PAMENJE I DEFICITI PAMENJA v Pamenje i vrste

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA

v Pamćenje i vrste pamćenja v Zaboravljanje v Poremećaji pamćenja v Ispitivanje pamćenja

Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija

Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja Pronalaženje Senzorno pamćenje Pažnja Kratkoročno pamćenje Dosjećanje Dugoročno pamćenje Ponavljanje, Kodiranje

Senzorno pamćenje Vidno senzorno pamćenje = ikoničko pamćenje • Prolazna vizualna slika – od 200 do 500 ms • Primjer: krug cigarete Slušno senzorno pamćenje = ehoičko pamćenje • 2 do 4 sekunde • Riječ koju čujemo još “zvoni u uhu”

Funkcije kratkoročnog pamćenja 1. Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je zadržavamo u nepromijenjenom obliku, a onda se gubi • Primjer 2. 3. Ako nam treba informacija, kodiramo je kako bi je što uspješnije pohranili Iz dugoročnog pamćenja informaciju koja nam je potrebna vratimo u kratkoročno

Kapacitet kratkoročnog pamćenja 7 ± 2 čestice

Radno pamćenje Kad nešto “radimo” s informacijom Očuvano radno pamćenje vrlo je važno u govoru Primjer: pamćenje brojeva unazad

Model radnog pamćenja (Baddeley i sur. 1983) Vidnoprostorna petlja Centralni izvršitelj Fonološka petlja • Prečeoni (prefrontalni) korteks

Dugoročno pamćenje Ima praktički neograničeni kapacitet Mnoge informacije ostaju cijeli život Dobro je organizirano Pri dosjećanju vrlo su važni znakovi za dosjećanje Važna smislena organizacija

Vrste dugoročnog pamćenja Prema informacijama: • Motoričko & verbalno Prema modalitetu: • • • Vidno Slušno Dodirno Njušno Okusno

Vrste dugoročnog pamćenja Pamćenje govora Pamćenje negovornih podražaja (glazba)

Vrste dugoročnog pamćenja Prema namjeri: • Eksplicitno = namjerno • Implicitno = nenamjerno • npr. usvajanje pravila sintakse, semantike, gramatike tijekom razvoja govora

Vrste dugoročnog pamćenja Automatsko pamćenje & pamćenje koje zahtijeva napor 1. Informacije se pamte automatski (npr. gdje se što nalazi i kuda se krećemo; primjer “Treći put idemo na piće”); ne možemo ga “isključiti”, otporan na stres, umor, bolest, raspoloženje 2. Potreban značajan napor i aktivacija pažnje (npr. učenje anatomije, učenje pravila stranog jezika!)

Vrste dugoročnog pamćenja Proceduralno & deklarativno Proceduralno = kako? nešto učiniti (vještine i navike) Deklarativno pamćenje = znanje činjenica Epizodičko Semantičko

Epizodičko pamćenje Pamćenje vlastitog iskustva • “Epizode”, događaji, objekti, ljudi • Kada i gdje? • Može se lokalizirati u vremenu i prostoru • Izvor informacija: osobno iskustvo Autobiografsko pamćenje – značajni autobiografski događaji

Semantičko pamćenje Općenita naučena znanja i činjenice o svijetu Informacije organizirane u sheme ili kategorije • Jezik - pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila • Izvor informacija: apstrakcije iz ponovljenog iskustava ili generalizacije naučene od drugih • Pronalaženje informacija se odvija automatski

Vrste dugoročnog pamćenja Prospektivno & retrospektivno 1. Pamćenje onog što se treba tek napraviti, pamćenje namjera, značajno za cilju usmjereno ponašanje 2. Pamćenje prošlih događaja

Blic pamćenje “Flashbulb memory” Vezano uz istaknute događaje u našim životima Potpunost, točnost, živost i otpornost na zaboravljanje

Vratimo se na ispremiješane rečenice …

O zaboravljanju … Postoje li ljudi koji ništa ne zaboravljaju? Dob i pamćenje Pamćenje i kontekst

Poremećaji pamćenja Hipomnezija = smanjena mogućnost pamćenja Hipermnezija Parmnezije = lažna sjećanja • “Deja vu”

Slučaj A. J. 41 godišnja administrativna tajnica Izuzetno autobiografsko pamćenje Parker, ES, Cahill, L & Mc. Gaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35 -49.

Poremećaji pamćenja Što su amnezije?

Amnezija na filmovima http: //www. pubmedcentral. nih. gov/ articlerender. fcgi? artid=535990

Amnezije = gubitak pamćenja za određeno vremensko razdoblje ili određene događaje • Razlikovati psihogeno uvjetovane amnezije od organski uvjetovanih

Anterogradna amnezija = nemogućnost dosjećanja događaja koji slijede nakon ozlijede mozga Bolesnici nesposobni za učenje i imaju deficite u recentnom pamćenju Normalno se dosjećaju informacija koje su pohranjene u dugoročno pamćenje prije pojave amnezije

Najpoznatiji slučaj: pacijent H. M. Zbog epilepsije u 27. godini odstranjen medijalni dio oba sljepoočna režnja (veći dio hipokampusa, amigdala i susjednog korteksa) Sjećao se davnih događaja Kratkoročno pamćenje očuvano (opseg pamćenja brojeva = 6) Iznadprosječne rezultate na testu inteligencije

Nije mogao stvarati nova dugoročna pamćenja: kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno Čitao je iste novine, ne prepoznajući da se radi o istom sadržaju … Pola sata nakon ručka nije se sjećao što je jeo "Svaki je dan za sebe, štogod me je razveselilo ili rastužilo“ Nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja

28 godina nakon zahvata: i dalje anterogradna amnezija ü ü ü medijalni temporalni režanj uključen u pamćenje hipokampus uključen u pamćenje kratkoročno pamćenje očuvano – mehanizmi uskladištenja kratkoročnog i dugoročnog pamćenja su različiti njegov specifični problem je prebacivanje eksplicitnog kratkoročnog u dugoročno pamćenje amnestički pacijent se ne sjeća prijašnjih zadataka (eksplicitno, deklarativno pamćenje), ali poboljšanim uratkom pokazuje da ih pamti (implicitno, proceduralno pamćenje)

Retrogradna amnezija = Gubitak dosjećanja događaja prije oštećenja mozga Često se događa kod različitih povreda glave Obično je kratka (do 30 minuta) No može biti i godinama unazad

Amnestički sindrom Posljedica organskog oštećenja mozga Djelomični gubitak starog pamćenja, i gotovo potpuna nemogućnost upamćivanja novih informacija - teško oštećenje Konfabulacije Teže kraniocerebralne ozljede, najčešće i subkortikalne lezije, frontalni sindrom

Posttraumatska amnezija ü PTA uključuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamćenje ne postane pouzdano, konzistentno i točno ü PTA u korelaciji s trajnim fizičkim i kognitivnim smetnjama kao i s razinom samostalnosti i povratkom na posao

Alzheimerova bolest Oštećenje epizodičkog pamćenja, kasnije i semantičkog pamćenja

Područja važna za pamćenje

Na svim razinama mogu biti problemi: • usvajanja (enkodiranja) • dorzomedijalni talamus, sustavi frontalnog režnja • zadržavanja • hipokampus, medijalni temporalni režnjevi (anoksija temporalna oštećenja, encefalitisherpes, AD) • dozivanja informacija • frontalni režanj

Smetnje pamćenja prema vrsti informacija Oštećenje lijeve hemisfere verbalni materijal Oštećenje desne hemisfere neverbalni materijal

Smetnje pamćenja prema sadržaju Verbalno pamćenje: brojevi, priče, rečenice, liste riječi Vidno: likovi Prostorno: prostorni odnosi

Ispitivanje pamćenja Kako bi ispitali pamćenje? Koje vrste pamćenja bi ispitali? Koje bi druge funkcije trebali ispitati jer mogu utjecati na pamćenje?

ü Ispitati različite sadržaje: v Vidno v Verbalno (slova, riječi, liste riječi, rečenice, priče, brojevi) v Prostorno ü Prema trajanju: v Kratkoročno & dugoročno

ü Deklarativno pamćenje – znanje poučenost v Epizodičko – autobiografsko, povezivanje priče u smislenu vremensko-prostornu cjelinu v Semantičko - rječnik

Mjere: raspon pamćenja – količina materijala koju netko može zapamtiti % zapamćenog materijala nakon nekog vremena vrijeme zadržavanja nekog materijala vrijeme reakcije potrebno za prepoznavanje ili dosjećanje

Vjerojatnost dosjećanja najveća za stvarne objekte, pa slike objekata, ime konkretnog objekta, tek na kraju apstraktni pojam

Radno pamćenje • Oduzimanje unatrag (MMSE) i sl. Raspon pamćenja brojeva – diktiramo im u razmaku od jedne sekunde, bez grupiranja • Unaprijed • Unazad Svakodnevne aktivnosti: upotreba telefona, novca, praćenje razgovora, traženje puta

Testovi ü Rivermead Behavioural memory test (RBMT) – Rivermead bihevioralni test pamćenja ý Doors & People test – vidno prepoznavanje (fotografije vrata) i dosjećanje (crtanje), verbalno prepoznavanje imena i dosjećanje

Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utječu na pamćenje i učenje? Smetnje pažnje i koncentracije Senzorna disfazija – loši rezultati na zadacima verbalnog pamćenja Smetnje vidne percepcije – vidno pamćenje

• Kako deficiti pamćenja utječu na druge kognitivne funkcije? Jesu li deficiti pamćenja organske i/ili emocionalne etiologije? Koliko deficiti utvrđeni testiranjem vrijede za situacije u svakodnevnom životu i obrnuto? (trema – lošiji rezultat i povećana motivacija - bolji) Tko ih šalje na testiranje i zašto? Sami/obitelj – kritičnost bolesnika

Galveston Orientation & Amesia Test (GOAT) • by Harvey Levin, Ph. D. , Vincent M. O'Donnell, M. A. , & Robert G. Grossman, M. D.

Question Error Score Notes What is your name? -2 _____ Must give both first name and surname. When were you born? -4 _____ Must give day, month, and year. Where do you live? -4 _____ Town is sufficient. Where are you now: (a) City -5 _____ Must give actual town. (b) Building -5 _____ Usually in hospital or rehab center. Actual name necessary. When were you admitted to this hospital? -5 _____ Date. How did you get here? -5 _____ Mode of transport. What is the first event you can remember after the injury? -5 _____ Any plausible event is sufficient (record answer) Can you give some detail? -5 _____ Must give relevant detail. Can you describe the last event you can recall before the accident? -5 _____ Any plausible event is sufficient (record answer) What time is it now? -5 _____ -1 for each half-hour error. What day of the week is it? -3 _____ -1 for each day error. What day of the month is it? (i. e. the date) -5 _____ -1 for each day error. What is the month? -15 ____ -5 for each month error. What is the year? -30 ____ -10 for each year error. Total Error: Total Actual Score = (100 - total error) = 100 - _____ = Can be a negative number. 76 -100 = Normal / 66 -75 = Borderline / <66 = Impaired