Automatska i kontrolirana socijalna kognicija Nesvjesni procesi Socijalna

Automatska i kontrolirana socijalna kognicija

Nesvjesni procesi • Socijalna kognicija proučava načine na koje ljudi misle o sebi i socijalnom svijetu, ili, točnije, kako ljudi odabiru, tumače, pamte i koriste socijalne informacije u prosuđivanju, odlučivanju i ponašanju. • Naše ponašanje, misli i osjećaji mogu biti pod utjecajem faktora kojih nismo ni svjesni.

Nesvjesni procesi Freud: • nesvjesno je rezultat potiskivanja sadržaja iz svijesti jer su previše prijeteći Moderna shvaćanja: • nema potrebe za takvim aktivnim potiskivanjem • struktura naših kognitivnih i afektivnih sustava je takva da jednostavno nemamo introspektivni pristup mnogim procesima, te ih stoga često nismo u stanju kontrolirati

Oblici socijalne kognicije Automatski procesi • procesi koji se odvijaju a da ih nismo svjesni, ne uključuju namjeru, ne mogu se kontrolirati, u smislu da ih zaustavimo kad jednom započnu i vrlo su efikasni, tj. zahtijevaju malo kognitivnog kapaciteta i mogu se odvijati istovremeno s drugim procesima

Oblici socijalne kognicije Kontrolirana socijalna kognicija • procesi koji se izvode svjesno i s namjerom, može ih se kontrolirati i motriti, i zahtijevaju značajan napor, utoliko da ih se može omesti ukoliko je kognitivni kapacitet ograničen

Automatski nasuprot kontroliranim procesima • U početku se smatralo da je bilo koji proces ili potpuno automatski ili potpuno kontroliran (po sva 4 uvjeta) • Pokazalo se da je većina procesa automatska u nekim pogledima, a kontrolirana u drugima

Automatski procesi • Spoznaja da je mnogo naših prosudbi, doživljaja i ponašanja rezultat automatskih procesa i pod utjecajem faktora kojih nismo ni svjesni, činila se vrlo provokativnom i istraživači su se u početku usmjerili na dokazivanje da se to zaista događa Þ Ljudi koriste mentalne prečace kako bi smanjili količinu informacija koje primaju iz okoline

Organizacija svijeta u sheme Sheme su mentalne strukture koje ljudi koriste kako bi organizirali svoje znanje o socijalnom svijetu vezano uz neku temu ili područje. One utječu na informacije koje ljudi uočavaju, o kojima misle i koje pamte.

Organizacija svijeta u sheme • Sheme su individualno specifične • One su i kulturalno specifične • pokazao još Bartlett, 1932

Organizacija svijeta u sheme Sheme djeluju kao filteri, ne propuštajući informacije koje nisu u skladu s njima. Uz iznimku izrazitih odstupanja koja je teško previdjeti, skloni smo primijetiti samo one informacije koje odgovaraju našim shemama.

Organizacija svijeta u sheme Sheme utječu na naše pamćenje – bolje pamtimo informacije koje su u skladu s našim postojećim shemama. Rekonstrukcije u dosjećanju – praznine u pamćenju ljudi ispunjavaju informacijama u skladu sa svojim shemama

Rekonstrukcije u dosjećanju (Carli, 1999)

Organizacija svijeta u sheme Dostupnost: lakoća kojom neka shema može biti dozvana u misli (Higgins, 1996) • neke sheme mogu biti trajno dostupne u našoj svijesti, a neke mogu postati dostupne putem udešavanja Udešavanje: proces kojim nedavna iskustva dovode do toga da nam neke sheme, osobine ili pojmovi prije padnu na pamet

Udešavanje i dostupnost

Udešavanje i dostupnost (Higgins i sur. , 1977)

Organizacija svijeta u sheme • Oslanjanje na sheme je adaptivno i funkcionalno do određene granice, no može dovesti i do ozbiljnih pogrešaka u zaključivanju i ponašanju • sheme se mogu održati čak i ako su se pokazale netočnima Efekt ustrajnosti: tendencija da uvjerenja ljudi o sebi i socijalnom svijetu ostaju postojana i nakon što je dokaz u prilog ovim uvjerenjima opovrgnut

Efekt ustrajnosti (Ross i sur. , 1975)

Organizacija svijeta u sheme Sheme također utječu na naše ponašanje u odnosu s drugim ljudima • primjer za to je pristrano provjeravanje hipoteza • najzanimljivija posljedica toga je samoispunjavajuće proročanstvo, prema kojem se naše sheme ostvaruju zbog nesvjesnog postupanja prema drugima na način koji ih navodi da se ponašaju u skladu s našim shemama (Snyder, 1984)

Utjecaj kognicija na ponašanje Pristrano provjeravanje hipoteza n Snyder i Swann (1978) n Snyder i Cantor (1979) n n Swann i sur. (1982) – ispitivanje svjedoka sugestivnim pitanjima može imati dvostruki efekt ovisi o metodološkim faktorima: n n vrsta pitanja (Swann i Giuliano, 1987) isticanje određene osobine (Bassok i Trope, 1984)

Utjecaj kognicija na ponašanje Pristrano provjeravanje hipoteza n n L n suprotno od ove pristranosti je dijagnostičko provjeravanje hipoteza individualne razlike može se umanjiti, ali ne i eliminirati moderatori: n n način na koji je zadatak zadan vrsta pitanja na raspolaganju stupanj uvjerenja u hipotezu postojanje alternativne hipoteze

Utjecaj kognicija na ponašanje Samoispunjavajuće proročanstvo n kad proces pristranog provjeravanja hipoteza dovede do ponašanja osobe u skladu s hipotezom n n n Rosenthal i Jacobson (1968) Snyder (1984) “When belief creates reality” Darley i Fazio (1980) – samoispunjavajuće proročanstvo vjerojatnije ako ih ima osoba višeg statusa (starija, autoritet, muško) najzanimljiviji način prenošenja očekivanja na ponašanje ciljne osobe je putem neverbalne komunikacije npr. negativna očekivanja intervjuera

Utjecaj kognicija na ponašanje

Utjecaj kognicija na ponašanje Samoispunjavajuće proročanstvo n n J ovisi o cilju interakcije (Neuberg, 1989) ovisi o očekivanju budućeg zajedničkog rada (Darley i sur. , 1988) smanjuje se pod dva uvjeta: J J ako “kompenziramo” očekivanja aktivno samopotvrđivanje ciljne osobe Moderatori: q q q L smjer očekivanja (+ ili -) stupanj uvjerenja svijest o tome da postoje kriva očekivanja koliko je osobi to važno kolika je diskrepanca najekstremniji slučaj – mijenja se slika o sebi

Mentalni prečaci ili heuristike Osim shema, ljudi se automatski koriste i heuristikama u prosuđivanju, koje im pomažu da se nose s velikom količinom socijalnih informacija s kojima se susreću. Iako su heuristike korisne, one mogu dovesti i do pogrešnih zaključaka!

Mentalni prečaci ili heuristike Heuristike u zaključivanju su pravila zasnovana na iskustvu koje ljudi koriste umjesto prikladnijih statističkih pravila zaključivanja, da bi brže i efikasnije donijeli prosudbe (Kahneman i Tversky, 1973)

Mentalni prečaci ili heuristike Heuristika dostupnosti je donošenje prosudbe na temelju lakoće kojom se nečega možemo dosjetiti.

Heuristika dostupnosti (Schwartz i sur. , 1991)

Mentalni prečaci ili heuristike Heuristika reprezentativnosti je mentalni prečac kojim ljudi nešto klasificiraju s obzirom na to koliko je slično tipičnom slučaju. Informacija o relativnoj zastupljenosti je informacija o broju članova različitih kategorija u nekoj populaciji. Obično se ne uzima u obzir kad se ljudi služe heuristikom reprezentativnosti

Mentalni prečaci ili heuristike Heuristika pomaka s uporišta je mentalni prečac kojim ljudi koriste neki broj ili vrijednost kao polaznu točku, i zatim svoj odgovor prilagođavaju u odnosu na to uporište, ali se nedovoljno pomaknu. Jedan primjer heuristike pomaka s uporišta je osnivanje na pristranom uzorku, kada ljudi stvaraju generalizacije iz uzorka informacija za koje znaju da su pristrane ili atipične.

Korištenje pristranog uzorka (Hamil i sur. , 1980)

Paradigme u istraživanjima automatskih procesa

Paradigme u istraživanjima automatskih procesa Kako bi se dokazao automatizam procesa, potrebno je dokazati njegova svojstva (nesvjesnost, efikasnost) • Kako se može pokazati da ljudi nisu svjesni što je to što je odredilo njihovu prosudbu, doživljaje i ponašanje? • Kako se može pokazati da je automatski proces vrlo efikasan, djelotvoran?

NESVJESNOST Poteškoće s introspekcijom Nisbett i Wilson (1977) su pokazali da često nemamo introspektivni pristup višim kognitivnim procesima: uopće nismo svjesni razloga zbog kojih smo donijeli određenu prosudbu ili odluku. Našim se izjavama ne može vjerovati jer nisu temeljene na direktnoj introspekciji – umjesto toga, one se temelje na našim kauzalnim teorijama o faktorima za koje je vjerojatno da utječu na različite vrste prosudbi.

NESVJESNOST Poteškoće s introspekcijom Eksperimentalna paradigma: Eksperiment je pokazao da je određeni faktor utjecao na prosudbe ispitanika (oni koji su bili u situaciji s faktorom donosili su drugačiju prosudbu od onih koji nisu bili izloženi faktoru), no kasnije su svi od reda tvrdili da taj faktor nije imao nikakav utjecaj na njih i inzistirali su na drugim razlozima

NESVJESNOST Poteškoće s introspekcijom • Þ Ovakva paradigma pruža jake dokaze da • se ljudima ne može vjerovati kada govore što je utjecalo na njihove reakcije. No, ona ne dokazuje da su ljudi sasvim nesvjesni determinanti svojih reakcija. Stoga se ovakva paradigma smatra relativno slabim dokazom za nesvjesno procesiranje

NESVJESNOST Implicitno pamćenje Eksplicitno pamćenje = svjesno dosjećanje ranijih iskustava Implicitno pamćenje = nesvjesni utjecaj ranijih događaja na sadašnje prosudbe, osjećaje ili postupke

NESVJESNOST Implicitno pamćenje Eksperimentalna paradigma: Ispitanike se prvo udesi na nešto, a onda ispituje dosjećanje i zadaju zadaci na čije rješavanje može imati utjecaj prethodna udešenost. Þ čini se da prethodna iskustva djeluju na nas, iako ih se više ne sjećamo

NESVJESNOST Implicitno pamćenje Nenamjerni plagijati = padne nam na pamet ideja, a ne sjećamo se da smo je ranije čuli (Brown i Murphy, 1989) • svjesno i nesvjesno pamćenje vode ispitanike u istom smjeru i teško je razlučiti koliko je njihov udio

NESVJESNOST Suprotstavljanje svjesnih i nesvjesnih procesa Jacoby i sur. (1989) prepoznali su da eksperimentalna paradigma koja suprotstavlja svjesne i nesvjesne procese tako da nesvjesni utjecaj ranijeg iskustva vodi u jednom smjeru, a svjesno pamćenje tog iskustva u drugom, može pružiti snažan dokaz nesvjesnom procesiranju. Kako postati slavan preko noći?

NESVJESNOST Subliminalna percepcija Tahistoskopsko udešavanje Većina istraživanja slična istraživanjima eksplicitnog i implicitnog pamćenja (koji djeluju u istom smjeru) Najbolja su ona koja koriste paradigmu suprotstavljanja svjesnog i nesvjesnog - npr. Debner i Jacoby (1994)

NESVJESNOST Subliminalna percepcija Socijalne psihologe je zanimalo mogu li i složeniji procesi socijalne prosudbe biti pod utjecaje subliminalnog udešavanja Bargh i Pietromonaco, 1982 – Kakav je Donald? Efekt jednostavne izloženosti (Zajonc, 1968) jednostavna izloženost podražaju će najvjerojatnije povećati njegovo sviđanje kad nismo svjesni te izloženosti (meta-analiza Bornstein, 1989)

NESVJESNOST Individualne razlike Bargh i sur. (1995) - udešavanje može djelovati različito na ljude ovisno o tome kakvi su – udešavanje na seksualnu privlačnost uz pomoć riječi koje su povezane s moći djeluje samo na muškarce koji su skloni seksualnoj agresiji Fazio i sur (1995) – fotografije crnaca mogu dovesti do automatske aktivacije negativnih osjećaja kod nekih sudionika bijelaca, ali kod dijela bijelaca i crnaca mogu izazvati čak i pozitivnu reakciju

EFIKASNOST Izvođenje automatskih procesa zahtijeva vrlo malo vremena i napora. Ono je moguće i pod jakim vremenskim pritiskom i kad nema dovoljno kognitivnog kapaciteta. Za razliku od njih, kontrolirani procesi zahtijevaju dovoljno vremena i kapaciteta. Zato istraživači vrlo često pokušavaju omesti kontrolirano procesiranje tako da: • - ograniče dozvoljeno vrijeme, ili • - da ispitanike preopterete dodatnim zadatkom kako bi smanjili njihov kognitivni kapacitet

EFIKASNOST Ograničeno vrijeme Semantičko udešavanje - ako je vrijeme između udešavanja i drugog zadatka dovoljno kratko (ispod 500 ms), neće doći do kontroliranog potiskivanja i riječ koja nam je pala na pamet utjecat će na uradak u drugom zadatku

EFIKASNOST Ograničeno vrijeme To je osnova paradigme u kojoj se koristi automatska aktivacija emocija. Fazio i sur. (1986) automatske afektivne reakcije na jake podražajne riječi ubrzale su kongruentnu reakciju, a usporile nekongruentnu Bargh (1996) - i blago pozitivne i negativne podražajne riječi mogu dovesti do automatske aktivacije emocija - no, ta reakcija može biti jača ako nam je stav prema objektu lakše pobudljiv (Fazio, 1993)

EFIKASNOST Ograničeno vrijeme Zbog toga što je utjecaj emocija izazvanih objektima koji nam se sviđaju ili ne sviđaju automatski proces, afektivno udešavanje može se upotrijebiti kao suptilan indikator naših osjećaja prema različitim objektima ili osobama (Fazio i sur, 1995)

EFIKASNOST Ograničeni kognitivni kapacitet Aktivnosti koje možemo nastaviti neometano izvoditi čak i dok smo zaokupljeni zahtjevnim kognitivnim zadatkom mogu se smatrati automatskim Proveden je niz eksperimenata kojima je ispitivan utjecaj kognitivnog opterećenja na razne vrste zadataka, kako bi se ustanovilo što je automatski, a što kontrolirani proces

Osnovna atribucijska pogreška Atribucijski proces u dva koraka javlja se kad analiziramo ponašanje drugih ljudi • najčešće automatski formiramo internalnu atribuciju; • zatim možemo svjesno izabrati da se upustimo u namjeran, drugi korak ovog procesa, u kojem razmišljamo o mogućim situacijskim razlozima za ponašanje; • nakon toga, možemo promijeniti svoju početnu internalnu atribuciju uzimajući u obzir situacijske uzroke.

Atribucijski proces u dva koraka

EFIKASNOST Ograničeni kognitivni kapacitet Gilbert i sur. (1988) - model atribuiranja u dva koraka • dispozicijska atribucija je automatska, a razmatranje utjecaja situacije kontrolirano • automatski činimo osnovnu atribucijsku pogrešku

Teorija o automatskom vjerovanju (Gilbert, 1991) Početno prihvaćanje informacije Procjena istinitosti prihvaćenih uvjerenja Neprihvaćanje ako je potrebno

EFIKASNOST Ograničeni kognitivni kapacitet Manipulacija kognitivnim opterećenjem dovela je do mnogih zanimljivih spoznaja: • aktivacija stereotipa nije sasvim automatska – može se omesti uz ograničene resurse (Gilbert i Hixon, 1991) • socijalna komparacija je automatska, a uzimanje u obzir razlika u okolnostima moguće je samo uz dovoljno kapaciteta (Gilbert i sur. , 1995) • depresivni pojedinci procesiraju negativne informacije o sebi više automatski nego nedepresivni – nedepresivni će biti ometeni kognitivnim opterećenjem, a depresivni neće (Bargh i Tota, 1988)

Ironija u procesu potiskivanja misli Kad god pokušavamo kontrolirati o čemu mislimo, doživimo ironičan obrat: što više pokušavamo potisnuti neku misao, to nam se više nameće.

EFIKASNOST Ograničeni kognitivni kapacitet Prema Wegneru (1994), potiskivanje misli ovisi o dva procesa: “procesu motrenja” (traženju dokaza da će se neželjena misao nametnuti u svijesti) i “procesu djelovanja” (nalaženju nečega drugog o čemu će se misliti).

EFIKASNOST Ograničeni kognitivni kapacitet Ako su nam kognitivni resursi ograničeni, nastavljamo tražiti misli koje želimo izbjeći, ali nismo se u stanju obraniti od tih misli kad ih nađemo - postajemo hipersenzitivni za iste misli koje nastojimo potisnuti.

Kontrolirana socijalna kognicija: ulaganje truda u razmišljanje Rezoniranje suprotno činjenicama je mijenjanje u mislima nekog aspekta prošlosti zamišljajući što je moglo biti • naročito je prisutno ako se čini da se negativan događaj lako mogao izbjeći • utječe na intenzitet emocionalne reakcije na događaj Primjer kontroliranog mišljenja koje je svjesno i zahtijeva trud, ali nije namjerno i često ga se ne da kontrolirati.

Kako kognitivni procesi mogu postati automatski Bargh (1997) model samoaktivacije (auto-motiv model) - automatske reakcije stječemo iskustvom - ako reagiramo na isti način svaki put kad se sretnemo s nekim objektom, stvorit će se jaka asocijativna veza između objekta i reakcije i reakcija će se javiti automatski kad god se ponovo sretnemo s tim objektom - neke od takvih reakcija mogu biti univerzalne, a mnoge su individualno specifične jer su i naša iskustva jedinstvena

Kako kognitivni procesi mogu postati automatski Nalazi na životinjama ukazuju na fiziološku podlogu ovog modela (npr. Le. Doux, 1996). Damasio i sur. (1994) pokazali su da takve naučene automatske reakcije imaju ključnu ulogu u čovjekovom donošenju odluka

Zaključak • oba načina mišljenja (i automatsko i kontrolirano) su izuzetno korisna • oba načina mišljenja mogu dovesti do pogrešaka s ozbiljnim posljedicama

Zaključak • Uloga motivacije U mnogim istraživanjima, od ljudi se traži da donose prosudbe koje za njih nisu važne. Kad se ta važnost poveća, ljudi mogu koristiti mnogo sofisticiranije strategije, biti mnogo točniji i vjerojatnije je da će uočiti činjenice koje su u suprotnosti s njihovim shemama.

Moguće je razvijati vještinu rasuđivanja!

Unapređivanje ljudskog mišljenja Često više vjerujemo svojim prosudbama nego što bismo trebali. Kako bismo poboljšali vještinu rasuđivanja, moramo se probiti kroz prepreku pretjerane sigurnosti i učiniti ljude svjesnijima ograničenosti njihovih kognitivnih sposobnosti. • sagledavanje situacije s drugog stajališta • trening rasuđivanja • sustavna edukacija iz metodologije znanstvenog istraživanja i statistike

Unapređivanje ljudskog mišljenja