Uvod u etnologiju ZNANOST sustavna djelatnost usmjerena na

Uvod u etnologiju ZNANOST = sustavna djelatnost usmjerena na traženje i postizanje znanja = usustavljeno znanje (→ spoznaja o nekoj stvari) Paul Friedman: “Najvažnija osobina znanosti nije znanje nego sposobnost stjecanja znanja” (The Principles of Scientific Research, London 1949. ) Značajke znanosti: - zadovoljiti društvene potrebe - kumulativnost - kreativnost - autokorektivnost - dinamičnost - autonomnost + - imaginacija i skepticizam - objektivnost - sloboda istraživanja - etičnost - odgovornost - javnost djelovanja znanost (lat. scientia; scire = “znati”) : nauka (lat. doctrina; docere = “podučavati”) → podučava gotov sustav znanja → nije kumulativna, nije autokorektivna © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Znanost je proces. Dijelovi su: 1. prikupljena građa 2. predmet (njem. gegenstand; engl. subject) → aspekt predmeta = jedno od svojstava predmeta (znanosti se razlikuju prema aspektima predmeta koje proučavaju, ne po predmetima!) 3. metode (grč. μεϑοδος, methodos = “put prema” [rješenju]) → obuhvaća i tehnike svladavanja zadatka - metodologija = skup postupaka i tehnika za dostizanje cilja a/ opće znanstvene metode: analiza, komparacija, sinteza b/ specifične metode, metodologije (npr. elektroliza u kemiji) - indukcija : dedukcija - u humanističkim znanostima i: fenomenološka, hermeneutička, dijalektička - zbog nedostatnosti metoda jedne discipline → interdisciplinarnost i multidisciplinarnost - hipoteza, zakon (prirodne znanosti) ili pravilnost / očekivanja (humanističke znanosti) 4. teorija (grč. ϑεορος = “promatrač” [zbivanja u hramovima] – razmatranje; objašnjavanje procesa); stoji nasuprot prakse (πραξις = izvršavanje, praktično izražavanje) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Podjela znanosti fragmentacija predmeta istraživanja → podjela sveukupne znanosti → znanstvena disciplina (zaokružena cjelina dijela znanosti) Objedinjavanje znanstvenih disciplina znanstvene grane → znanstvena polja → znanstveno područje grana: etnologija i kulturna antropologija polje: etnologija i antropologija (? !) područje: humanističke znanosti Znanstveni doprinos → rezultat istraživanja mijenja znanstvene spoznaje Stručni rad → spoznaje nemaju znanstveni doprinos © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Prva definicija etnologije : “Etnologija… je kompleks nazora o plemenima i narodima, to jest, nastojanja onih učenjaka koji tragaju za izvorima pojedinih naroda, njihovih govora, morala i institucija, za zemljama njihova podrijetla i prvobitnim prebivalištima, s konačnim ciljem da budu sposobni donositi najpouzdanije prosudbe o narodima svojega vremena. ” (Adam Franjo Kollár, 1783. ) etnologija < έϑνος + λογεία (usp. λογος) → grč. ethnos (mnoštvo, četa, narod, pleme, stado, roj) + logos (razborito govoriti) → etnologija = logično govorenje o etnosu Etnos (povijesna značenja) – (1) skupina po rođenju → (2) oni koji žive u rodovskom uređenju, izvan polisa, seljaci (ne-Grci) → (3) oni koji nisu kršteni (tj. pogani su) - govor o etnosu → narodoslovlje - njem. volkskunde → das Volk = narod; znanje / istraživanje svog, jednog, naroda → nacionalna etnologija; - njem. Völkerkunde → die Völker = narodi; komparativno istraživanje više naroda → opća izvaneuropska etnologija Narod → određuje ga nekoliko značajki: zajedničko ime, mit o zajedničkim precima, zajednička povijesna sjećanja, jedna ili nekoliko zajedničkih kulturnih značajki, povezanost s "domovinom", osjećaj solidarnosti (Anthony Smith: National Identity, 1991). U suvremenoj antropologiji rabe se pojmovi etnosa ili etniciteta (skupina) = skup osobina koje skupini daju specifičnost, kulturne osobine, tj. specifičnosti → etnologija je znanost o kulturnim značajkama → tj. o kulturi © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Današnja definicija: znanost o kulturi koju se shvaća kao interaktivni simbolički korpus (kulturna značenja se neprestano dogovaraju) DANAS: etnologija i kulturna antropologija → SINONIMI etnologija = empirijska i humanistička znanost predmet etnologije = kultura svakodnevnoga življenja (svih mogućih skupina, i u sadašnjosti i u prošlosti) etnografija: grč. graphein = “pisati” → izvorno značenje: narodopis, tj. opisivanje naroda → široko shvaćanje: istraživanje i opis kulture što predstavlja korpus podataka za daljnju analizu = tekstualni proizvod nastao kao rezultat terenskoga rada (prevođenje etnografova iskustva terena u tekst) folklor: eng. folk + lore = znanje naroda, narodno znanje folkloristika: disciplina koja se bavi folklorom antropologija: grč. anthropos = čovjek; znanost o čovjeku → kulturna antropologija = znanost o čovjeku kao kulturnom biću (europska etnologija, britanska socijalna antropologija, američka kulturna antropologija → izučavaju naučene značajke) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Etnološke metode - induktivna metoda - općeznanstvene metode: analiza, komparacija, sinteza - sinkronijski i dijakronijski pristup 1. prikupljanje građe a/ metode terenskih istraživanja (teren = bilo koje područje koje se istražuje) → promatranje, sudjelovanje, razgovori / intervjui (kazivači : sugovornici) → uočiti razlike između normativnog i stvarnog ponašanja b/ arhivska istraživanja – npr. s ciljem rekonstrukcije načina življenja skupine koja više ne postoji 2. komparacija – objašnjava specifičnosti, ukazuje što je univerzalno 3. uspostavljanje generalizacija – utvrditi univerzalnosti u kulturi © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Kultura -oblik adaptacije na svijet; mreža simbola i njihovih značenja = interaktivni simbolički sustav (značenja se neprestano dogovaraju Osnovne značajke kulture: 1. društvena pojava 2. uči se 3. temelji se na simbolima 4. integralni sustav Procesi: - difuzija → odvija se dobrovoljno i stalno - akulturacija → odvija se prisilno i privremeno - usmjerena promjena - modernizacija Pri proučavanju - obuzdati etnocentrizam - težiti kulturnom relativizmu - kritička zadaća Reakcije: - pokreti otpora - apatija - tradicija = prenošenje i ponavljanje starijih već prihvaćenih praksi, ideja, principa - inovacija = upotreba već postojeće spoznaje na nov način - kulturni gubitak ne mora biti nazadak © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Znanje o svijetu i komunikacijske revolucije 1. Mitsko tumačenje svijeta: što? zašto? (ne i kako? ) → mitovi postanka 2. razvoj govora → omogućuje kreativno stvaralaštvo tj. kulturu 3. otkrivanje medija (pisma) → omogućuje razvoj znanosti 4. tisak → omogućuje demokratizaciju znanosti 5. informatička revolucija → ubrzan pristup i rukovanje informacijama → mitska i znanstvena spoznaja se razlikuju u razinama, ne u vrijednostima → bolje: mitski i znanstveni segment spoznaje → mitska spoznaja se zadržala do danas © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Čovjekov pogled na svijet: - čovjek u središtu svijeta - osnova je razlikovanje između vlastitoga i tuđeg - stvaranje stereotipova = ustaljene i pojednostavljene mentalne slike, često iskrivljene © Marijana Belaj 2012

© Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Putopisi → prvi “etnološki zapisi” • Mezopotamija: putopisi su korisni naputci za putnike i trgovce, nema interesa za kulturu • Egipat: slično, nema etnografskih tekstova • Feničani: pomorski putopisi, istraživanja → oko 950. pr. Kr. Hiram I. šalje iz Tira flotu u Ofir → oko 600. pr. Kr. faraon Neho šalje feničku ekspediciju da oplovi Afriku (s povratkom kroz Sredozemlje) → oko 520. pr. Kartažanin Hanno plovio oko Afrike u suprotnom smjeru → cilj: učvrstiti fenička uporišta u Africi, istražiti zemlju radi stvaranja novih kolonija → putopisuje mjesta, narode © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju GRCI • Ilijada i Odiseja: opis Grčke kakva više nije postojala; viteško razdoblje Grčke; bogatstvo etnoloških podataka → mitologija (ispreplitanje IE i egejskih pred. IE crta); mornarske priče; putopisi kao naputci drugima; zemljopisni podaci; historiografski podaci; literarna komponenta • Heziod (oko 700. pr. Kr. ) – Erga kai hemerai (“Poslovi i dani”) – svijet pred. IE mediteranskog seljaka; pohvala rada; moralni naputci; savjeti za gospodarstvo; radni kalendar → objašnjenje tijeka povijesti, kroz etape: zlatno, srebrno, mjedeno, željezno doba - povijesnim zbivanjima upravljaju bogovi • Anaksimandar, 611. -547. pr. Kr. , kartograf (zemlja je kugla); povijest je smjena uspona i padova • Heraklit iz Efeza, 535. -475. Panta rei kai ouden menei (“Sve teče, ništa nije stalno”) - razmišlja o prapočelima → oganj; logos (ideja) upravlja poviješću • Ksenofan, 570. -480. pr. Kr. , empiričar - sve se odvija u ustaljenim ciklusima unutar kojih si ljudi sami stvaraju kulturu - čovjek si je predočio Boga prema svojemu liku • Anaksagora, 500. -428. pr. Kr. još odlučnije zagovara čovjeka kao tvorca kulture © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju GRCI • Hekatej, oko 500. pr. Kr. , Periodos ges (“Ophađanje zemlje”) - težio za sustavnim i egzaktnim izučavanjem naroda; naglašava važnost ofisa i historie - narode opisuje prema etničkom načelu (etnografija, a ne zemljopis!) • Herodot, oko 484. -424. pr. Kr. – “otac historije” ali i “otac etnologije” - oslanja se na Hekateja; piše monografije o narodima kao univerzalnu etnografiju; kasnije pokušao pisati univerzalnu kulturnu povijest → objektivnost, donosi sve prikupljene interpretacije • Hipokrat, 460. -380. pr. Kr. , “O vjetrovima, vodama i krajevima” → temelji antropogeografije; komparativni pristup; teoretičar • Prodik, 2. pol. 5. st. pr. Kr. – nudi evolucionistički razvoj društva i kulture → Hekatej, Herodot, Hipokrat, Prodik → vrhunac i kraj grčke znanosti o narodima. Pišu se etnografije (dopuna zemljopisu, povijesti, filozofiji): • Helanik, 5. st. , Peri etnon (“O narodima”) → veliko etnografsko djelo, nastalo kabinetski, bez sinteze © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju RIMSKA ZNANOST • Mark Poncije Katon (234. -149 pr. Kr. ), Origines: etnogeneza pojedinih naroda; De agricultura: naputci za zemljoradnju, kuharski recepti • Publije Vergilije Maron (79. – 9. pr. Kr. ), Georgike (grč. georgias, “zemljoradnik”) → knjige nisu pisane s etnološkim motivom, daju dobru sliku rimskih seljaka zemljoradnika • Mark Terencije Varro (116. -27. pr. Kr. ), De vita populi Romani: etnografija Rimljana; De gente populi Romani (etnogeneza Rimljana) - Antiquitates rerum humanarum et divinarum: 25 knjiga o ljudskim stvarima (službenici, antropogeografija, povijest, pravni sustav) i 16 knjiga o božanskim stvarima (svećenici, svetišta, svečanosti, religijski sustav) • Gaj Julije Caesar (100. – 44. pr. Kr. ), Commentarii de bello Galico: etnološka zapažanja, npr. o razlici između Kelta i Germana, spoznaje o dotad nepoznatim narodima na SZ, opis Sveba (Švaba), svjesna komparacija → Rimljani svoja razmišljanja usmjeravaju prema državi, funkcioniranju Rimskoga carstva i njegovim problemima (kako upravljati provincijama, kako uspostaviti odnos s barbarima) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju RIMLJANI • Tit Lukrecije Kar (94. -55. pr. Kr. ) De rerum natura: filozofsko objašnjavanje svijeta s materijalističkog stajališta, evolucionistička shema razvoja društva i kulture “… naše vrijeme ne može vidjeti ono što se je ranije zbilo, osim tamo, gdje nam razmišljanje ukazuje na tragove. ” • Posejdonije iz Apameje (135. – 51. pr. Kr. ), Historie (52 knjige): etnografske opise povezuje s teorijskim nazorima (antropogeografija, astrologija), uočava akulturacijske pojave, razmišlja o razvoju • Strabon iz Amaseje (63. pr. Kr. – 19. ), Geographia (17 knjiga): ne istražuje izvore, prikupio puno gradiva, ali izmiješao podatke iz različitih razdoblja. Nudi uvid u mnoga izgubljena djela → važan izvor podataka, jako citiran i danas • Agrippina karta – otkrio ju Konrad Peutinger → Tabula peutingeriana (Beč) • Pomponije Mela (1. st. ), De chorographia: nema novih spoznaja, kompiliranje, ne propituje uzroke; najstarije u cijelosti sačuvano djelo → uzor srednjovjekovnim piscima • Kornelije Tacit (55. – 120. ), De vita Iulii Agricoli: ekskurz o Britima; - Germania: jedino u cijelosti sačuvano etnografsko djelo, upute za rimske osvajače © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Tabula Peutingeriana (detalj): južna Dalmacija, istočni dio Gornje Panonije, južna Italija, Sicilija i sjeverna Afrika izvor: http: //hr. wikipedia. org/wiki/Tabula_Peutingeriana © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju RANOKRŠĆANSKI MISLIOCI • Klement (oko 150. – 215. ): "Najveći dio onih koji se zovu kršćanima čepe si uši pred glasom grčkih znanosti kao Odisejevi drugovi pred sirenama, svjesni da ne bi, ukoliko bi jednom prisluhnuli, više mogli pronaći puta u domovinu. Neki pak se smatraju duhovitima, boje se baviti filozofijom i dijalektikom, pa se čak boje učiti prirodoznanstvo, nego zahtijevaju isključivu golu vjeru, kao da žele da bi mogli, bez da bi se brinuli za trs, od samoga početka brati grožđe. " → ipak: dobra naobrazba i poznavanje svijeta je preduvjet za pravilno spoznavanje Boga • Sv. Pavao: “Židovi znake ištu i Grci mudrost traže, a mi propovijedamo Krista raspetoga…” (1. Kor 1: 22, 23 ); “Pazite da vas tko ne odvuče mudrovanjem i ispraznim zavaravanjem što se oslanja na predaju ljudsku, na počela svijeta, a ne na Krista. ” (Kološanima 2: 8) • Tertulijan: “Kakva posla ima Atena s Jeruzalemom? Kakva Akademija s Crkvom? ” • Bar Daisan (Bardesan, Bardesanes i sl. , 154. -222. ), Liber legum regionum: neki etnološki zaključci, ljudi se od životinja razlikuju po mogućnosti svjesnog izbora, narodi se međusobno razlikuju po učinjenom izboru (→ etnologijom protiv astrološkog tumačenja čovjekove sudbine) • Aurelije Augustin (354. -430) → “Jadan je čovjek koji sve to zna, a tebe ne pozna!. . . ” - De civitate dei: apologija kršćanske države; vjera je jedino mjerilo svega - Principi dijalektike: rasprava o jeziku, teorija komunikacije → nezavisno ju ponovio Ferdinand de Saussure oko 1900. (osnivač strukturalnog pristupa u lingvistici), u etnologiju ju uveo Claude Lévi-Strauss oko 1950. © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju BIZANT - dosta veza sa svijetom: misionarstvo (istočna Europa, Moravska, Balkan), trgovačke veze (Etiopija, Armenija, Indija, Ceylon, južna Kina) → mogućnosti za etnološke interese - zazirali od znanosti → Trulanska sinoda, 692. god. → u slučaju znanstvenih dvojbi prednost dati Bibliji i patrističkim spisima) - razvijala se historiografija: etnografija uklopljena kao ilustracija • Prokopije (500. -565. ), “bizantski Herodot”, putovao s vojskom, zainteresiran za etnografiju, © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju ARAPI - 622. Muhamedova hidžra - osvajanja: 635. -637. Palestina, Sirija, Perzija; 711. Španjolska; 827. -843. Sicilija - trgovačke veze: od 8. st. Kina; od 9. st. Koreja, Sibir, Churdab (Džurab, sjeverno od Karpata) → razvijali geografiju, astronomiju, matematiku, povijest; prijevodi antičkih filozofa Putopisci: • al-Ahtal (7. st. , spominje Slavene) i al-Jakub (9. st. , opis islamskoga svijeta do Kine) • Ibn Dasta (poč. 10. st. ) – opis istočne Europe, zemlje Džurab (sauna!) • Ibrahim ibn Jâkûb al-Israili (10. st. ) – putovao po Njemačkoj, Češkoj, Poljskoj, Rusiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji; opis zapadnih Slavena • Siklab (= Slaven) Habib (10. st. ), Knjiga pobjede i borbe protiv onih koji ne znaju ništa o vrlinama Slavena • Abu-Abd-Allah Muhammed eš-Šerif el-Idrisi (12. st. ), Kitab Rugiar → spominje zemlju Džoroaziju • Ibn Batista (14. st. , pravnik i teolog (islamski), prof. u Tangieru, putovao Azijom, napisao povijest islamskoga svijeta • Ibn Khaldum (1322. -1406. ), veliki sudac u Kairu, Kitab al-'Ibar → opća povijest islamskoga svijeta: 1. uvod: teorija povijesti – nužno proučavati strukture društva, objasniti čovjeka u društvu, tumači zakonitosti promjena, razlike u običajima; 2. povijest Arapa i susjeda; 3. povijest Berbera i drugih muslimana sjeverne Afrike © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Putovanje Ibn-Batiste (zeleno) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju KORIJENI NOVE ZNANOSTI - do tada: prevlast teologije (vjere) nad drugim znanostima (razum), bavljenje znanošću opasno • Ian Scot Eriugena (oko 810. – 877. /882. ), proučavao Platona, De divisione naturae (867. ) → panteističko objašnjenje Boga → teologija i znanost su identične → iskorak iz dotadašnje znanosti • Albertus Magnus (1206. -1280. ), najistaknutiji europski učenjak u to vrijeme → promicao autonomiju znanosti, religija i filozofija su različite • Toma Akvinski (1225. -1274. ), → njegova osnova za tumačenje su autoritet Crkve, kršćanski shvaćen Aristotel, cjepidlačka dijalektika; deduktivna metoda; nije inventivan, ipak temelj zrele srednjovjekovne znanosti Franjevačka filozofija • Roger Bacon (1210. -1292. ) → polazište je izvorni Aristotel; induktivna metoda; ističe važnost metode, inzistira na eksperimentu (sine expirientia nihil sufficienter sciri potest ) • Ian Duns Scott (? 1266. -1308. ), prof. u Oxfordu, Parizu, Kölnu → dva su segmenta ljudske intelektualne djelatnost: razum (spoznaja, znanost) i volja (vjera) → znanosti pribavio određeni stupanj autonomnosti (ali daje primat volji) → skotizam (franjevački filozofi) : tomizam (dominikanski filozofi) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju DOBA OTKRIĆA - do tada: Europa odsječena od ostatka svijeta, gospodarski stagnira, ograničen razvoj trgovine i država, feudalno društvo ne nudi razvoj - traganje za novim uzorima: filozofija → humanizam; interes za klasičnu povijest → ideja o univerzalnoj svjetskoj povijesti; umjetnost → renesansa; ponovno otkrivanje Evanđelja → reformacija; otkrivanje novoga svijeta i novih putova; tiskarski stroj Književnost • Dante Alighieri (1265. -1321. ), srednjovjekovnoga znanja Božanska komedija → sinteza antičkoga i • Francesco Petrarca (1304. -1374. ), svjesno oponaša antičke uzore, Kanconijer • Giovanni Boccaccio (1313. -1365. ), drži katedru za homeorologiju, Decameron (→ Commedia terrena spram Danteove Božanske) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Zemljopisna otkrića: Dom Enrique el Navegador, 1394. -1460. 1419. 1435. Madeira Azori Bartolomeu Dias de Norães 1450. -1500. 1487. do Rta dobre nade Christoforo Columbo (Christobal Colon) 1446. /47. -1506. Vasco da Gama 1469. -1524. 1492. 93, 98, 1502. 1497. -99. Antilsko otočje, srednja Amerika oko Afrike do Indije Giovanni Cabotto (John Cabot) 1420. -1498. 1497. Labrador, Florida sin Sebastian 1472. -1557. 1555. Arhangelsk Amerigo Vespucci 1451. -1512. 1493. , 98. 1499. -1503. Pedro Alvares Cabral 1460. -1526. 1500. Fernão de Magalhães 1480. -1521. 1519. -1521. Antonio Pifagetta s njime s Kolumbom četiri putovanja, otkriven je kontinent u Indiju, usput pristao u Brazilu oplovio Ameriku, † na Filipinima, ostatak ekspedicije oplovio svijet pustolov, kroničar Vasco Nuñez de Balboa 1475. -1517. 1513. došao do obale Pacifika Hernan Cortés 1485. -1547. 1519. osvojio Meksiko Francisco Pisarro 1470. /75. -1541. 1527. osvojio Peru Sir Walter Raleigh 1552. -1618. 1584. Virginia kolonizirana! RUSIJA: 1552. 1554. 1582. osvojen Kazanj na Volgi, osvojen Astrahanj kod ušća. Volge, Jermak Timofejev osvojio Sibir. © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Preteče sociologije • Thomas More/Morus (1478. -1529. ) De optimo reipublicae statu deque nova insula Utopia libellus (1516. ) → kritizira društvene prilike u Engleskoj i Europi i suprotstavlja im opis društvenog i političkog uređenja imaginarne zemlje na otoku Utopiji • Franjo Petrić /Patricius (1529. -1597. ): hrvatski filozof, humanist, novoplatonist, prof. filozofije u Ferrari i Rimu, putovao Europom La città felice (1553. ) → bavi se društvom, pravom, obrazovanjem, zdravstvom • Thomas Hobbes (1588 -1679): Leviathan (1651. ) → razvio teoriju o nastanku društva (homo homini lupus est) • John Locke (1632. -1704. ) tvrdi suprotno: univerzalni je princip mir, kasnije se to narušava (Biblija) Povjesničari • Jean Bodin (1530. -1596. ), Methodus ad facilem historiarum cognitionem (1566. ) → traži zakonitosti povijesnih zbivanja: unosi ideju o napretku, odbija ideju o zlatnom pradobu; kultura se pomiče s istoka na zapad; antropogeografska tumačenja; inzistira na kritici izvora, upozorava na predrasude historičara (društvene, religijske, domoljubne); zadatak historije je prikupljati gradivo za praktičnu naobrazbu Filozofi • Francis Bacon (1561. -1626. ) → moderna znanost; kritizirao filozofiju (idoli); novi pogled na klasifikaciju znanosti (svaka je spekulativna i operativna); intelektualne funkcije su memorija (→povijest), fantazija (→poezija), razum (→filozofija: Deus, Natura, Homo → Philosophia prima) • René Descartes (1596. -1650. ) → nije religija nadređena znanosti, nego obratno →racionalizam (Cogito, ergo sum); matematika je jedina znanost, dijeli se na područja © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju O “NOVIM” NARODIMA - pitanje: kako nove narode uklopiti u starozavjetnu priču o Noi i njegovim potomcima? → slijede pokušaji da se utvrdi adamsko podrijetlo novootkrivenih naroda • Vinko Paletin (1508. -1575. /89. ) - karta Španjolske (1551. ) → izvornik kasnijim inačicama; - 1541. pridružuje se ekspediciji osvajanja Yucatana; - De iure et iustitia belli contra Indos ad Philippum II. Hispaniae regem (1557/58) • Gregorio Garcias, Origen de los Indios (1607) – raspravlja teorije o podrijetlu Indijanaca; iznosi ideju o “sekundarnoj primitivnosti”, pramonoteizmu, cikličkom hodu kulture → priprema podloge za zapadnjačku etnologiju (kulturnu antropologiju) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Paletinova karta Španjolske, 1551. © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju STARI SVIJET → njemački humanizam – podloga za srednjoeuropsku/panonsku etnologiju - traganje za tradicijom radi stvaranja nacionalnog identiteta Ozbiljna promišljanja kulturne povijesti • Joseph François Lafitau (1670. -1740. ), misionar među Irokezima; Moeurs des sauvages Amériquains comparées aux moeurs de premiers temps (1724. ) - komparacije Irokeza s predhelenističkim narodima → imaju iste temelje - metoda “međusobnog osvjetljavanja”, tj. hermeneutika → otkrivanje pojava (inicijacije, matrilinearnost i matrijarhat, kuvade) → smatra ga se prvim pravim etnologom © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju NASTANAK “ZAPADNE” DEFINICIJE ETNOLOGIJE Škotski “moralni filozofi” (school of common sense) • Adam Ferguson (1723. -1816. ) An essay on the History of Civil Society (1767) → razvoj društva prema kriterijima gospodarstva i vlasništva: divljaštvo (lovci ) > barbarstvo (stočari) > civilizacija (zemljoradnici) > gradsko stanovništvo → značajke američkih Indijanaca = značajke naših predaka • Dugald Stewart (1753. -1828. ): “…examining the history of mankind as well as in examining the phenomena of the material world, when we cannot trace the process by which an event has been produced, it is often of importance to be able to show it may have been produced by natural causes” (1793) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju NASTANAK “ZAPADNE” DEFINICIJE ETNOLOGIJE Francuski prosvjetitelji - podloga za Revoluciju; traganje za novim građanskim društvom vođenog razumom, za zakonitostima koje upravljaju razvojem društva • Jean Jacques Rousseau (1712. -1788. ), piše na poticaj Akademije znanosti u Dijonu → Discours sur les sciences et les arts: kultura i civilizacija predstavlja negaciju prirode, kvare čovjeka koji je po prirodi dobar, zagovara povratak prirodi (→ l'homme de la nature, bon sauvage) → temelji romantičarskom shvaćanju vrijednosti „naroda”, u njemačkome nastaje izraz Naturvölker (žive izvan europskih društava na prirodan način) → Völkerkunde spram Volkskunde - Discours sur l'origine et les fondémants de l'inégalité parmi les hommes → ljudi su se dogovorno udružili u društvo i postali jedan o drugome ovisni; pojedinci to koriste i dolazi do nejednakosti (stupnjevi: 1. bogat – siromašan; 2. jak – slab; 3. gospodar – rob); revolucijom treba uspostaviti prvotno, ispravno stanje (“dobri divljak”) → ciklički razvoj društva i kulture - Du contract social (1762) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju NASTANAK “ZAPADNE” DEFINICIJE ETNOLOGIJE • Alexandre César Chavannes (1731. -1800. ), pokušao objediniti francuske prosvjetiteljske ideje u jednu teoriju → Essai sur l’Éducation intellectuelle avec le Project d’une Science Nouvelle (1787. ) → „nova znanost” je Anthropologie, opća znanost o čovjeku, a njezin dio je ethnologie: “Mais la science générale de l’homme demande qu’il soit aussi considéré comme appartenant à une espece répandue sur la surface de ce globe & distribuée en divers corps de communautés dont les individus agissent en vue d’un commun intérêt, & qu’on recherche avec soin la maniere dont ces sociétés se sont formées, établies, réglées, & comment, elles se sont élevées à peu & succesivement à divers degrés de civilisation. Tel est le second objet de l’Anthropologie prise au sens général, & la partie qui lui seroit destinée, nous l’appelons Ethnologie” (98). © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju NASTANAK SREDNJOEUROPSKE („PANONSKE”) DEFINICIJE ETNOLOGIJE - paralelno s prosvjetiteljstvom razvija se romantizam sa središtem u Njemačkoj → smisao njemačke nacije temelji se na jeziku i kulturi • Johann Gottfried von Herder (1744. -1803. ) → svaki narod (Volk) ima svoje vlastite vrijednosti, običaje, jezik i "duh“ (Volksgeist) - otkriva vrijednosti kulture vlastitog naroda; kultura je osnovna čovjekova značajka; kulture pojedinih naroda su individualne; svaka je kultura određena vremenom (historiografski elementi) i prostorom (antropogeografski elementi) → važan za etnologiju - pjesme su odraz narodnoga duha → Volksgeist → temelj za Volkskunde - javljaju se dvije struje u etnologiji: 1. traganje za općim zakonima, spoznavanje povijesnog hoda kulture; 2. traganje za “narodnim duhom”, za “lijepim i starim” - Ideen zur Philosophie der Geschichte der Menschheit (1784. -1791. ) → odlomak o vrijednosti kulture slavenskih naroda → obično se smatra početkom etnologije slavenskih (i europskih) naroda (krivo!) - početak sustavnog prikupljanja etnografskog gradiva, otvaranje prvih etnografskih muzeja (Volkskunde!) na njemačko-govorećem području: Beč (1806), München (1859) i Berlin (1868), Nijemci rade prva empirijska istraživanja (selski običaji, folklorne priče i predaje, o odijevanju, vještinama…) → institucionalizacija prije nego u Britaniji i Francuskoj! © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju NASTANAK SREDNJOEUROPSKE („PANONSKE”) DEFINICIJE ETNOLOGIJE • Adam Franjo Kollár (1720. -1783. ), Historiae iurisque publici regni Hungariae aemonitates… (1783. ) → prvi spomen riječi etnologija (kako bi otkrio podrijetlo brojnih panonskih naroda), prva definicija etnologije: "Etnologija, koju sam usput spomenuo, je kompleks nazora o plemenima i narodima, to jest, nastojanja onih učenjaka koji tragaju za izvorima pojedinih naroda, njihovih govora, morala i institucija, za zemljama njihova podrijetla i prvobitnim prebivalištima, s konačnim ciljem da budu sposobni donositi najpouzdanije prosudbe o narodima svojega vremena. " (Ethnologia est notitia gentium populorumque, sive est id doctorum hominum fluidum, quo in variarum gentium origines, idiomata, mores, atque instituta, ac denique patriam vetustasque sedes eo consilio inquirunt, ut de gentibus populisque sui aevi rectius judicium ferre possint. ) • Karl Gottlob Anton 1783. (iste!) objavljuje Erste Linien eines Versuches über der alten Slaven Ursprung, Sitten, Gebräuche, Meinungen und Kenntnisse → pokušaj rekonstrukcije praslavenske kulture pomoću etnografskih podataka i etnološkim postupkom © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju OBLIKOVANJE ETNOLOGIJE KAO POVIJESNE ZNANOSTI EVOLUCIONIZAM - svjetski istraživači s iscrpnim (i sada relevantnim) podatcima o kulturama širom svijeta - ideje o razvoju iz 18. st. + kolonijalizam + Darwinov utjecaj → Britanija: pristup “drugima” u kolonijama; SAD: pristup “drugima” na dohvat ruke → ideja o fizičkom jedinstvu čovječanstva • Lewis Henry Morgan (1818. -1881. ), živio s Irokezima i dokumentirao njihovu kulturu - komparativna istraživanja srodstva → prva tipologija (139 sustava rodbinskog nazivlja) i podloga za istraživanje društvene evolucije → organizacija “primitivnih” društava temelji se na srodstvu, terminologija srodstva odražava društvenu strukturu, ali se sporo mijenja → mogućnost zaključivanja o ranijim fazama društvene evolucije - Drevno društvo (1877), periodizacija kulturne evolucije: I. Divljaštvo 1. niže (starije) od jezika do vatre nema više 2. srednje od vatre do luka i strijele Australci, Polinežani 3. više (mlađe) od luka do lončarstva neki Indijanci II. Barbarstvo 1. niže od lončarstva do zemljoradnje / stočarstva 2. srednje od zemljoradnje od domestifikacije zapad istok Euroazije 3. više od metalurgije III. Civilizacija 1. niža od pisma 2. srednja papir, tisak, heliocentrički sustav 3. viša para, elektricitet © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju EVOLUCIONIZAM Značajke evolucionizma: - organiziraju prve sustavne istraživačke ekspedicije, uspostava prvih institucija i prvih časopisa u Britaniji, Americi - pitanja početaka i razvoja kulture; na početku čovječanstvo se razvija iz ničega - sve se razvija od primitivnijih faza u savršenije (ideja o razvoju nije nova) - evolucionizam u etnologiji našao je potporu u biologiji → izjednačavanje znanosti o kulturi s prirodnim znanostima + krivo shvaćena Darwinova teorija → sve se kulture (cijelo čovječanstvo) razvijaju po istoj liniji, samo različitim brzinama - utvrđuju zajedničke elemente među različitim kulturama, istražuju razvoj (evoluciju) kultura, nastoje otkriti izvor kultura - do podataka uglavnom svi dolaze iz druge ruke (kolonijalni administratori, misionari, naseljenici i sl. ) __________________________________ + stvaranje (od teologije) neovisnog okvira misli + primjenjivost rezultata istraživanja u drugim disciplinama + rastući interes za komparativna istraživanja kultura - neobuzdana spekulacija - etnocentrizam - ideja da su suvremena društva bez pisma prototip pretpovijesnog čovjeka © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju EVOLUCIONIZAM • Edward Burnett Tylor (1832. -1917. ), najznačajniji evolucionist, jedan od utemeljitelja tzv. antropološke škole - Primitive Culture (1871): evolucijska shema razvoja kulture i teorija kulturnih prežitaka kulturni prežici → ključ u rekonstrukciji kulturne evolucije - definicija kulture: "kultura, ili civilizacija, uzeta u svom širokom etnografskom smislu, je kompleksna cjelina koja se sastoji od znanja, vjerovanja, umjetnosti, morala, zakona, običaja i bilo kojih drugih mogućnosti i navika koje je čovjek stekao član društva" (1871: 1) - društva se razlikuju po evolucijskim stupnjevima, ali kultura ujedinjuje čovječanstvo - kultura je izjednačena s civilizacijom – svatko kulturu posjeduje, ali ne u jednakoj količini (=stupnjevi) - razvoj religije: animizam, demonizma, politeizam, monoteizam, znanost → Robert Ranulph Marett na početak stavlja animatizam (mana je svuda), a Andrew Lang pramonoteizam (ostali oblici su njegova degradacija) ___________________________________ - evolucionizam: Britanija, Amerika, Francuska, Njemačka → različite znanstvene tradicije i različita znanstvena pitanja → Njemačka: slijede Bastiana i komparativne lingviste © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju EVOLUCIONIZAM • James George Frazer (1854. -1941. ) - Zlatna grana (1890. -1915. ) → nerealno, nije smješteno u odgovarajući kontekst - čovjek prolazi kroz tri stupnja intelektualnoga razvoja: 1. magija → pseudoznanost, čovjek manipulira prirodom; magijske su prakse iracionalne 2. religija – nastala odvajanjem od magije kad je čovjek dostigao viši stupanj inteligencije; obraćanje višim silama putem darova i žrtvi 3. znanost - nikad nije odlazio na teren (Zlatna grana obiluje etnografskim podatcima!) - njegov utjecaj je najveći izvan etnologije __________________________________ - evolucionistička razmišljanja zadržala su se uglavnom izvan etnoloških krugova, dalje s mogu pratiti u nekim sociološkim i psihološkim koncepcijama © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju Komparativni lingvisti - utvrditi odnose među jezicima, pokušati rekonstruirati “izvorni” protoindoeuropski jezik • Jacob i Wilhelm Grimm – kombinirali lingvističke i mitološke interese; prikupljali i komparirali folklorne predaje iz cijele Europe radi utvrđivanja sličnosti među njima - Jacob objavio Deutsche Mitologie (1835); komparativna studija o germanskoj (!) mitologiji (uključeni podatci i iz drugih IE mitologija) - razvili dvije teorije: (1) suvremene folklorne pripovijetke sadrže ulomke starih mitova i mogu se razumjeti jedino odgovarajućom analizom izvornih mitova; (2) većina suvremenih indoeuropskih folklornih priča dolaze iz istoga zajedničkog starog izvora. • Fridrich Max Müller – utemeljitelj tzv. filološke škole u znanosti o religiji - Comparative Mythology → shvaćanje mita kroz komparativnu filologiju (do sada najutjecajniji pristup); podijelio svjetske religije prema tadašnjoj podjeli jezika: 1. arijske ili IE (brahmanizam, zoroastrizam, budizam); 2. semitske (judaizma, kršćanstvo i islam); 3. turanske religije (centralnoazijske i kineske rel. tradicije) - mitove su izumili proto Indoeuropljani (krivo!) - nije izjednačavao sebi suvremena jednostavna društva s prethistorijskim čovjekom © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju DIFUZIONIZAM / KULTURNOPOVIJESNA ETNOLOGIJA - začeci sr. 19. st. u krugu njemačke Völkerkunde, popularnost sr. 20. st. , središta su Berlin i Beč → kultura je skup značajki koje imaju različito podrijetlo i povijest → kulturna povijest se promatra kroz dodire, migracije i utjecaje (jedinstveni i neponovljivi događaji) → koncepcijska pitanja: izvori kulturnih elemenata, njihova geografska distribucija i kretanje • Friedrich Rätzel (1844– 1904), antropogeograf > pitanja “etnoloških paralela” (slične pojave na udaljenim područjima) → kulturni elementi su nepisani povijesni dokumenti o kulturnim vezama sa skupinama/plemenima/narodima koji su ostali u staroj postojbini → novo poglavlje u povijesnoj etnologiji • Leo Frobenius (1873 -1938), tvorac koncepta Kulturkreise (kulturni krugovi) • Willi Foy (1873. -1929), Kulturgeschichtliche Bibliothek u Völkerkundemuseumu u Kölnu, prvi niz bio Ethnologische Bibliothek, prva knjiga Methode der Ethnologie (Gräbner 1911) © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju DIFUZIONIZAM / KULTURNOPOVIJESNA ETNOLOGIJA • Bernard Ankermann (1859. - 1943. ) i Fridrich Gräbner (1877 -1934), glavni pokretači smjera, predavanja u Berlinu 1903. : - Kulturkreise und Kulturschichten in Ozeanien (F. G. ) - Kulturkreise und Kulturschichten in Afrika (B. A. ) → početak kulturnopovijesne etnologije: utvrđivanja skupine kulturnih elemenata koji se javljaju na istome području = "kulturni krug“ - Gräbner Die Methode der Ethnologie (1911), “kriteriji forme” za identificiranje srodnosti i kronologija kulturnih elemenata „KK treba tražiti u raširenosti nekoga kulturnog elementa. Ako ga susrećemo posvuda s više određenih drugih elemenata, dobivamo komplekse pojava. Ako su barem ponegdje ti kompleksi oštro razgraničeni od drukčijih kompleksa, treba računati na kulturno jedinstvo. ” → kulturni kompleks je sadržaj kulturnog kruga, kulturni krug je prostorni aspekt kulturnog kompleksa - kulturni krug je etnologu pomoćno sredstvo • P. Wilhelm Schmidt SVD (1868. -1955. ), institut Anthropos – novo središte kulturnopovijesne etnologije → zastranjenje - 1910: „Kulturgesamtheit” (sveukupnost kulture) = kulturni krug: “vazda (se) jedna… kulturna sveukupnost, u organskome jedinstvu, kulturni krug, obuhvaćajući sve bitne potrebe ljudske prirode… negdje oblikuje, dalje razvija i također tako dalje seli“ © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju DIFUZIONIZAM / KULTURNOPOVIJESNA ETNOLOGIJA P. Wilhelm Schmidt SVD Prakultura (nije više jedinstvena): centralna p. južna sjeverna neke mlađe, miješane Pigmeji, Nigriti Tasmanci, JI Australija, Ognjena Zemlja SI Azija, Sj. Amerika, Kalifornija J. Sudan, Nil, SZ Amerika Primarne kulture (nastale samostalno iz prakulture): a) nomadi-stočari b) totemisti, viši lovci c) matrijarhatski zemljoradnici Praaltajci, IE, Semitohamiti Australija, N. Gvineja, Dravidi, Afrika, SZ Amerika Melanezija, Indonezija, Indija, veći dio „crne” Afrike, Centr. Amerika Sekundarne kulture: bxc axb axbxc Indija, Kina, Mezopotamija, Mediteran, Inka i Maja; prijelaz u „Hochkultur” © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju DIFUZIONIZAM / KULTURNOPOVIJESNA ETNOLOGIJA Kulturni krug Gräbner = skupina pojava (jedna kultura može imati više kulturnih krugova) - promjenjiva veličina - pomoćno sredstvo etnologije Schmidt = tip kulture - stalna veličina - cilj etnologije (utvrditi KK i njihove vremenske odnose) → povratak u evolucionizam Kritika difuzionizma / KP pristupa sa stajališta kulturne / socijalne antropologije: - pretjerano fiksiranje na povijesne ciljeve, zanemarivanje drugih aspekata kulture Danas: - difuzionistička /kulturnopovijesna istraživanja su bila puno sofisticiranija nego što im se priznavalo - ponovo se otkrivaju u okviru “globalizacijskih studija” © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju ZAKAŠNJELI EVOLUCIONIZAM Sociološke koncepcije • EMILE DURKHEIM (1858. – 1917. ) De la division du travail social (1893), Le Suicide (1897), Classification Primitive (1900) – ne zanimaju ga izvori, sinkronijska istraživanja - društvo je integriran sustav, organizam; zanimaju ga društvene institucije i organizacije - dva su tipa društva: 1. tradicionalno (nije “prežitak”, ni “stupanj u razvoju”): temelj u “mehaničkoj solidarnosti” 2. moderno: temelj u “organskoj solidarnosti” → “mehanička” “organska” i solidarnost su opći principi društvene organizacije (prisutno u svim društvima) - Les Formes élémentaires de la vie réligieuse (1915) → solidarnost = održava koheziju zajednice, izrasta iz kolektivnih reprezentacija (= simboličke slike i modeli društvenog života koje društvo dijeli, sveobuhvatna i društveno konstruirana stvarnost) - u religiji, tj. u ritualu se uspostavlja veza pojedinca s kolektivnim reprezentacijama i oblikuje solidarnost - velik utjecaj na britanske socijalne antropologe © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju 20. ST I UTEMELJITELJI DANAŠNJE DISCIPLINE - središnja pitanja: relativizam i kulturni prijevod • FRANZ BOAS (1858. -1942. ) - razvoj opće teorije je potpuno ovisan o empirijskim podatcima - koncept kulture je puno širi od koncepta društva (Tylor) → antropologija je holistička znanost → hendikep individualnog istraživača → podjela antropologije na: lingvistiku, arheologiju, fizičku i kulturnu - zalagao se za timska terenska istraživanja - historijski partikularizam: svaka kultura ima jedinstvene okolnosti u kojima se razvija, jedinstvenu povijest - iskovao izraz “kulturni relativizam” = svaka kultura je jedinstvena, ima svoje u unutrašnje vrijednosti, izvor u sebi samoj; svaka se izučava u njezinim vlastitim terminima → i metoda i moral u istraživanju © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju 20. ST I UTEMELJITELJI DANAŠNJE DISCIPLINE MARCEL MAUSS (1872. – 1950. ), utjecao na etnološke teorije i francusku etnologiju - u početku pod Durkheimovim utjecajem - objavljivao radove o žrtvovanju, magiji, značenju hrane u vedskoj literaturi, izvoru novca, razmjeni darova, zakonima, radove o etnološkim metodama - nije terenski istraživao - razmišljanja u određenim evolucionističkim okvirima (npr. evolucionistička shema razvoja institucija raznih društava - Essai sur le don. Forme et raison de l'échange dans les sociétés archaiques (1925) - teorija o davanju i razmjeni darova obveza davanja darova (velikodušnost, zasluženo poštovanje) obveza primanja darova (poštovanje, vlastita velikodušnost) obveza uzvraćanja darova (čast primatelja i izvornog davatelja su jednake) → razmjena darova oblikuje međuljudske odnose, opterećena je s moći (darivanjem se gradi društvenost, a to oblikuje moć pojedinca) - utjecaj na strukturalizam Lévi-Straussa, na ekonomsku antropologiju, feminističke i rodne studije, teoriju razmjene © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju 20. ST I UTEMELJITELJI DANAŠNJE DISCIPLINE Britanija: funkcionalizam - utjecaj E. Durkheima • ARNOLD REGINALD RADCLIFFE-BROWN (1881. -1945. ), The Andaman Islanders (1922) - doprinos antropologiji više iz teorija, nego iz etnografija - funkcionalizam zasniva na analogijama između organskog i društvenog života: → “struktura”, “proces”, “funkcija” (izrazi posuđeni iz biologije) → strukturu organizma čine organi, tkiva i tekućine: proces je odnos između dijelova strukture, tj. život organizma; funkcija je veza između strukture i životnog procesa organizma (npr. ako srce izgubi funkciju, proces završava i struktura propada) društvena struktura: običaji + institucije društveni proces (društveni život): običaji ↔ institucije društvena funkcija: društvena struktura ↔ društveni proces - društvene institucije i drugi podsustavi čine društvenu strukturu i svi doprinose održavanju strukture kao cjeline → to je njihova funkcija i svrha © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju 20. ST I UTEMELJITELJI DANAŠNJE DISCIPLINE Britanija: funkcionalizam • BRONISLAW KASPER MALINOWSKI (1884. -1942. ) - Argonauti Zapadnog Pacifika (1922); - Magija, znanost, religija (1948) Omarakana, Trobriandsko otočje (1914 – 1918) - participant observer (sudjelujući promatrač) → nova dimenzija istraživanja i etnografije → razumijevanje kulture iz pozicije sudjelujućeg promatrača i opisivanje kulture “iznutra” (“insider”) - Trobrijandsko otočje: njihova kultura nije egzotična nego jednostavno drukčija od zapadnjačke; imaju vrlo kompleksne i višeznačne institucije, vjerovanja i prakse - odbacio povijesna istraživanja; trobrijandsku kulturu nije povijesno kontekstualizirao - “funkciju” izjednačuje sa svrhom; društvo opstaje ako su zadovoljene osnovne potrebe; kultura je ljudski oblik biološke adaptacije; biološke potrebe su primarni pokretač društvene stabilnosti i promjena - dvije linije britanske socijalne antropologije (Radclife-Brown i Malinowski) su komplementarne © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju 20. ST I UTEMELJITELJI DANAŠNJE DISCIPLINE Francuska • ARNOLD VAN GENNEP (1873. – 1957. ), Les Rites de passage (1909) - etnologija francuskih seoskih zajednica → “etnologija kod kuće” - struktura svih inicijacijskih obreda: separacija, liminalnost, reintegracija Francuski strukturalizam - u etnologiji tek nakon II. svj. rata • CLAUDE LÉVI-STRAUSS (1908. -2008. ), utemeljitelj strukturalizma u antropologiji - Les Structures élémentaires de la parenté (1947) – veliki utjecaj na istraživanja srodstva - Anthropologie structurale (1958), strukturalizam: teorijski pristup koji utvrđuje opće kvalitete sustava značenja; dijelovi sustava nisu objekti već odnosi - Le Totémisme aujourd’hui (1961): o totemizmu i kritika zapadnjačkog razdvajanja prirode od kulture © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju © Marijana Belaj 2012

Uvod u etnologiju 20. ST I UTEMELJITELJI DANAŠNJE DISCIPLINE Francuski strukturalizam CLAUDE LÉVI-STRAUSS - svrha mita: biti logični model koji prevladava kontradikcije između religijskog svijeta i sekularnog iskustva; organizira kulturne informacije tako da uspostavi odnose između neobjašnjivih suprotnosti → primjenom strukturalne metode mogu se utvrditi uzorci takvih kulturnih informacija - logika mitske misli jednako je religijska kao i u modernoj znanosti - Mythologiques (1967 -1974; u četiri dijela), kompilacija i analiza mita američkih Indijanaca © Marijana Belaj 2012