MARINSKI PROCESI I RELJEFNI OBLICI OBALA I OBALNA

MARINSKI PROCESI I RELJEFNI OBLICI

OBALA I OBALNA ZONA OBALA je područje čvrste podloge koje je za plime (visoke vode) pod morem, a za oseke (niske vode) na suhome (eulitoral, intertajdal) - duljina obala na Zemlji iznosi oko 440 000 km.

PLAŽE - česti oblici - turizam! - plaža - naslage nevezanog sedimenta; od zone najniže plime do mjesta gdje se topografija mijenja - počinju pješčane dine, klifovi (strmci) ili gdje počinje vegetacija -plaže mogu biti, ovisno o konfiguraciji obalne linije i intenzitetu valova: - diskontinuirane - tzv. “pocket beaches” (“đepne plaže”) - zaštićena područja (morska uvala, zaljev) - kontinuirane - prostiru se na velikim udaljenostima preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

SEDIMENTI PLAŽA - produkt trošenja i erozije valova uz obalu; većina sedimenata transportirana na obalu olujama i raspoređena duž nje dužobalnim strujama - longshore drift (“dužobalni nanosi”) - valovi udaraju u obalu pod nekim kutom - uzrokuju pomicanje zrna pijeska na plaži pod istim kutom; zrna pijeska nose natrag prema moru okomito na izduženu os plaže = “CIK - CAK”! u smjeru dužobalnih struja zona loma valova gornja granica djelovanja valova smjer dužobalnih struja put kretanja zrna pijeska smjer dolaženja valova dužobalne struje transportiraju sedimente duž obale između zone loma i gornje granice djelovanja valova lonshore drift preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

- plaža ostaje nepromijenjena dok su prisutni ravnotežni uvjeti! profil plaže - na izgled plaže utječe plima i dužobalne struje do određene mjere - olujni valovi - najvažnija sila! plima oseka sezonske promjene profila plaže ljeti - široke, ravnog profila plaže zimi - veći intenzitet valova, pješčani sprudovi (paralelni s obalom) ljetni profil zimski profil preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology volumen pijeska u sustavu je više - manje konstantan - kreće se ovisno o energiji valova

PJEŠČANI RT - npr. Zlatni rat, otok Brač - nastavak plaže koja oblikuje vrh (“jezičak”) ili njezin slobodni kraj koji se proteže u vodu zatvarajući uvalu PRUDOVI ZALJEVA (“BAYMOUTH BAR”) www. croatia-nudistsbeaches-scubadiving. com/im - pješčani prud koji raste dok potpuno ne zatvori zaljev od otvorenog mora - pješčani rtovi i prudni zaljevi - oblikuju se i rastu kao rezultat djelovanja DUŽOBALNIH STRUJA - struje slabije na otvoru zaljeva (prema pučini - opada njihova brzina) taloženje sedimenata - pješčani prudovi - slobodni krajevi mogu biti povijeni uslijed djelovanja valova različitog smjera pjaščani rt povijeni pješ. rt sprud zaljeva smjer valova povijeni pš. rt, Victoria, British Columbia preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

prud zaljeva - baymouth bar; Eureka, California, SAD preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology valovi zaobilaze otok u dva smjera pješčani nanosi oblikuju tombolo; Santa Cruz, California, SAD, lom valova

- TOMBOLO (“poluotok”) - rjeđi tip pješčanih prudova - širi se prema moru i povezuje otok sa zaleđem tj. obalom preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology

BARIJERNI OTOCI - izduženi, uski otoci građeni od pijeska, odvojeni od obale lagunom barijerni otok; Pensacola, Florida, SAD preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology barijerni otoci obala blagih nagiba laguna odvaja barijerni otok od kopna; plimne struje teku van i unutra kroz prolaze b. o. i talože sediment potopljene plimne delte hoteli izgrađeni na pijesku barijernih otoka, Miami Beach, Florida; laguna i kopno Floride vidljivo gore lijevo dva modela postanka: 1. oblikuju se od pješčanog rta koji se odvoji od kopna 2. oblikuju se kao pješčani grebeni (hrptovi plaža, pri podizanju morske razine su potopljeni)

lanac barijernih otoka; North Carolina, SAD rast morske razine - migriranje barijernih otoka prema kopnu preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology a) barijerni otoci prije migriranja b) kretanje prema kopnu uslijed olujnih valova koje ispiru sediment s vanjske strane otoka i talože ga u lagunu c) migriranje cijelog sustava

KOLIČINA SEDIMENATA NA OBALI ULAZ - dužobalni transport na plažu (V+) - erozija klifova (C+) - transport plaže(O+) IZLAZ - vjetar (W-) - dužobalni transport s plaže (V-) - transport prema pučini (uključuje transport u podmorskim kanjonima) (O-) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

OBLICI OBALA / TIPOVI OBALA EROZIJSKE OBALE TALOŽNE OBALE POTOPLJENE OBALE IZDIGNUTE OBALE OBLIKOVANE ORGANIZMIMA

EROZIJSKE OBALE - prevladava erozija nad taloženjem - plaža nema ili su slabo razvijene; česti su klifovi (strmci) KLIF (STRMAC) - erozijski oblik nastao uslijed valova, posebno tijekom oluja - erozija napreduje prema kopnu - klif se “povlači” (reterira) - rezultat korozije (kemijski procesi - slana voda otapa), hidrauličkog djelovanja vode (direktnim udarom valova u obalu) i abrazije (mrvljenje stijena) erozijom valova morskih klifova nastaje blago položena tzv. valovima “odrezana” platforma; sedimenti erodirani s klifova se transportiraju i talože nastaje tzv. valovima oblikovana platforma preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

- klifovi se ne erodiraju jednolično - ovisi o otpornosti stijena na trošenje - nastaju različiti oblici: morske špilje, lukovi (“sea arch”), morske hridi (“sea stack”) - rezultat - nepravilna obala se izravnava - izdužena, pravocrtna obala a) erozija kopna i nastanak morskih špilja, lukova i hridi b) morske hridi s razvijenim lukovima, Australija c) morske hridi duž južne obale Australije preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology hridi i lukovi obilježavaju nekadašnji položaj obale/kopna; North Carolina, SAD

- nepravilna obala se izravnava - izdužena, pravocrtna obala; erozijom valova istaknutih dijelova i taloženjem u zaljeve preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology

La Jolla, California, SAD, šljunčana plaža i špilja ukazuju na aktivnu eroziju klifa preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology

TALOŽNE OBALE - blago položene, oblikovane taloženjem sedimenata valovima i dužobalnim strujama - barijerni otoci, pješčani sprudovi, paralelni s obalnom linijom - zaštićene lagune - odvajaju barijerne otoke od obale - obale duž Atlantskog oceana i Meksičkog zaljeva - postanak - podizanje morske razine udruženo s topljenjem pleistocenskih ledenjaka !? preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology mnogo gradova je izgrađeno na barijernim otocimapodložni velikim olujnim valovima - HURRICANES!

- obale mogu oblikovati i sedimenti koji nisu marinski! - DELTE - ušća rijeka - brza sedimentacija gradi obalu - GLACIJALNI SEDIMENTI - materijal ledenjačkog porijekla oblikuje obalu npr. nekoliko otoka New England, Long Island (oblikovan iz dvije krajnje morene) - New York

POTOPLJENE OBALE - česte - morska razina rasla u posljednjih 15. 000 god. - PLEISTOCEN - ledena doba - morska razina niža 130 m. - otapanje ledenjaka - morska razina raste, potapa riječna ušća i doline - ESTUARIJI - ulaze u kopno kao duga ruka mora/oceana - svježa, slatka voda rijeke miješa se sa slanom - brakična sredina! - miran, zaštićen okoliš - bogat marinski život (larvalni oblici!) - izgrađeni gradovi, tvornice - ONEČIŠĆENJE! - karakteristična slaba cirkulacija vode! preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology estuarij, Malibu, California, SAD Landsat - satelitska slika estuarija Albemarie i Pamlico Sounds, North Carolina, SAD; vidljivi barijerni otoci

- potopljene obale mogu biti i obale s potopljenim fjordovima, ledenjačkim dolinama poplavljenim uslijed uzdizanja morske razine - oblikuju se kao i estuariji, ali su prethodno nastali djelovanjem ledenjaka, a ne rijeka tijekom niske morske razine

IZDIGNUTE OBALE - “emerged coasts” - nastale uslijed tektonskih sila - tektonike! - kopno se uzdiže brže od rasta morske razine - dijelovi starog morskog dna postaju kopno - marinske terase (prethodno nastale kao valovima odrezane platforme ili taloženjem sedimenata valovima) - formiraju plaže npr. Pacifička obala SAD-a i Kanade - izdignute marinske terase s erozijskim oblicima

prijašnja morska hrid! preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology izdignuta marinska terasa, North Carolina, SAD; - ravnica na vrhu klifa kojeg erodira djelovanje valova izdignuta iznad morske razine uslijed tektonike

OBALE OBLIKOVANE ORGANIZMIMA - koraljni i algalni grebeni - barijera za jake valove - štite obalu od erozije - karbonatni sedimenti - pokrivaju dno s obje strane grebena; karbonatni pijesci plaža - plaže s razgranatim korijenjem MANGROVA - mangrove šume - korijenje zaustavlja valove i struje - miran okoliš - zamke za sitnozrnate sedimente - organska tresetišta