciji rada, a na taj način istodobno i humanizaciji procesa tjelesnog vježbanja.

n Iz analize opterećenja časa tjelesnog i zdravstvenog odgoja, može se uočiti da su kod jednostavnijih metodičko organizacijkih oblika rada ( paralelno odjeljenski, paralelno odjeljenski sa dopunskim vježbama ) zone intenziteta pomjerene ka manjim vrijednostima srčanih frekvencija. n Kod složenijih metodičko organizacijskih oblika rada ( izmjenično odjeljenski, izmjenično odjeljenski sa dopunskim vježbama i poligon ) dolazi do pomjeranja zona intenziteta ka većim vrijednostima srčanih frekvencija. n Iz svega ovoga veoma se lako može izvući zaključak da je intenzifikacija sata tjelesnog I zdravstvenog odgoja veća primjenom složenijih metodičko organizacijskih oblika rada.

LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Branko, K. : Čas fizičkog vežbanja, Fakultet fizičke kulture, Novi Sad, 1996. Dietrich, W. : Intensivierung des Turhonterrichts durch Zussatzaugaben, Volk und Wissen Vev, Berlin, 1964. Đorđe, N. : Kineziološka didaktika, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 1997. Findak, V. : Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Školska knjiga, Zagreb 1999. Gunter, S. : Funktion und Gestaltung des Station s bert riebes im Sportunterricht Konferzbericht, Karl-Marx Stadt, 1963. Goran J. : Pulsmetri u praksi, Bones – Niš, Kotor, 1999. Ivanić, S. , Acković, T. : Aktivnost učenika na časovima fizičkog vježbanja kroz prizmu naših istraživanja, Fizička kultura, br 1 – 2. 1969. Matić, M. : Čas tjelesnog vježbanja, NIP, Partizan, Beograd, 1978 Mithat, B. , i grupa autora. : Struktura časa sportske rekreacije, Partizan, Beograd, 1984. Nenad, D. : Osnove Monitoringa srčane frekvencije u sportu i rekreaciji, Beograd Stanojević, I. : Putevi savremenog fizičkog vaspitanja u školama, Partizan, Beograd, 1965